Godišnjica katastrofe u Černobilu: Pripjat, grad duhova

Povezani članci

• Veća vojna saradnja Kine i Rusije
• Nova Kaledonija treći put na referendumu o neovisnosti od Francuske
• Tunis: zračni napadi protiv militanata uz granicu s Alžirom, danas veliki marš protiv terorizma i Islamista povodom Dana Žena
• Napad raketnim bacačem na Skupštinu Kosova
• Ukrajina i Češka najavljuju strožije mjere u borbi protiv COVID-a 19
• Američki ambasador u Južnoj Koreji napadnut žiletom

I nakon tri decenije od jedne od najvećih nuklearnih katastrofa, eksplozije u nuklearnoj centrali Černobil, još uvijek se vide tragovi na gradu Pripjat, koje je eksplozija ostavila

O nesreći koja se desila 26. aprila 1986. godine i danas se mnogo govori. Očekuje se da će rizik od širenja radioaktivnog materijala postojati još najmanje tri decenije.

Ekipa Anadolije posjetila je područje u blizini centrale, kao i napušteni grad Pripjat. Za ulazak u Černobil potrebne su posebne dozvole.

Prosjek starosti 158 osoba koje još uvijek žive u toj regiji je 80 godina.

Iako je to područje izolirano i napušteno, kada se približite centrali, moguće je vidjeti da gotovo tri hiljade ljudi radi na uklanjanju rizika od širenja radioaktivnog materijala. Jer, rizik od širenja radijacije u četvrtom reaktoru centrale još uvijek postoji. Radovi na potpunom uklanjanju rizika teku intenzivno, a finansiraju ih 44 zemlje svijeta.

Agencija za Černobil i Ministarstvo ekologije Ukrajine ranije su saopćili da je uklonjen radioaktivni materijal i da je rizik od radijacije smanjen za 10.000 puta. No, da bi se ljudi mogli vratiti na 60 posto područja u blizini Černobila bit će potrebno od tri i šest decenija.

Prema odluci Parlamenta Ukrajine, nuklearna centrala će u potpunosti biti uklonjena do 2065. godine. Prema programu, u prvoj etapi koja se realizovala u periodu od 2010. do 2013. godine su izmješteni nuklearni energenti iz centrale. U drugoj etapi, koja će trajati do 2022. godine, radit će se na izolaciji reaktora u kojem je došlo do eksplozije te kontroli ostalih reaktora.

U trećoj etapi, koja će se odvijati od 2022. do 2045. godine, stručnjaci će promatrati situaciju, odnosno nivo radijacije nakon izolacije, da bi u posljednjoj fazi, planiranoj za period od 2045. do 2065. došlo do rušenja centrale i radova na uklanjanju ostataka.

Grad u kojem su prije nesreće živjeli radnici centrale i njihove porodice i danas je u potpunosti grad duhova. U roku nekoliko sati, dan nakon eksplozije, stanovnici su evakuisani, a u gradu još uvijek postoji rizik od radijacije.

Napuštene zgrade koje se gube među drvećem na ulazu u grad dočekuju posjetioce. Putevi koji su nekad bili bulevari, danas ne postoje. Napušteni domovi, javni objekti, hoteli pod uticajem prirode se raspadaju.

Turističke ture se odvijaju pod strogim kontrolnim i sigurnosnim mjerama i pod nadzorom stručnjaka. Ulaz u zgrade je zabranjen iz razloga što je u njima visok stepen radijacije. Na izlazu iz grada i, inače, tog područja svaki od posjetilaca bude podvrgnut pregledu da bi se utvrdilo da li je bio izložen radijaciji.

Direktor Agencije za Černobil Vitalij Petruk kazao je kako broj posjetilaca tom području raste iz godine u godinu. Prošle godine je područje posjetilo 17.000 ljudi.

Nesreću u Černobilu mnogi smatraju mnogo opasnijom od bacanja atomske bombe na Hirošimu u Japanu 1945. godine.

Do nesreće u nuklearnoj centrali u Černobilu došlo je u četvrtom reaktoru. U eksploziji je krov centrale težak dvije tone odletio u zrak, zbog čega se radioaktivni materijal od osam tona pomiješao s atmosferom. U nesreći je na licu mjesta poginula 31 osoba.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuisano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.

Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije uticao je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio evropskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.

Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.

N1