In memoriam Anna Lindh

Povezani članci

• ‘Američke snage pomogle Francuskoj u spašavanju tajnog agenta’
• Traži se egzil za Gadafija
• SPREM’TE SE, SPREM’TE USTAŠE I ČETNICI
• Pravda za Davida: Policija prijavljuje, sud oslobađa
• NE DAMO SJEĆANJE, NE DAMO TITA
• Fra Drago Bojić: Ljudima smeta nacionalistički govor o Bogu

Foto: EP

Danas,  11. septembra 2020. navršava se tačno sedamnaest godina od ubistva Anne Lindh, bivše ministrice inostranih poslova Švedske. Tek što se  svijet oporavljao od atentata na Svjetski Trgovinski Centar (World Trade Center, WTC) u Njujorku 2001. godine,  bolno je odjeknula vijest o smrti jedne od najuspješnijih i najomiljenijih švedskih političarki. Anna Lindh je bila viđena kao jedan od glavnih kandidata za nasljednika Görana Perssona na mjestu lidera stranke socijaldemokrata, a mnogi su je poredili sa legendarnom Rosom Luxemburg.

Rođena je 19. juna 1957., a  kao dvanaestogodišnja djevojčica Anna se pridružila SSU-u (Švedska socijaldemokratska omladinska asocijacija) u Trögdu, malom klubu SSU-a u području Enköpinga 1969.,  iste one godine kada je Olof Palme postao stranački lider socijaldemokrata i premijer. Lindh je rano uključena u proteste protiv Vijetnamskog rata. 21. juna 1991. udala za Bo Holmberga, s kojim je imala dva sina. Bila je član Riksdaga (Švedskog parlamenta) 1982.–1985. i 1998.–2003., ministar okoliša 1994.–1998. i ministar vanjskih poslova 1998.–2003.

Zajedno sa prijateljicom, Evom Franchell, Lindh je u srijedu popodne, 10. septembra 2003. godine, izašla u središnji dio Stockholma radi kupovine odjeće. Tokom posjeta robnoj kući ”NK”, napadnuta je nešto nakon 16.00 sati na prvom spratu i vrlo ozbiljno izbodena nožem od tada nepoznatog Mijaila Mijailovića. Umrla je sljedećeg jutra, u četvrtak 11. septembra 2003. godine,  u 5.29 časova.

U vrijeme ovog čina radila je aktivno na referendumu za uvođenje eura kao valute u Švedskoj. Posvećena međunarodnoj saradnji i pitanju solidarnosti i zaštite životne sredine ostavila je neizbrisiv trag političarke u službi naroda.

Lindh je bila predana jačanju uloge Ujedinjenih nacija i željela je da EU provodi zajedničku vanjsku politiku kako bi se izbjegli sukobi među članicama. Jedan od prvih zadataka kao švedske ministrice vanjskih poslova bio je da se uključi u posredovanje i rješavanja sukoba na Kosovu i prevazilaženju napetog stanja u Makedoniji. Rat u Iraku u martu 2003. godine, Lindh je nazvala velikim neuspjehom međunarodne zajednice jer je vođen bez podrške Povelje UN-a. Također se zalagala za veće poštivanje međunarodnog prava i ljudskih prava u izraelsko-palestinskom sukobu. Kritizirala je i vladu Ariela Sharon i palestinske bombaše samoubice.

Nakon atentata, saučešće je stiglo od mnogih svjetskih lidera. Njezin rad bio je visoko cijenjen u međunarodnim okvirima i imala je dobre kontakte širom svijeta. Između ostalog, generalni sekretar UN-a Kofi Annan rekao je: „Bila je sjajan vođa. Bila je neovisna, hrabra i istinski internacionalista. ”Od tada je nekoliko stipendija i fondacija dobilo njeno ime. Mnoga mjesta i prostorije nazvani su po Lindh. Posthumno je dobila počasne diplome, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

Anna Lindh je bila i ostala svijetla i neugašena zvijezda vodilja u vremenu turbulentnih svjetskih dešavanja i intriga koje su obilježile ljudsku historiju. Zato njen lik i danas živi u srcima ljudi dobre volje kao vječna inspiracija za izgradnju jednog boljeg svijeta u kome vlada mir i ima više razumijevanja, solidarnosti, jednakosti i ravnopravnosti među nama.