Hirošima i Nagasaki nas opominju!

Povezani članci

• Utrka Europljana za naklonost Libijaca i njihovu naftu
• Povijesna odluka suda u Mariboru: Crkva mora platiti odštetu žrtvama svećeničke pedofilije
• Izbori u Turskoj
  Da li će Kurdi srušiti Erdogana?
• Sirija: Stupa na snagu američko-ruski sporazum o prekidu borbi
• EU odobrila prva sveobuhvatna pravila za kripto valute na svijetu
• Policija: Napad na džamiju pokušaj terorizma

Prije tačno 75 godina, 6. augusta 1945. bačena je prva atomska bomba na Hirošimu, u završnici Drugog svjetskog rata. Samo tri dana kasnije nastradao je Nagasaki. Preko 200  000 ljudi poginulo je neposredno od udarnog i toplotnog talasa, požara te radioaktivnog zračenja.

Hirošima i Nagasaki nas opominju. 75 godina nakon Hirošime prijetnja atomskim oružjem ponovo raste. Sa današnjim ubrzanim razvojem tehnologije u proizvodnji nuklearnog oružja, posljedice upotrebe dovele bi u pitanje naš biološki opstanak na zemlji.

Destruktivna snaga tih bombi je ipak bila ograničena. Današnji oružani arsenal može uništiti ljudsku civilizaciju više puta. Računa se da oko 15 000 nuklearnog oružja egzistera danas u svijetu, najviše u USA i Rusiji te Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kini dakle, u zemljama koji su potpisale NPT ugovor o neširenju nukleranog oružja iz 1970. godine. Nove nuklerane sile su Izrael, Indija i Pakistan koje nisu potpisale ovaj ugovor kao i Sjeverna Koreja koja je napustila ugovor. Smatra se da je oko 3 000 nuklearnih projektila u svakom trenutku usmjereno i spremno za ispaljivanje na cilj.

Svake pete godine Ujedninjene nacije (UN) organizuju konferenciju na kojoj se vrši procjena poštivanja ovog ugovora. Ovogodišnja konferencija je otkazana zbog corona-pandemije. Alarmirajući je stepen razvoja postojećeg arsenala jer sve nuklearne sile modeniziraju svoja nuklearna naoružanja s ciljem kako bi ih mogla upotrijebiti i poslijee 2050. godine prema istraživanju koje provodi   Međunarodni institut za proučavanje mira, SIPRI u Štokholmu.

Nepovjerenje i konfrontacije se nastavljaju. Rizik da se nuklearano naoružanje upotrijebi namjerno ili slučajno greškom, je veliki. Uz konstataciju da, zemlje koje nemaju nuklearno oružje, postaju taocima nuklearnih sila.

Više od 120 zemalja ne odobrava ovaj debalans već su na konferenciji UN održanoj u julu 2017. godine podnijele zahtjev kako bi se preduzeo sljedeći u zabrani nuklearnog naoružavanja. Više od 50 zemalja je do sada ratificiralo ugovor.

Današnji destruktivni razvoj se mora zaustaviti prvenstveno putem diplomatskih inicijativa, kroz aktivniju političku suradnju i mobilizaciju javnog mnjenja.

Postjugoslavenske države na Balkanu moraju mnogo više surađivati po ovom pitanju uz aktivniji dijalog sa ciljem sveobuhvatne ratifikacije ugovora o zabrani naoružavanja. U tome ne smije biti nikakve dileme. To bi trebalo produbiti odbrambenu i sigurnosno-političku suradnju među našim državama i dalo bi značajan internacionalni doprinos prekidu negativne spirale u utrci za naoružavanjem kao i doprinos relaksaciji međusobnih odnosa.

Zato neka nam sjećanja na žrtve i tragedije u Hirošimi i Nagasakiju budu inspiracija i motivacija u borbi protiv utrke u naoružavanju. Svi smo odgovorni!