Globalni Corona izvještaj: „Gubitak od deset biliona dolara“

Povezani članci

• Sjevernokorejski general stiže u SAD
• Gasprom proglasio ‘višu silu’ u nekim isporukama gasa Evropi
• Vlasti SAD se izvinile zbog ponašanja prema izbeglicama iz Haitija
• Trump otkazao sporazum Obame o otopljavanju odnosa sa Kubom
• Zelena eksploatacija
• Duh Mhitarijana nad Bakuom uoči evropskog finala

Povratnici sa odmora testiraju se u Baden – Württemberg na Coronu – Foto: Christoph Schmidt / dpa

Gro Harlem Brundtland je učestvovala u pisanju prvog globalnog izvještaja o pandemiji. Ovdje nekadašnja norveška premijerka govori o troškovima krize i šta je u borbi protiv virusa bilo pogrešno.

Intervju vodio:  Dietmar Pieper  – 14.09.2020.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Alarm jedva da je mogao biti više uzbunjujući: „Za svijet postoji akutni rizik razorne epidemije ili pandemije koja neće voditi samo ka gubitku ljudskih života nego će gušiti nacionalna gospodarstva i prouzrokovati socijalni haos.“

Međutim samo ih je malo slušalo kada je “Global Preparedness Monitoring Board” dao taj alarm prije tačno godinu dana. Sada će to sa sigurnošću biti drugačije.

Od svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetske banke osnovani think tank kome pripadaju stručnjaci kakav je američki imunolog i savjetnik predsjednika Anthony Fauci, obratio se u ponedjeljak ponovo svjetskoj javnosti. Njihov godišnji izvještaj za 2020. je prvi globalni međubilans pandemije Corone.

Podnesena je inventura jedne katastrofe bez presedana. „Nikada prije“, stoji u izvještaju, nije talas bolesti imao „takvo sveobuhvatno i razarajuće dejstvo“.

Stručnjaci su uzeli u obzir dugoročne socijalne i političke posljedice Corona krize kao i gospodarske štete. Njihov izračun, čak i u doba naviknuto na milijardske sume, oduzima dah:

• „Preko jedanaest biliona američkih dolara, najmanje“, koštala je pandemija odmah.
• Usto će prema procjeni Svjetske banke doći „gubitak prihoda od deset biliona dolara“, prouzrokovan „dugoročnim gubicima mlađih generacija zbog zatvaranja škola i globalne recesije“.
• Dobra prevencija košta nasuprot tome samo djelić ove sume.

Kako je moglo otići tako daleko? „Pandemija Covid – 19 je pokazala jedan kolektivni neuspjeh“, stoji u izvještaju – manjkava pripremljenost, nedovoljna reakcija, pogrešni prioriteti. Virus je našao „svijet u neredu“, podijeljen, ranjiv, a ipak istovremeno tako umrežen, „da niko nije zaštićen dok nisu svi zaštićeni“.

Prijedlozi rješenja od strane stručnjaka nisu iznenađujući: bolja međunarodna saradnja, jačanje multilateralnih organizacija kao UN i WHO, investicije u zdravstvene sisteme, državna prevencija rizika.

Dvije tačke oni posebno ističu: Pametno političko vodstvo je značajno isto kao i odgovorno ponašanje ljudi jednih sa drugima.

Ko – predsjednica think tanka je Gro Harlem Brundtland, nekadašnaja direktorica WHO i premijerka Norveške. Prije objavljivanja izvještaja odgovorila nam je telefonski na nekoliko pitanja.

SPIEGEL: Jeste li uvjereni da će zajedničko iskustvo sa virusom voditi tome da se svijet bolje pripremi na buduće pandemije?

Brundtland: To je bezuslovno potrebno. Mi moramo biti oprezniji i biti spremni da više investiramo. Ja vjerujem da su mnogi političari to razumjeli.

SPIEGEL: Kad ćemo pandemiju Covid – 19 imati za sobom?

Brundtland: Nemam pojma. Sasvim sigurno ne ove godine. Prije kratkog vremena bila sam više optimista da ćemo uskoro dobiti dobru vakcinu. Ali sada je farmaceutski koncern Astra Zeneca morao obustaviti svoje studije vakcine, to je zastoj. Mogu proći godine dok se ne uklone sve prepreke na putu do pogodnog sredstva.

SPIEGEL: To znači da će ljudi možda morati još dugo živjeti sa ograničenjima zbog Covid – 19. Ali oni žude za normalnošću.

