Italija, Španija, Kipar: Povratak Euro-krize

Povezani članci

• Američki biznismen dijeli pare narodu na ulici u borbi protiv političke korupcije
• Britanski sud odobrio izručenje Asangea u SAD, odluku donosi ministarka
• ‘Sve ugroženija sigurnost novinarki u Evropi’
• Prosječna plata u Češkoj na kraju 2017. godine po prvi puta prešla 30.000 kruna (2.300 KM). Najveći porast imali prosvjetni i administrativni radnici
• Serveri umjesto sefova
• Škotski parlament za novi referendum o neovisnosti Škotske

Prosjak u Atini: rješenje grčkih dugova je samo prolongirano

By: Stefan Kaiser

Preveo: Ešref Zaimbegović

Euro-kriza bila je dugo uspješno potisnuta – međutim sada bi se mogla vratiti brže nego što se mislilo. Španija stoji pred velikim bankrotom u oblasti nekretnina, u Italiji prijeti povratak Berlusconija a Kipar hitno treba pomoć u milijardama za svoje posrnule banke.

Na prvi pogled izgleda pozicija eura opet prilično ružičasto: kurs zajedničke valute je jak kao rijetko prije toga a čak i zemlje kao Španija i Italija prodaju svoje državne obligacije sa relativno povoljnim kamatama.

Oko krize eura je bilo tiho proteklih mjeseci. To je prije svega zasluga Mario Draghia. Predsjednik Evropske centralne banke (EZB) je u ljeto prošle godine najavio da za euro nema povratka. U slučaju potrebe banka će braniti zajedničku valutu time što će neograničeno kupovati obligacije država u krizi.

Draghieve riječi su bile tačka zaokreta. Od tada su se snizile kamate na obligacije zemalja u krizi, akcije su krenule na gore – i kriza je iznenada bila vrlo, vrlo daleko. Pritom se fundamentalno skoro ništa nije promjenilo. Neki ekonomi su doduše ukazali na tračke nade: tako je Grčka smanjila svoj budžetski deficit i istovremeno je više država poboljšalo svoju konkurentnost. Ipak srž krize nije bila riješena.

 “ Podaci iz realnog gospodarstva ne izgledaju dobro”, kaže naprimjer ekonomski ekspert Peter Bofinger. “ Tamo stojimo još uvijek usred krize.” Također njegov kolega Wolfgang Franc je skeptičan:” Bilo bi riskantno reći da je kriza već za nama”, kazao je u srijedu šef ZEW instituta iz Mannheima.

Na krizu podsječaju vijesti iz Španije gdje firma sa nekretninama Reyal Urbis stoji pred bankrotom. Pogled na Italiju također izaziva brige. A za Kipar se Euro-države još nisu dogovorile na konceptu spašavanja.

 “ Mi smo simptome krize pobjedili sa puno novca, ali uzroci nisu uklonjeni”, kaže Hanno Beck, profesor ekonomije na Univerzitetu Pforzheim. On upoređuje novac sa tabletama protiv bolova. “ Tableta ublažava bolove, ali u jednom momentu njeno dejstvo popusti. A tada se mora razmisliti da li dati slijedeću tabletu.”

Činjenica je da su mnogi važni problemi u prošlosti samo gurnuti u stranu – djelomično i zbog interesa Savezne vlade koja pred izbore u jesen ne želi nove Euro-probleme. ”Politika se boji stvarnih konsekvenci”, kaže Beck.” Svi misle na svoj ponovno izbor.”

Pritom istovremeno u mnogim zemljama tinjaju još nerješeni problemi koji mogu ponovo izazvati požar širokih razmjera.

Italija: Strah od Berlusconija

Silvio Berlusconi: plaši finansijska tržišta

U Italiji bi se moglo raspoloženje najbrže promjeniti. Slijedeće nedjelje  su tamo parlamentarni izbori. Ako bi se bivši predsjednik vlade Silvio Berlusconi vratio na vlast mogao bi veoma brzo nestati mir na finansijskim tržištima. Tamo je Berlusconi riziko za stabilnost. Pod njim, takva su strahovanja, mogla bi treća najveća ekonomija Euro-zone ponovo postati kandidat za bankrot.

