Je li Republika Moldavija sljedeći Putinov cilj?

Povezani članci

• Veteran francuske ljevice Jean-Luc Mélenchon stoji na putu planova Macrona i Le Pen
• Masovna tuča na mitingu podrške Donaldu Trumpu, 35 privedenih
• Erdogan voli Francusku
• Napadač iz Baton Rougea odlikovani marinac
• Britanske vlasti uništile računala Guardiana na kojima su bili povjerljivi dokumenti Edwarda Snowdena!
• 15-godišnja Romkinja podijelila Francusku: Ponuda predsjednika razljutila majku

Ukrajinske izbjeglice na graničnom prelazu Palanka, na jugu Moldavije, foto: Ciro Fusco/EPA

Nijedna zemlja nije primila toliko izbjeglica po stanovniku kao Republika Moldavija. Istovremeno, u zemlji se širi strah da bi Rusija mogla pokušati prisvojiti i ovu bivšu sovjetsku republiku.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Na otvaranju novog graničnog prelaza kod Palanke u decembru 2018. rukovali su se tadašnji ukrajinski predsjednik Petar Porošenko i bivši premijer Moldavije Pavel Filip. U pozadini: zastava EU. Bizarna slika, moglo bi se pomisliti, pošto nijedna od ove dvije zemlje nije pripadala tom savezu država.

Nešto više od tri godine kasnije granični prelazi, kao u južnoj moldavskoj Palanci, postali su glavna vrata u pravcu Evrope za izbjeglice iz Ukrajine: „Do sada je u Moldaviju došlo 231.967 ukrajinskih izbjeglica, 98.623 je ovdje ostalo“, piše moldavski ministar vanjskih poslova i vicepremijer Nicu Popescu u twitu 7. marta. Pritom istočnoevropska republika ima jedva 2,6 miliona stanovnika. „Od početka rata u Ukrajini Moldavija je primila najveći broj izbjeglica po glavi u regionu“, dodaje Popescu uz to.

Paralele sa Ukrajinom

Takvi brojevi i slike izbjeglica u prijemnim centrima glavnog grada Kišnjeva dopuštaju da se za trenutak zaboravi realnost: Da je republika Moldavija jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, da sada još pati pod konzekvencama Putinovog napada na Ukrajinu – i da bi zemlji, nekadašnjoj sovjetskoj republici mogla prijetiti slična sudbina kao i susjednoj zemlji.

Neke paralele između Moldavije i Ukrajine ovih dana izgledaju velike i zastrašujuće. Kao samozvane „narodne republike“ Donjeck i Luhansk u istočnoj Ukrajini ima i Moldavija jedan odmetnuti region, koji stoji pod ruskom kontrolom: U Pridnjestrovlju treba da je trenutno stacionirano oko 1500 ruskih vojnika. Oni su neka vrsta relikta iz raspada Sovjetskog saveza i na to nadovezujućeg rata u Pridnjestrovlju u ranim 1990-im godinama. U regionu na istočnoj obali rijeke Dnjestar žive prije svega etnički Rusi i Ukrajinci, čiji stariji rođaci se osjećaju još povezani sa nekadašnjim Sovjetskim savezom. Na zeleno – crvenoj zastavi međunarodno nepriznate „republike“ nalaze se još uvijek srp i čekić.

Pridnjestrovlje se de facto nalazi pod kontrolom Rusije. Zbog toga širi se u posljednje vrijeme bojazan da bi predsjednik Rusije Vladimir Putin u slučaju pobjede u Ukrajini mogao svoju teritorijalnu pohlepu proširiti i na separatističku republiku – ako ne na čitavu Moldaviju. Posmatrači su primijetili da je na jednoj konferenciji za štampu o ratu u Ukrajini bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko pokazao kartu regiona koja je otvoreno upućivala na upad u republiku.

Koliko je to aktuelno važno skoro neprimjetnoj zemlji pokazuju diplomatski termini koje je u posljednje vrijeme imala predsjednica Maia Sandu. Početkom proteklog tjedna primila je francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Yves Le Driana u Kišnjevu. U minulu nedjelju ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken posjetio je moldavski glavni grad: „Mi podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet Moldavije, kao i njenu ustavom garantiranu neutralnost“, izjavio je on. U slučaju ruskog napada na Moldaviju, Blinken je obećao mobilizaciju Zapada kao i u slučaju Ukrajine: „Ako se ikada i igdje pokaže takva agresija mi ćemo uraditi isto.“

Međutim, koliki je konkretno ovaj rizik? Viorel Cibotarubio je između februara i jula 2015. bio ministar odbrane Republike Moldavije, a u razgovoru za SPIEGEL kazao je da je Moldavija kao bivša sovjetska država „koncepcijski“ sigurno dio Putinovih fantazija proširenja.

Rusija očigledno želi stvoriti koridor između Krima i Pridnjestrovlja

Opasnost široke invazije Citobaru ipak kratkoročno ne vidi. Puno veći neposredni interes Rusija ima na tome da napravi koridor između Krima i glavnog grada Pridnjestrovlja Tiraspola preko ukrajinskog grada Mikolajiva. To bi Odesui konačno cijelu ukrajinsku obalu Crnog mora na jugu dovelo pod rusku kontrolu. U Pridnjestrovlju ne bi bila potrebna nikakva vojna akcija – Putin već kontroliše region.

Osim toga Rusija bi napadom na Republiku Moldaviju “razorila decenije vlastite propagande“, kaže Cibotaru. „Putin već godinama prodaje prisutnost ruskih trupa u Pridnjestrovlju kao najbolju mirovnu misiju na svijetu“, objasnio je on. Region bi trebao da služi kao uzor za poslijeratni scenario u Ukrajini u slučaju ruske pobjede.

To je ipak nestabilna ravnoteža koju Moldavija aktuelno pokušava održati. Kao i Ukrajina i Gruzija Kišnjev je prošlog tjedna poslao zahtjev za prijem u EU, koji u Briselu ima malo izgleda.

Zemlju aktuelno vodi prozapadnjačka i proevropska vlada koja međutim ne može ignorisati interese proruske manjine. Osim Pridnjestrovlja na istoku pod rusku uticajnu sferu spada i južna oblast Gaugazija. „Oko 30 do 40 posto ljudi u Moldaviji podržava rusku aneksiju Krima“, kaže Cibotaru.

Humanitarni i gospodarski problemi zbog rata u susjednoj zemlji

Ka stalnoj političkoj napetosti vlade dolazi sada teška humanitarna situacija. „Uskoro nećemo imati više mogućnosti da primamo izbjeglice u dostojnim uslovima. Mi smo solidarni ali trebamo konkretnu pomoć od drugih zemalja“, rekao je vicepremijer Popescu u intervju sa italijanskim novinama „Corriere della Sera“.

Osim toga postoje gospodarske poteškoće, koje sa sobom nosi rat u susjednoj zemlji. Većina prekomorskog uvoza išla je za Moldaviju preko ukrajinskih luka Odese i Černomorska. Sada se sav taj transport morao prebaciti u Konstancu u Rumuniji.

spiegel.de