Izručenje Juliana Assangea narušilo bi slobodu govora

The Guardian
Autor/ica 28.9.2020. u 13:55

Izručenje Juliana Assangea narušilo bi slobodu govora

Foto: Reuters

Britanski sud će uskoro odlučiti o sudbini australijskog novinara Juliana Assangea, čovjeka koji je nepravedno optužen kao zločinac. Assange nije počinio zločin. On je prvak u slobodi, piše za list The Guardian Luiz Inácio Lula da Silva bivši presjednik Brazila.

Velika Britanija će odlučiti hoće li prihvatiti ili odbiti zahtjev za izručenje Assangea SAD-u, gdje će se suočiti s 18 optužbi koje je protiv njega pokrenula vlada SAD-a. Ako bude izručen, Assangeu (49) bi se moglo suditi i izreći mu kaznu do 175 godina zatvora, što je ekvivalent doživotne kazne.

“Moramo spriječiti da se to dogodi. Pozivam sve one koji se zalažu za slobodu govora u svim krajevima svijeta da mi se pridruže u međunarodnim naporima da odbranimo nevinost Assangea i zatražimo njegovo hitno puštanje na slobodu”, naglasio je de Silva.

“Znamo da optužbe protiv Assangea predstavljaju direktan napad na prva amandmanska prava zagarantovana ustavom SAD-a, koja garantuju slobodu štampe i izražavanja. Znamo da ugovori između SAD-a i Velike Britanije zabranjuju izručenje osoba optuženih za politički zločin. Rizici da će Assange biti izručen, međutim, stvarni su. Niko ko vjeruje u demokratiju ne može dozvoliti da neko ko je pružio tako važan doprinos bude kažnjen za to. Assange je, ponavljam, pobjednik demokratije i trebao bi biti odmah pušten”, dodao je de Silva.

The Guardian također navodi da američke vlasti nikada nisu zatražile od rivala WikiLeaksa da skine necenzurisane dokumente koji se nalaze u središtu pravne bitke za slanje Juliana Assangea u SAD, rečeno je na njegovom saslušanju za izručenje.

Dokaze je dao veteran koji je ujedno i internetski aktivist čija je web stranica Cryptome objavila više od 250.000 povjerljivih dokumenata dan prije nego što ih je WikiLeaks počeo stavljati na mrežu.

U kratkoj izjavi koju je Assangeov tim dostavio Old Baileyju, John Young je rekao da je necenzurisane diplomatske  dokumente objavio 1. septembra 2011. godine nakon što je pribavio šifrirani dosije te da su ostali na mreži.

The Guardian
Autor/ica 28.9.2020. u 13:55