Eurozona ostvarila rast, dok njemačka privreda neočekivano pada

Izdvajamo

• Ipak, napisao je londonski list, proporcije ekonomskog pada u Njemačkoj, kao i drugdje u Evropi, daleko su manje nego što su ekonomisti predviđali tokom većeg dijela druge polovine 2022., kada su skokovite cijene gasa povećale zabrinutost od teške recesije.

Povezani članci

• Zašto gori Barcelona?
• Jordan: Izbjeglički kamp sa 850 restorana
• WHO: Jako smo zabrinuti zbog epidemiološke situacije u Europi
• Tehnopopulizam
• Decenija vladavine Kim Džong Una
• Globalni bum u naoružanju

Foto: Ben Kilb/Bloomberg

Učinak njemačke privrede u četvrtom kvartalu prošle godine bio je lošiji od očekivanog, što je znak da najveća evropska ekonomija, uslijed teško pogođene proizvodnje i smanjene potražnje, vjerovatno ulazi u recesiju.

S druge strane, ekonomija eurozone je ostvarila rast u posljednja tri mjeseca 2022., pišu svjetski mediji.

Recesija sve vjerovatnija

Njemačka privreda zabilježila je neočekivani pad u četvrtom kvartalu prošle godine, signalizirajući da možda ulazi u dugo očekivanu recesiju, napisao je Tajms (The Times).

Bruto domaći proizvod u najvećoj evropskoj ekonomiji smanjen je za 0,2 posto u posljednja tri mjeseca 2022. godine u odnosu na prethodni kvartal, saopštio je njemački biro za statistku 30. januara.

U trećem kvartalu, njemačka proizvodnja porasla je za 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok su, naglašava londonski list, ekonomisti očekivali da će BDP u posljednjem kvartalu ostati jednak.

“Nakon što je njemačka privreda, uprkos teškim uslovima u prva tri kvartala, dobro poslovala, ekonomski učinak je blago smanjen u četvrtom kvartalu 2022. godine”, saopštio je biro Destatis u ponedjeljak, 30. januara.

Recesija, koja se tehnički definiše kao dva uzastopna tromjesečna pada, postala je vjerovatnija jer, naglašava list, mnogi ekonomisti misle da će se ekonomija također smanjiti u prvom kvartalu 2023., napisao je Tajms, dodajući da će detalji o ekonomskoj situaciji u Njemačkoj biti objavljeni za nekoliko sedmica.

Njemački ministar ekonomije Robert Habek (Habeck) rekao je prošle sedmice da se ekonomskom krizom koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu sada može upravljati, iako visoke cijene energije i rast kamata znače da vlada ostaje oprezna. Vlada je saopštila da bi se ekonomska situacija trebala poboljšati od proljeća.

‘Tvrdoglava’ inflacija

Podaci njemačkog biroa za statistiku su u suprotnosti s ovomjesečnom procjenom da je proizvodnja stagnirala u četvrtom kvartalu. Oni također znače da bi pad privrede u razdoblju do marta mogao izazvati recesiju u najvećoj ekonomiji eurozone, ističe Blumberg (Bloomberg).

Vlada u Berlinu je prošle sedmice prognozirala privredni rast od 0,2 posto za 2023., u poređenju s ranijim predviđanjem pada od 0,4 posto. Ipak, naglašava Blumberg, ogromni proizvodni sektor u Njemačkoj bilježi pad narudžbi jer je potražnja znatno smanjena, pa su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni.

Inflacija bi se mogla pokazati tvrdoglavom usred sve češćih zahtjeva za povećanjem plata, ističe Blumberg i dodaje da su poštanski radnici stupili u štrajk tražeći povećanje plata od 15 posto, dok zaposlenici u javnom sektoru također traže povišice.

S druge strane, blaga zima i dobro popunjena skladišta prirodnog gasa gotovo su eliminisali rizik od nestašica tokom sezone grijanja što je, ukazuje Blumberg, dalo nadu Nijemcima da će se inflacija smiriti puno prije nego se predviđalo i da će zemlja izbjeći dublju recesiju.

