Hoće li Egipat poslati Mursija na vješala?

Povezani članci

• Francuska premijerka ‘progurala’ prijedlog zakona o penzijama bez glasanja
• O socijalnoj državi
• Asad kritikovao britansku ulogu u sirijskom konfliktu
• EU pokreće istragu oko zlostavljanja migranata na hrvatskoj granici
• U Rusiji izgubljen kontakt sa avionom koji prevozi 28 ljudi
• Robija zbog lobija

Smrtna kazna svrgnutom predsjedniku je potvrđena, ali analitičari su skeptični da će on ikada biti obješen

Piše: Michael Pizzi- Al Jazeera

Odluka egipatskog suda da podrži smrtnu kaznu svrgnutom predsjedniku Muhamedu Mursiju za njegovu navodnu ulogu u nizu slučajeva bijega iz zatvora i smrtonosnih napada na policiju tokom ustanka iz 2011. godine, znači da bi ova država uskoro mogla izvršiti prvo pogubljenje bivšeg predsjednika države nakon što je 2006. godine u Iraku obješen Saddam Hussein. Ali, analitičari kažu da postoji razlog za skepticizam da će Egipat zaista izvršiti Mursijevu kaznu – što je rizičan potez koji bi ga preobrazio u mučenika u očima Muslimanske braće i njihovih političkih saveznika.

Mursi, koji je došao na vlast na prvim demokratskim izborima u Egiptu 2012. godine, nakon čega je brzo svrgnut, u drugom ustanku koji je podržala vojska, a koji se dogodio godinu dana kasnije, osuđen je na smrt prošlog mjeseca, zajedno s još 100 drugih optuženika, protiv kojih su podignute slične optužnice. Njegovo suđenje, koje je veliki broj međunarodnih posmatrača ocijenilo kao prevaru, bilo je dio velike osvete vlade trenutnog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija Muslimanskoj braći i njihovim pristalicama u periodu od kako je Sisijevo vojno vijeće preuzelo upravljanje državom. Stotine pristalica Muslimanske braće (kao i aktivista za demokratiju) osuđene su na smrt na grupnim suđenjima, dok je organizacija Muslimanska braća proglašena “terorističkom organizacijom”.

Presuda da se podrži smrtna kazna, do koje je došlo nakon savjetovanja s egipatskim velikim muftijom, naglasila je šokantan uspon i pad Muslimanske braće. Pristalice ove grupe, koje je decenijama ugnjetavao diktator Hosni Mubarak sve do smrti 2011. godine, pozdravile su Mursijev iznenadni dolazak na vlast na izborima 2012. godine kao konačno dostignuće panislamskog političkog pokreta. Oni Sisijevo preuzimanje vlasti, koje je uslijedilo nakon godinu dana, smatraju ilegalnim vojnim udarom, a mnogi od njih i dalje se nadaju da bi se njihov demokratski izabrani vođa mogao jednog dana vratiti na vlast. Mursijevim pogubljenjem ta bi nada iščezla i to bi, kako smatra veliki broj Sisijevih pristalica, okončalo kratki oporavak grupe Muslimanska braća.

Slijede novi protesti

Analitičari, međutim, nisu tako sigurni. Mnogi smatraju da će pretvaranje Mursija u mučenika samo dodatno razbjesniti i ohrabriti Muslimansku braću, što bi moglo potaknuti još mirnih ili čak nasilnih protesta. Taj narativ favoriziraju i sama Muslimanska braća, koji su u pretprošli petak pozvali na narodni ustanak i proglasili najnoviju presudu Mursiju “poništenom i nevažećom”.

Glasnogovornik Muslimanske braće Nader Oman je u intervjuu za Al Jazeeru obećao otpor bez obzira na ishod. “Muslimanska braća su organizacija koja postoji duže od 80 godina. Zatvaranje naših vođa nas neće spriječiti da se borimo”, kazao je on.
Snažna egipatska vlada će vjerovatno ovu tvrdnju shvatiti ozbiljno. Nakon što je u maju najavljena prva presuda protiv Mursija, Muslimanska braća su dala sličnu izjavu, koja je njega i ovaj pokret predstavila kao posljednje branitelje egipatske postmubarakovske demokratije. U ovoj izjavi su pozvali pristalice “da pojačaju aktivnosti revolucionarnog otpora svaki dan, sve dok zajedno ne porazimo huntu i svrgnemo nezakoniti režim vojnog udara”.

Da li je ovo bilo namijenjeno kao poziv da se uzme oružje – nije jasno, ali samo nekoliko sati poslije, trojica egipatskih sudija su ubijena na Sinajskom poluotoku, gdje je grupa, koja je navodno povezana s organizacijom Islamska država Irak i Levant, izvela niz samoubilačkih napada na sigurnosne snage.

Prema mišljenju Mohamada Bazzija, profesora na Univerzitetu u New Yorku i bivšeg šefa Ureda za Bliski istok u Newsdayu, “to je još jedna opasnost situacije u kojoj autoritarna vlada demonizira sve islamiste kao teroriste koji moraju biti potisnuti. To postaje tzv. samoispunjavajuće proročanstvo. Sisijevi postupci dokazuju onima koji zagovaraju nasilje da je to jedini put. Neki islamisti će u konačnici zaključiti da je jedini način da se zaštite i dobiju vlast tako što će se latiti oružja.”

Stabilnost umjesto demokratije

Drugi kažu da pomagači Egipta izvana, posebno SAD, neće dozvoliti da bivši predsjednik bude pogubljen nakon neispravnog suđenja. Sisi je do sada naišao na minimalan otpor izvana u svom obračunu, uključujući uglavnom verbalne prijekore iz Washingtona, koji je, kažu Sisijevi kritičari, odabrao stabilnost umjesto demokratije, nastavljajući ubrizgavati 1,3 milijarde dolara u Egipat u obliku vojne pomoći na godišnjem nivou. Ali, neki kažu da bi se s Mursijevim smaknućem pretjeralo i da bi možda u političkom pogledu razumnije bilo ostaviti ga da trune u zatvoru.

“Vjerovatnijim se čini da će [Sisi] pokušati održati ravnotežu i u odnosu s Muslimanskom braćom, i s vladama na Zapadu, koje bi bile šokirane pogubljenjem bivšeg predsjednika i bivšeg političkog rivala”, kazao je Jon Alterman, direktor Programa za Bliski istok pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Ima razloga i da se vjeruje kako bi veliki broj ljudi u Egiptu reagirao, i to ne samo pristalice Muslimanske braće, već i značajan dio egipatskog civilnog društva. Mnogi od onih koji su podržali drugi ustanak protiv Mursija, koji je bio optužen da za učvršćivanje moći i za svjesno podrivanje mlade egipatske demokratije, došli su do tačke kada i Sisija posmatraju na sličan način. Ukoliko bi Sisi smaknuo svog bivšeg političkog rivala, to bi mu samo pojačalo imidž antidemokratskog vojnog diktatora.
“To bi imalo duboko polarizirajući efekat na Egipat,” kazao je Alterman. To nipošto ne bi okončalo jedno turbulentno poglavlje u Egiptu. “Mislim da su veće šanse da bi otvorilo novo takvo poglavlje.”