Francuzi biraju novog predsjednika

Povezani članci

• Rusija nudi da bude domaćin razgovora o primirju u regionu Nagorno-Karabah
• Prva tužba protiv Boeinga zbog nesreće u Etiopiji
• Urugvajci u nedjelju biraju nasljednika “najsiromašnijeg predsjednika na svijetu”
• Egipćani podijeljeni po pitanju uloge islama
• Dan žalosti u Rusiji zbog avionske nesreće
• Iračka vojska kreće u oslobađanje Falluje: U glavnom sjedištu IDIL-a civili umiru od gladi

foto: Skynews

U prvom krugu nadmeće se 12 kandidata; analitičari procjenjuju da će odziv birača biti manji nego obično.

Gotovo 49 miliona Francuza danas izlazi na prvi krug predsjedničkih izbora, a prema procjenama anketa javnog mnijenja očekuje se pobjeda dvoje kandidata kao i na prethodnim izborima 2017. godine – aktuelnog predsjednika, centriste Emmanuela Macrona i kandidatkinje ekstremne desnice Marine Le Pen.

Mjesecima favorit u anketama, Macron koji je u predizbornu kampanju ušao najkasnije, posljednjih sedmica se suočava sa smanjenjem jaza u odnosu na Marine Le Pen, čija pobjeda više nije nezamisliva, a takva pobjeda bi predstavljala presedan u Francuskoj Pete republike, prenosi agencija Beta.

Ukupno 12 kandidata nadmeće se u prvom krugu, dok analitičari procjenjuju da će odziv birača biti manji nego obično, jer je predizborna kampanja bila blijeda i održana u velikoj sjenci rata u Ukrajini.

Ove godine prvi put neće biti izborne noći na francuskoj privatnoj televiziji TF1, koja je po tradiciji do sada bila jedina televizija koja nakon zatvaranja birališta prati rezultate i dovodi analitičare u studio. Ovog puta je ta izborna noć skraćena do 21:30 sati, nakon čega će biti prikazana poznata francuska komedija Posjetioci.

Šta pokazuje ankete?

Francuska je na nacionalnom planu suočena sa potpunom podijeljenom ljevicom i tromom desnice, tako da ankete pokazuju da bi Macron u prvom krugu osvojio oko 26 glasova, a Le Pena oko 22 posto. Macron bi u drugom krugu pobijedio Le Pen sa 53 posto glasova, a ona bi dobila 47 posto.

Analitičari smatraju da je Le Pen povećala svoju popularnost govoreći o kupovnoj moći i brigama Francuza, ali i zbog sve manje popularnosti kandidata također ekstremne desnice Erica Zemmoura.

Dok je Zemmour ponavljao antiimigracione i antiislamske teme, Le Pen se fokusirala na kupovnu moć obećavajući hitne mjere kao što je ukidanje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na određene proizvode.

Zemmour je manje popularan od početka ruske invazije na Ukrajinu i zbog ranije pozitivnih stavova o predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i neuvjerljivom stavu o prihvatanju ukrajinskih izbjeglica. Zemmour je inače ranije često bio sudski gonjen zbog kontroverznih izjava. On je 2011. godine osuđen za podsticanje rasne diskriminacije, a 2018. za podsticanje mržnje prema muslimanima.

Na trećem mjestu u prvom krugu izbora se očekuje lider radikalne ljevice Jean-Luc Melenchon, sa oko 17 posto glasova. Kandidatkinja desnice Valerie Pecresse i Zemmour dobili bi po devet posto glasova.

Valerie Pecresse, koja je prije nekoliko mjeseci viđena kao ozbiljniji kandidat Macronu, išla je na kartu da bi osvježenje za Francusku bilo da je vodi žena. Međutim, ostala je bez zvanične podrške bivšeg desničarskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, čija je bila ministrica za budžet.

Ostali kandidati bi osvojili oko i ispod pet posto glasova.

Izbori u svjetlu rata u Ukrajini

Predsjednik se u Francuskoj bira neposrednim glasanjem, u dva kruga, ukoliko nijedan kandidat nije osvojio većinu u prvom krugu.

Šef države se bira za mandat od pet godina, koji može samo jednom da se ponovi.

U Francuskoj je u petak u ponoć je počela predizborna tišina koja će trajati do nedjelje navečer u 20:00 sati po zatvaranju birališta.

Francuski zakon zabranjuje objavljivanje rezultata izbora prije zatvaranja birališta. Odmah po zatvaranju biračkih mjesta mogu da se očekuju rezultati izlaznih anketa koje sprovode instituti za istraživanje javnog mnijenja.

Izbori po običaju počinju dan ranije u prekomorskim francuskim teritorijama.

Drugi krug izbora zakazan je za 24. april.

Izbori se održavaju u svjetlu rata u Ukrajini, ali i šestomjesečnog predsjedavanja Francuske Vijećem Evropske unije.

Na prethodnim izborima, Macron je u drugom krugu pobijedio Le Pen i tako je postao najmlađi francuski predsjednik. Njegov dolazak na vlast uzdrmao je tradicionalne stranke u zemlji, ljevicu i desnicu, koje su se na vlasti smjenjivale decenijama.

balkans.aljazeera.net