“Nakon blage zimske recesije, ekonomija će se vjerovatno stabilizovati u proljeće i ponovno početi značajno rasti sredinom 2023.”, rekao je ekonomista u Berenberg banci Salomon Fidler (Fiedler).

Teško pogođena proizvodnja

Neočekivani ekonomski pad u četvrtom tromjesečju pokazuje da sve veći troškovi energije smanjuju potražnju potrošača ali i to koliko je njemačka proizvodnja teško pogođena, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Ipak, napisao je londonski list, proporcije ekonomskog pada u Njemačkoj, kao i drugdje u Evropi, daleko su manje nego što su ekonomisti predviđali tokom većeg dijela druge polovine 2022., kada su skokovite cijene gasa povećale zabrinutost od teške recesije.

Nakon što je njemački Destatis objavio podatke o neočekivanom padu njemačke ekonomije, pojedini stručnjaci tvrde da je riječ o blagom padu koja ukazuje na “tehničku recesiju”.

Destatis je saopštio da je njemački ekonomski pad posljedica smanjene potražnje uslijed rasta troškova energije, ističe Fajnenšl tajms i dodaje da su troškovi energije za njemačke potrošače porasli za 34,7 posto tokom 2022.

Njemačka ekonomija je sada 0,2 posto veća nego prije pandemije, što je sporiji oporavak nego u ostatku Evropske unije, napisao je list uz ocjenu da je Njemačka zbog velike proizvodne baze pogođena snažnije skokom cijena gasa od drugih evropskih zemalja.

Analitičari smatraju da su se izgledi Njemačke “poboljšali” posljednjih sedmica, zahvaljujući ne samo blagonaklonom zimskom vremenu i smanjenju cijena gasa i struje, već i kraju kineske politike ‘nula Covida’ koja bi mogla povoljno uticati na njemački izvoz, a što bi ublažilo ukupnu inflaciju.

Međutim, drugi vjeruju da ekonomski rast može ugroziti agresivni ciklus Evropske centralne banke (ECB) u povećavanju kamatnih stopa i rizik od trajno visokih cijena energije. Tržišta očekuju da će u narednim danima ECB povećati stope za pola postotnog boda, te za još pola boda u martu.

Rast ekonomije u eurozoni

Dok su Njemačka i Italija zabilježile negativne stope ekonomskog rasta u četvrtom kvartalu prošle godine, Francuska i Španija su povećale rast, piše Rojters (Reuters) pozivajući se na najnoviji izvještaj Eurostata.

Prema izvještaju, koji je objavljen u utorak, 31. januara, eurozona je ostvarila rast u posljednja tri mjeseca 2022., uspjevši da izbjegne recesiju, iako su ogromni troškovi energije i rast kamatnih stopa uzeli težak danak na ekonomiju valutnog bloka.

Bruto domaći proizvod u zoni eura povećao se za 0,1 posto u četvrtom kvartalu, pokazali su podaci Eurostata, nadmašivši očekivanja Rojtersove ankete o padu od 0,1 posto. U poređenju s godinom ranije, rast je bio 1,9 posto.

Rat u Ukrajini, koji traje skoro godinu dana, pokazao se, naglašava Rojters, skupim za eurozonu, koja sada obuhvata 350 miliona ljudi u 20 zemalja, s obzirom na to da se neke članice u velikoj mjeri oslanjaju na jeftinu energiju.

Rast cijena nafte i gasa iscrpio je štednju i usporio investicije, dok je Evropska centralna banka pokrenula neviđena povećanja kamatnih stopa kako bi zaustavila inflaciju.

Međutim, napisao je Rojters, ekonomija je pokazala i određenu neočekivanu otpornost – slično kao tokom pandemije COVID-19, kada je rast nadmašio očekivanja jer su se preduzeća brže prilagođavala promijenjenim okolnostima nego što su kreatori politike predviđali.

RSE