Izbori u Holandiji test za Evropsku uniju

Povezani članci

• Putin: Aneksijom Krima ispravljena nepravda
• Oland i Putin sve bliži saveznici
• Obama: Potcijenili smo opasnosti od islamističke pobune u Siriji
• Hladni mir na vidiku
• Dva člana Nobelove skupštine upleteni u skandalu
• SAD usvojio prijedlog novih sankcija Rusiji

Foto: Reuters

Priredila: Lidija Pisker, RSE

Birači u Holandiji danas izlaze na birališta na prvim po redu nacionalnim izborima neke od zapadnoevropskih članica Evropske unije koji potencijalno mogu testirati nivo jedinstva unutar EU, usred navale nacionalističkog i populističkog raspoloženja širom kontinenta.

Glasanje u Holandiji, državi koja broji 17 miliona ljudi, rijetko privlači pažnju javnosti izvan same Holandije, ali ovaj put je drugačije.

Bitka između premijera, političara desnog centra Marka Ruttea i populiste Geerta Wildersa koji je vodio kampanju o zabrani Kurana, zatvaranju džamija i izlasku zemlje iz Evropske unije pojačala je fokus javnosti na izbore, pogotovo jer se partije desnog centra prema anketama javnog mnijenja dobro kotiraju u Francuskoj i Njemačkoj, gdje će se izbori održati kasnije ove godine.

Populističke stranke u Evropi se oslanjaju na nacionalistički sentiment koji je podstakao dva šokantna događaja na nekima od posljednjih glasanja.

Prvi je odluka Velike Britanije da napusti Evropsku uniju na tzv. Brexitu u junu prošle godine, što je šokiralo cijelu Evropu. Ubrzo je uslijedilo iznenađenje zbog pobjede novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u novembru, koji je uveo svoju novu vanjsku politiku pod motom “Amerika na prvom mjestu”.

Ovakvi rezultati mnoge su naveli na razmišljanje da li Evropska unija može preživjeti trenutni nalet antiestablišment raspoloženja.

Geert Wilders vodio je kampanju o zabrani Kurana, zatvaranju džamija i izlasku zemlje iz Evropske unije

Wildersova Stranka za slobodu (PVV) je u istraživanjima javnog mnijenja vodila veći dio kampanje, iako su Rutteovi Liberali (VVD) dobili na snazi kako se utrka približavala kraju.

Neke ovosedmične procjene navode da je više od polovine birača i dalje neodlučno.

U toku žestoke debate održane 13. marta dva protivnička kandidata su se grčevito borila pokušavajući da utiču na birače.

Rutte je optužio Wildersa da je koristio “voodoo brojeve” i ponudio “lažna rješenja” da bi razbuktao antiimigrantsko raspoloženje, dok je Wilders kritikovao svog protivnika za neispunjavanje izbornih obećanja i nazvao ga “premijerom stranaca.”

Nekoliko sati prije debate, Rutte je novinarima u Roterdamu rekao da se nada da će Holandija biti primjer drugim evropskim zemljama da prestanu ohrabrivati “pogrešnu vrstu populizma”.

On nije precizirao šta je “ispravna vrsta populizma”, ali izbori u Holandiji održavaju se u svjetlu mogućeg ulaska Marine Le Pen u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora 7. aprila, dok u Njemačkoj raste popularnost anti-imigracijske Alternative za Njemačku (AfD) uoči jesenjih izbora koji bi mogli dovesti do smjene kancelarke Angele Merkel, jedne od evropskih političarki koja se najglasnije protivi narastajućem nacionalizmu.

“Ako bi, recimo, neki antievropski raspoložen populistički lider dobio izbore u Holandiji, to bi, bez sumnje, ohrabrilo, populističke pokrete u Francuskoj, a možda i u Njemačkoj”, rekla je Judy Dempsey, saradnica Carnegie Europe u Briselu.

Istraživanja javnog mnijenja su se okrenula u korist Rutteovih Liberala u zadnjim danima kampanje. Tri istraživanja objavljena dva dana prije izbora pozicionirala su njegovu stranku malo ispred Wildersove Stranke za slobodu, dok je jedna anketa procijenila da je u pitanju tijesna borba.

Na izborima učestvuje 28 stranaka i nijedna vjerojatno neće osvojiti više od 17 ili 24 mjesta u donjem domu koji broji 150 poslanika. Analitičari kažu da bi Wilders mogao biti izbačen iz vlasti kada počnu pregovori vladajuće koalicije.

“Mi i dalje očekujemo da će partija desnog centra Narodna stranka za slobodu i demokratiju sadašnjeg premijera Marka Ruttea biti najveća stranka u parlamentu nakon izbora”, rekao je Pepijn Bergsen, analitičar Economist Intelligence Unit za za Njemačku, Holandiju i Austriju i dodao:

“Međutim, to će se desiti u fragmentiranoj političkoj garnituri, gdje nijedna stranka vjerojatno neće dobiti više od 20 posto glasova i gdje će četiri ili pet stranaka biti potrebno da se formira većinska vlada.”

Rutteova VVD je trenutno partner u koalicionoj vladi sa Strankom rada. Koalicija je bila naklonjena Evropskoj uniji i fiskalno mudra u svojim potezima, iako je pooštrila debate o liberalnim imigracijskim politikama kako je Wildersova partija sticala popularnost.

Međunarodna zabrinutost zbog izbora je pojačana prošle nedelje kada je izbio diplomatski sukob s Turskom koji se prelio na ulice Rotterdama, što je interventnu policiju navelo da protiv demonstranata upotrijebi vodene topove.

Turska je 13. marta izjavila da zaustavlja sve političke diskusije na visokom nivou sa Holandijom i da je, što se tiče Ankare, dogovor s EU da pomogne spriječiti navalu imigranata iz Azije završen.

Ovaj potez Ankara je povukla usred rastućeg spora sa Holandijom i Njemačkom zbog njihove zabrane da turski ministri govore na političkim skupovima na teritoriji ovih zemalja, što bi moglo biti okidač za populističke reakcije anti-imigrantskih stranaka u Zapadnoj Evropi.

Bergsen je napomenuo da, iako su primjeri Brexit-a u Velikoj Britaniji i Trumpova pobjeda doprinijeli većem interesu međunarodne javnosti za holandske izbore, antiimigracijsko i antiislamsko raspoloženje u ovoj zemlji nisu ništa novo.

“Evropska izbjeglička kriza je potakla te snage, ali ih nije kreirala – one su već postojale”, rekao je on, ističući uspjeh holandskog populističkog političara Pima Fortuyna, kojeg je, dan prije izbora 2002. godine, upucao čovjek koji je tvrdio da muslimane štiti od progona.

Iako izbori vjerovatno neće dovesti do oštrog zaokreta holandske politike od Evropske unije, Steven Blockmans, stručnjak Centra za evropske studije sa sjedištem u Briselu, izjavio je da očekuje da vlada koja bude formirana budnim okom prati poteze Evropske unije.

Holandija je jedina zemlja Evropske unije koja još nije ratifikovala Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, nakon što je 61 posto građana glasalo protiv njega na referendumu održanom u aprilu 2016. godine.

“Ne vidim da se Holandija razvija u destruktivnu snagu u okviru Evropske unije, barem ne više od euroskeptika koji već jeste”, kaže Blockmans.