Berlusconi čini sve da bi potvrdio tu predstavu. U izbornoj kampanji on obećava da će poništiti teškom mukom provedeno povećanje poreza njegovog predhodnika Maria Montija i srušiti postavljeni diktat štednje. Za uljepšanje svoje slike on koristi saveznu vladu Angele Merkel i Evropsku centralnu banku – dakle obje institucije od kojih je Italija možda najviše ovisna.

Mnogi eksperti su zabrinuti: ako Italija grubo poruši pravila zemlja će teško dobiti podršku EZB i Fonda za sanaciju ESM piše u jednoj analizi Holger Schmieding iz Berensberg banke, ustvari jedan euro optimist,: “ Veći nemir u Italiji mogao bi , u najmanju ruku privremeno, dovesti do ozbiljne opasnosti da se zaraza proširi na  cijelu euro-zonu.”

Kipar: Pomoć u milijardama ili državni bankrot

Na Kipru prijeti prvi državni bankrot evropske valutne unije. Zemlji treba hitno 17,5 milijardi eura da bi stabilizovala svoje banke i državne finansije. Međutim pregovori sa Euro-državama i Međunarodnim monetarnim fondom su u zastoju.

Kipar važi kao porezni raj prije svega za bogate Ruse. Potencijalni davaoci novca su zbog toga veoma oprezni. Prije svih Savezna vlada se usteže  predložiti parlamentu, kratko prije izbora, novi paket pomoći u milijardskoj vrijednosti.

Sada svi čekaju na rezultate izbora za predsjednika Kipra. Prvi krug dobio je konzervativni političar Nikos Anastasiades. On ide kao favorit u drugi krug izbora.

Kakve poslijedice može imati bankrot Kipra je sporno. Zemlja je mala i gospodarski beznačajna. Međutim moglo bi se vrijednovati kao presedan ako Euro-države dozvole da jedan njihov član ode u bankrot. Eksperti se zato boje novog slučaja Grčke: Jedna manja država članica postaje mjesto dokazivanja zajedništva cijele valutne unije.

Grčka : Predstoji rezanje dugova

Apropo Grčke: Izgleda da su i tamo bolne konzekvence krize samo odaljene. Konkretno radi se o otpisu dugova što mnogi eksperti smatraju neizbježnim. Euro-države morale bi otpisti dio kredita koje su dale kao pomoć Grčkoj. Pritom će izgubiti milijarde. I ovdje Savezna vlada nema nikakvog interesa da ove gubitke njemačkih poreskih obveznika prizna prije izbora.

Nasuprot tomu grčka vlada je prošle sedmice najavila da ona otpis dugova smatra već završenom stvari.: Ministar finansija Yannis Stournaras izjavio je u parlamentu da će otpis dugova uslijediti ako Grčka ispuni svoje planove štednje. Zvanično Euro-pomagači su ovu mogućnost držali otvorenom. U njihovom zaključku iz decembra govori se samo o mogućim daljim koracima.

Španija: Rekordni dugovi i socijalni eksploziv

Iako Španija tvrdo štedi zemlja pada sve dublje u krizu. 2012. godine porasla je zaduženost države kao nikada do tada. Ciljevi deficita nisu ostvareni. Uz to dolazi još uvijek ekstremno visoko zaduženi privatni sektor. Opseg loših kredita u Španiji  se već godinu i po dana povećava. Sada prijeti zemlji drugi najveći bankrot u istoriji u području nekretnina. Firma Reyal Urbis je nagomilala 3,6 milijardi eura dugova – i morala je u međuvremenu najaviti insolvenciju. Do subote ostaje još vremena da se dogovore sa povjeriocima.

I povjerenje u reformsku vladu premijera Mariano Rajoy je poljuljano. Sam šef vlade stoji u centru korupcione afere. Navodno je primao mito. Rajoy je ove optužbe odbacio i želi ostati na dužnosti – zasad.

To sve čini Španiju veoma nestabilnom u Euro-krizi. “ Još ništa nije gotovo” pišu eksperti švajcarske velike banke UBS u njihovoj novoj studiji o Španiji. Ako se uslovi za konsolidaciju Španije ne ublaže zemlja će pasti u još dublju recesiju. “ Da bi se stabiliziralo stanje dugova mora se rast gospodarstva snažno oporaviti”, pišu eksperti. To međutim ne izgleda vjerovatno zbog tvrdih mjera štednje, visoke nezaposlenosti i stalnog plaćanja dugova privatnog sektora.

spiegel.de