Brundtland: To je sigurno. Međutim za mene je već bilo iznenađenje kada sam vidjela protestne demonstracije u Njemačkoj. Odnosi u zemlji su dosta dobri i stabilni, slični kao u sjevernoj Evropi. Ja sebi ne mogu predstaviti da ljudi u Norveškoj, Švedskoj ili Danskoj izađu na ulice protestovati protiv opštih zdravstvenih pravila.

SPIEGEL: Jesu li te zemlje uzori u borbi protiv virusa?

Brundtland: Za to su još pogodnije neke azijske države, Južna Koreja, Vijetnam ili Singapur. One su bile bolje pripremljene jer su u sjećanju još imale iskustva sa pandemijom Sarsa 2002. i 2003. Smrtnost je tada ležala kod 10 posto, što je zastrašujuće visoko.

SPIEGEL: To je tamošnjim vladama olakšavalo da odmah preduzmu odlučujuće mjere?

Brundtland: Da, ali uz to dolazi činjenica da se u tim azijskim društvima više misli na zajedništvo nego u zapadnim zemljama u kojima u centru stoje prava pojedinca. To je jedna veoma važna tačka. Ponekad sam zabrinuta time što mi u našoj evropskoj kulturi lične slobode držimo suviše visoko i zato više ne prepoznajemo koliko je važno kroz mjere u smislu javnog zdravlja obezbjediti zaštitu za sve.

SPIEGEL: Nakon izbijanja krajem 2019. u Kini Evropa je postala epicentar pandemije. Jesu li odgovorni bili suviše nepažljivi?

Brundtland: Brzi prenos bolesti u Evropu bio je u početku posljedica mnogih avionskih veza sa Kinom. Međutim nakon prvih zaraza dugo se skoro ništa nije dogodilo. Ja se stvarno pitam zašto je trajalo cijeli februar sve do u mart a da se nije odlučno djelovalo. Evropljani su potcijenili koliko široko je virus već bio raširen na kontinentu.

SPIEGEL: Protiv Kine su uperene velike kritike. Državni uredi su očigledno skrivali neke informacije.

Brundtland: Kada je u januaru već odavno bilo jasno da se Sars-CoV-2 prenosi od čovjeka na čovjeka kineski uredi su WHO tvrdili nešto drugo. To je globalno suzbijanje značajno pomjerilo.

SPIEGEL: Situacija u SAD je i dalje katastrofalna. Kad ste slutila da će Amerikanci biti teško pogođeni?

Brundtland: Kad je predsjednik tvrdio da je u zemlji sve pod kontrolom, da ima samo 15 slučajeva i takve stvari. To je bilo početkom februara. To što je on govorio nije imalo realnu podlogu, to je bila čudna predstava. Uostalom svaka osoba koja stupi u Bijelu kuću testira se na Covid – 19. Sa takvim strogim pravilima za posjete on se pobrinuo za ličnu zaštitu – paradoks, ili?

SPIEGEL: To odgovara najnovijim otkrićima novinara Boba Woodwarda. Ona pokazuju da je Donald Trump u stvarnosti tačno znao koliko je Corona virus opasan.

Brundtland: To za mene nije nikakvo iznenađenje. Ljudi koji predsjednika svakodnevno informišu uvijek su mu jasno rekli šta sve nosi sa sobom takozvani „kineski virus“. Predstavili su mu situaciju u Wuhanu, rizik širenja i opasnost izazivača.

SPIEGEL: Neke od zemalja, koje su relativno dobro prošle u mjesecima pandemije imaju za premijere žene, naprimjer Novi Zeland ili Tajvan, kao i Norveška, Finska ili Njemačka. Poznaju li žene krizu bolje nego muškarci?

Brundtland: Ja se ne čudim da ima žena koje su dobri krizni menadžeri. Žene misle više na prevenciju i pripreme nego većina muškaraca. Uopštavanje je doduše teško, uvijek dolazi na pojedinca. Ali ja vjerujem da su žene manje sklone rizikovanju. To se ponekad isplati.

Gro Harlem Brundtland REUTERS/Chip East

Gro Harlem Brundtland, 81, bila je od 1998. do 2003. generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije. Studirala je medicinu i 1965. je u Harvardu diplomirala na temu „Javno zdravlje“ a kasnije je kao socijaldemokratska premijerka vladala više godina u svojoj domovini Norveškoj. Unazad dvije godine ona kao ko – predsjednica vodi “Global Preparedness Monitoring Board”, grupu stručnjaka koje upozoravaju vlade na opasnost novih vrsta infektivnih bolesti. Ovaj think tank osnovale su WHO i Svjetska banka.

spiegel.de