Susjedna zemlja Ukrajine

Je li Republika Moldavija sljedeći Putinov cilj?

Francesco Collini
Autor/ica 12.3.2022. u 16:20

Je li Republika Moldavija sljedeći Putinov cilj?

Ukrajinske izbjeglice na graničnom prelazu Palanka, na jugu Moldavije, foto: Ciro Fusco/EPA

Nijedna zemlja nije primila toliko izbjeglica po stanovniku kao Republika Moldavija. Istovremeno, u zemlji se širi strah da bi Rusija mogla pokušati prisvojiti i ovu bivšu sovjetsku republiku.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Na otvaranju novog graničnog prelaza kod Palanke u decembru 2018. rukovali su se tadašnji ukrajinski predsjednik Petar Porošenko i bivši premijer Moldavije Pavel Filip. U pozadini: zastava EU. Bizarna slika, moglo bi se pomisliti, pošto nijedna od ove dvije zemlje nije pripadala tom savezu država.

Nešto više od tri godine kasnije granični prelazi, kao u južnoj moldavskoj Palanci, postali su glavna vrata u pravcu Evrope za izbjeglice iz Ukrajine: Do sada je u Moldaviju došlo 231.967 ukrajinskih izbjeglica, 98.623 je ovdje ostalo, piše moldavski ministar vanjskih poslova i vicepremijer Nicu Popescu u twitu 7. marta. Pritom istočnoevropska republika ima jedva 2,6 miliona stanovnika. Od početka rata u Ukrajini Moldavija je primila najveći broj izbjeglica po glavi u regionu, dodaje Popescu uz to.

Paralele sa Ukrajinom

Takvi brojevi i slike izbjeglica u prijemnim centrima glavnog grada Kišnjeva dopuštaju da se za trenutak zaboravi realnost: Da je republika Moldavija jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, da sada još pati pod konzekvencama Putinovog napada na Ukrajinu i da bi zemlji, nekadašnjoj sovjetskoj republici mogla prijetiti slična sudbina kao i susjednoj zemlji.

Neke paralele između Moldavije i Ukrajine ovih dana izgledaju velike i zastrašujuće. Kao samozvane narodne republike Donjeck i Luhansk u istočnoj Ukrajini ima i Moldavija jedan odmetnuti region, koji stoji pod ruskom kontrolom: U Pridnjestrovlju treba da je trenutno stacionirano oko 1500 ruskih vojnika. Oni su neka vrsta relikta iz raspada Sovjetskog saveza i na to nadovezujućeg rata u Pridnjestrovlju u ranim 1990-im godinama. U regionu na istočnoj obali rijeke Dnjestar žive prije svega etnički Rusi i Ukrajinci, čiji stariji rođaci se osjećaju još povezani sa nekadašnjim Sovjetskim savezom. Na zeleno crvenoj zastavi međunarodno nepriznate republike nalaze se još uvijek srp i čekić.

Pridnjestrovlje se de facto nalazi pod kontrolom Rusije. Zbog toga širi se u posljednje vrijeme bojazan da bi predsjednik Rusije Vladimir Putin u slučaju pobjede u Ukrajini mogao svoju teritorijalnu pohlepu proširiti i na separatističku republiku ako ne na čitavu Moldaviju. Posmatrači su primijetili da je na jednoj konferenciji za štampu o ratu u Ukrajini bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko pokazao kartu regiona koja je otvoreno upućivala na upad u republiku.

Koliko je to aktuelno važno skoro neprimjetnoj zemlji pokazuju diplomatski termini koje je u posljednje vrijeme imala predsjednica Maia Sandu. Početkom proteklog tjedna primila je francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Yves Le Driana u Kišnjevu. U minulu nedjelju ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken posjetio je moldavski glavni grad: Mi podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet Moldavije, kao i njenu ustavom garantiranu neutralnost, izjavio je on. U slučaju ruskog napada na Moldaviju, Blinken je obećao mobilizaciju Zapada kao i u slučaju Ukrajine: Ako se ikada i igdje pokaže takva agresija mi ćemo uraditi isto.

Međutim, koliki je konkretno ovaj rizik? Viorel Cibotarubio je između februara i jula 2015. bio ministar odbrane Republike Moldavije, a u razgovoru za SPIEGEL kazao je da je Moldavija kao bivša sovjetska država koncepcijski sigurno dio Putinovih fantazija proširenja.

Rusija očigledno želi stvoriti koridor između Krima i Pridnjestrovlja

Opasnost široke invazije Citobaru ipak kratkoročno ne vidi. Puno veći neposredni interes Rusija ima na tome da napravi koridor između Krima i glavnog grada Pridnjestrovlja Tiraspola preko ukrajinskog grada Mikolajiva. To bi Odesui konačno cijelu ukrajinsku obalu Crnog mora na jugu dovelo pod rusku kontrolu. U Pridnjestrovlju ne bi bila potrebna nikakva vojna akcija Putin već kontroliše region.

Osim toga Rusija bi napadom na Republiku Moldaviju razorila decenije vlastite propagande, kaže Cibotaru. Putin već godinama prodaje prisutnost ruskih trupa u Pridnjestrovlju kao najbolju mirovnu misiju na svijetu, objasnio je on. Region bi trebao da služi kao uzor za poslijeratni scenario u Ukrajini u slučaju ruske pobjede.

To je ipak nestabilna ravnoteža koju Moldavija aktuelno pokušava održati. Kao i Ukrajina i Gruzija Kišnjev je prošlog tjedna poslao zahtjev za prijem u EU, koji u Briselu ima malo izgleda.

Zemlju aktuelno vodi prozapadnjačka i proevropska vlada koja međutim ne može ignorisati interese proruske manjine. Osim Pridnjestrovlja na istoku pod rusku uticajnu sferu spada i južna oblast Gaugazija. „Oko 30 do 40 posto ljudi u Moldaviji podržava rusku aneksiju Krima, kaže Cibotaru.

Humanitarni i gospodarski problemi zbog rata u susjednoj zemlji

Ka stalnoj političkoj napetosti vlade dolazi sada teška humanitarna situacija. Uskoro nećemo imati više mogućnosti da primamo izbjeglice u dostojnim uslovima. Mi smo solidarni ali trebamo konkretnu pomoć od drugih zemalja, rekao je vicepremijer Popescu u intervju sa italijanskim novinama Corriere della Sera.

Osim toga postoje gospodarske poteškoće, koje sa sobom nosi rat u susjednoj zemlji. Većina prekomorskog uvoza išla je za Moldaviju preko ukrajinskih luka Odese i Černomorska. Sada se sav taj transport morao prebaciti u Konstancu u Rumuniji.

spiegel.de

Francesco Collini
Autor/ica 12.3.2022. u 16:20