Kako se istražuju ratni zločini u Ukrajini?

Povezani članci

• Invazija bez osvajača
• Evropska unija danas pooštrava pravila za izvoz vakcina?
• Otvorena birališta u Crnoj Gori, građani biraju predsjednika države: Đukanović ili Milatović
• „Dr. Propast“ Nouriel Roubini upozorava na opasnosti “Bermudskog trokuta” za gospodarstvo
• Albanac iz Kačanika strateg militanata Islamske države
• Je li Republika Moldavija sljedeći Putinov cilj?

foto: arhiva

Raste broj zemalja koje podržavaju stvaranje specijalnog tribunala uz podršku Ujedinjenih naroda koji bi Rusiju smatrao odgovornom za agresiju na Ukrajinu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Prema navodima Ukrajine, desetine hiljada mogućih ratnih zločina izvršile su ruske snage otkako su napale Ukrajinu u februaru prošle godine.

Više od 74.500 ovakvih zločina prijavljeno je u Ukrajini od ruske invazije, prema kancelariji glavnog tužioca u Kijevu. Izvesti ih pred sud nije jednostavan zadatak.

Zašto?

Ukrajinske i zapadne vlasti kažu da postoje dokazi o ubistvima i pogubljenjima, granatiranju civilne infrastrukture, prisilnim deportacijama, otmicama djece, mučenju, seksualnom nasilju i nezakonitom pritvoru.

Ali Rusija je više puta negirala da su njene snage počinile zločine ili napale civile. Uspješno procesuiranje ratnih zločina zahtijeva visok standard dokaza, u situaciji kada je pristup osumnjičenima i mjestima zločina često ograničen i postoji preklapanje nadležnosti između domaćih i međunarodnih sudova.

Kakva je onda uloga Međunarodnog krivičnog suda (MKS)?

Tribunal sa sjedištem u Hagu vodio je najveće istrage o najistaknutijim osumnjičenima, istražujući ratne zločine, kao i šire zločine protiv čovječnosti i genocida.

Otkako je istraga pokrenuta prije godinu dana, tužilac MKS-a Karim Khan posjetio je Ukrajinu četiri puta.

Posjetio je Kijevsku oblast, gdje su civili masakrirani u Buči, i oblast Harkova, gdje se nalaze stambene četvrti u gradu Borođanka razorene granatiranjem, kao i dom za djecu na jugu Ukrajine.

Nalozi za hapšenje Vladimira Putina, predsjednika Rusije i Marije Lvove-Belove, ruske komesarke za prava djeteta, teoretski označavaju prvi korak ka eventualnom suđenju – iako je u sadašnjim uslovima hapšenje i suđenje ruskog predsjednika gotovo nezamislivo.

Čak i da se to dogodilo, prethodni slučajevi Međunarodnog krivičnog suda a su pokazali da je teško osuditi najviše zvaničnike.

Za više od 20 godina, sud je izrekao samo pet osuđujućih presuda za osnovna krivična djela, a nijedan od najviših zvaničnika nije osuđen.

Ali istrage MKS-a protiv međunarodnih političkih ličnosti nisu jedina opcija. Ratni zločini se također mogu procesuirati na sudovima u Ukrajini, kao i u sve većem broju zemalja koje vode sopstvene istrage.

Postoje i planovi za stvaranje novog tribunala za krivična gonjenja zbog ruske invazije, koju Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”, kao zločin agresije.

MKS ne može podići takvu optužbu zbog zakonskih ograničenja.

Ko istražuje ratne zločine?

Ukrajinski tužioci za ratne zločine rade sa mobilnim pravosudnim timovima uz podršku međunarodnih pravnih stručnjaka i forenzičkih timova.

Oni istražuju navodna kršenja međunarodnog prava nedugo nakon što je invazija počela 24. februara 2022., uglavnom na jugu i istoku, gdje su dio zemlje ponovo zauzele ruske snage.

Domaći sudovi fokusiraju se na zločine “direktnog počinioca”, a najmanje 26 osumnjičenih za ratne zločine suđeno je i osuđeno za silovanje i ubistvo, granatiranje stambene infrastrukture, okrutno postupanje i pljačku, prema ukrajinskim tužiocima.

Ali pokušaj da se ruske vođe i komandanti drže odgovornim za radnje počinjene po njihovom naređenju će najvjerovatnije potrajati godinama.

“Teži posao pokušaja da se izgrade složeni združeni slučajevi koji utvrđuju odgovornost onih u višem političkom i vojnom rukovodstvu je zadatak koji tek treba obaviti”, rekao je Wayne Jordash, vođa mobilnih pravosudnih timova raspoređenih da podrže ukrajinsku istrage.

Dokazi se, međutim, prikupljaju.

“Ono što je jasno iz istrage tužilaštva tokom prošle godine jeste da postoji zločinački plan i da je ruska vojna operacija zločinačka, u smislu da ne možete nastojati da ugasite ukrajinski identitet bez masovnog počinjenja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i vjerovatno genocid”, rekao je Jordash.

Kakve su alternative?

Evropska unija je nedavno najavila formiranje međunarodnog centra za procesuiranje “agresije” u Ukrajini, koji je pod nadležnošću evropskog tužilaštva Eurojust, također u Hagu. Ovo bi na kraju moglo da bude osnova za novi tribunal.

Ratni zločini se mogu definisati prema međunarodnom običajnom pravu ili nacionalnom pravu. Ukrajinske definicije ratnih zločina su uže od definicija MKS-a, na primjer.

Brojne, uglavnom evropske države, imaju zakone o univerzalnoj nadležnosti koji bi im također omogućili da procesuiraju ratne zločine počinjene u Ukrajini.

MKS se pridružio Zajedničkom istražnom timu sa Litvanijom, Poljskom, Estonijom, Latvijom, Slovačkom, Rumunijom i samom Ukrajinom kako bi podržao moguća suđenja unutar ili izvan Ukrajine.

Osim toga, Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih naroda za Ukrajinu prikuplja i dokumentuje kršenja međunarodnih humanitarnih zakona, kako bi se uključili u dokaze koji se prikupljaju i dijele u Eurojustu.

Ovo bi također moglo podržati slučajeve koje je preuzeo MKS.

Šta je agresija, odnosno zločin agresije?

Zločin agresije je široko definisan kao invazija na drugu suverenu državu ili pokušaj sticanja političke i vojne kontrole nad drugom suverenom državom.

Iako je MKS stalni svjetski sud za ratne zločine, on ne može suditi za agresiju.

“Rat je zločin, ali nije ratni zločin”, rekla je Astrid Reisinger Coracini, predavač međunarodnog prava na Univerzitetu u Beču i eskpertica za zločine agresije.

Kako bi premostili ovaj “jaz nekažnjivosti”, Ukrajina i nekoliko njenih zemalja saveznica, uključujući Sjedinjene Države i Evropsku uniju, zalažu se za ad hoc tribunal za agresiju.

Prema međunarodnom običajnom pravu, šefovi država, šefovi vlada i ministri vanjskih poslova imaju imunitet od krivičnog gonjenja pred nacionalnim sudovima, rekla je Reisinger Coracini.

Tribunal koji bi mogao krivično goniti ruskog predsjednika Vladimira Putina za agresiju bi stoga morao biti novi međunarodni, zasnovan na izvoru međunarodnog prava kroz multilateralni sporazum.

RSE