Eskalacija napetosti u odnosima Francuske i Turske

Povezani članci

• Protesti širom Francuske zbog ugrožavanja slobode informisanja
• Izraelska i palestinska strana pristale na kratkotrajno primirje
• Nigerija vraća kući svoje državljane koji su ostali bez novca u Rusiji
• Na Haitiju 23 mrtvih posle prolaska uragana Metju
• Johnson traži podršku za Brexit u Škotskoj
• Trump : Amerika snažnija nego ikada

Povlačenjem francuskog ambasadora iz Ankare nakon komentara turskog predsjednika o mentalnom zdravlju Emanuela Makrona dalje su eskalirale napetosti između dvije zemlje koje su u sporu oko rata u Libiji, regije Nagorno-Karabaha i turskog istraživanja u istočnom Sredozemlju, pišu svjetski mediji.

Povlačenje ambasadora

Pariz je povukao svog ambasadora u Ankari, osuđujući komentare turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) o mentalnom zdravlju Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), kao i njegove pozive na bojkot francuskih proizvoda kao “neprihvatljive” i “vrlo uvredljive”, javio je CNN.

“Zahtijevamo da Erdoan promijeni tok svoje politike jer je opasan u svakom pogledu. Ne ulazimo u nepotrebne polemike i ne prihvatamo uvrede”, izjavio je za CNN glasnogovornik Jelisejske palate. Glasnogovornik je dodao da je Francuska pozvala svog ambasadora u Ankari radi “procjene trenutne situacije”, što su u sjedištu francuskog predsjednika opisali kao kao “rijedak potez”.

Erdoan je, dodaje CNN, u subotu, 24. oktobra, izjavio da je njegovom francuskom kolegi potrebna provjera “mentalnog zdravlja” zbog odnosa prema muslimanima u Francuskoj. Izjava je uslijedila nakon Makronovog obećanja da će njegova vlada “pojačati borbu protiv radikalnog islamizma”.

Francusku je, dodaje CNN, potreslo ubistvo profesora istorije Samuela Patija (Paty) koji je predavajući o slobodi izražavanja koristio kontroverzne karikature islamskog poslanika Muhameda iz satiričnih novina Šarli ebdo (Charlie Hebdo). Ubistvo nastavnika u pariškom predgrađu 16. oktobra, koje je počinio osumnjičeni terorista, iznova je izazvalo napetosti zbog sekularizma, islamizma i islamofobije u Francuskoj.

Makron je u utorak, 20. oktobra izjavio da su nakon ubistva nastavnika poduzete desetine mjera protiv organizacija i pojedinaca “koji podupiru radikalni islamistički projekt, drugim riječima, ideologiju usmjerenu na uništavanje (Francuske) Republike”.

‘Snažan diplomatski signal’

Povlačenje ambasadora je “snažan diplomatski signal” poručuju iz Jelisejske palate opisujući Erdoanove komentare o Makronu “brutalnim”, “agresivnim” i “napadom na francuske vrijednosti”, napisao je Blumberg (Bloomberg) ukazujući kako napetosti između Francuske i Turske eskaliraju.

Moglo bi se predvidjeti više mjera nakon što francuski ambasador bude razgovarao s predsjednikom, rekao je zvaničnik Makronovog ureda.

Francuski ambasador posljednji put je povučen kada se, napominje Blumberg, italijanski ministar Luiđi di Majo (Luigi Di Maio) sastao s predstavnicima Žutih prsluka, pokreta za socijalnu pravdu koji je kritikovao Makrona.

Iz Jelisejske palate, dodaje Blumberg, ukazuju na “odsutnost poruka suosjećanja i podrške” turskog predsjednika nakon atentata na nastavnika Samuela Patija.

Makronove ranije najave

Diplomatska prepirka je posljednje pitanje koje zaoštrava odnose između Francuske i Turske, koji su saveznici pod NATO-om, ali se ne slažu oko niza geopolitičkih pitanja, uključujući građanske ratove u Siriji i Libiji, te sukob između Armenije i Azerbejdžana zbog sporne regije Nagorno-Karabah, ukazuje BBC.

Makron je ranije ovog mjeseca opisao islam kao religiju “u krizi” i najavio planove za pooštravanje zakona za rješavanje onoga što je u Francuskoj nazvao “islamističkim separatizmom”. Kazao je da je manjina od francuskih šest miliona muslimana u opasnosti da oformi “kontradruštvo”.

BBC dodaje kako je Makron, u najvećoj muslimanskoj zajednici zapadne Evrope, naišao na optužbe pojedinaca za pokušaj represije nad njihovom religijom i kažu da njegova kampanja rizikuje “legitimisanje islamofobije”.

Odgovarajući na Makronovu kampanju odbrane francuskih sekularnih vrijednosti – koja je, ukazuje BBC, započela prije ubistva učitelja – Erdoan je u subotnjem govoru upitao: “Koji je problem pojedinca zvanog Makron s islamom i s muslimanima? (…) Šta još reći šefu države koji ne razumije slobodu vjerovanja i koji se na takav način ponaša prema milionima ljudi koji žive u njegovoj zemlji koji su pripadnici druge vjere?” Dodao je: “Makronu je potrebno ispitati mentalno zdravlje.”

Erodan je pobožni musliman koji pokušava islam uvesti u glavnu tursku politiku otkako je njegova Partija pravde i razvoja 2002. godine došla na vlast, dodaje BBC također napominjući da likovi poslanika Muhameda mogu muslimanima nanijeti ozbiljne uvrede jer islamska tradicija izričito zabranjuje slike Muhameda i Alaha (Boga).

Politički razlozi dva predsjednika

Ankara je posebno potaknuta kampanjom koju je zagovarao Makron za zaštitu francuskih sekualrnih vrijednosti od radikalnog islama, rasprava koja je novi zamah dobila ubistvom nastavnika istorije za koje tužioci tvrde da je odgovoran 18-godišnji Čečen koji je imao kontakt s džihadistom u Siriji, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Drugi novi razdor između dvojice čelnika, ukazuje britanski list, odnosi se na Nagorno-Karabah, otrgnutu armensku regiju unutar Azerbejdžana, koja je proglasila nezavisnost padom SSSR-a, što je izazvalo rat ranih 1990-ih koji je odnio 30.000 života.

Turska snažno podupire Azerbejdžan u sukobu, ali je negirala Makronove navode da je Ankara poslala stotine sirijskih boraca u pomoć Azerbajdžanu. Erdoan je u subotu optužio Francusku da “stoji iza katastrofa i okupacija u Azerbajdžanu”. Također je ponovio prethodne tvrdnje da Francuska, koja ima jaku armensku zajednicu, naoružava Erevan.

Makronov ured je oštro reagovao, posebno izrazivši zabrinutost zbog poziva Ankare na bojkot francuske robe, ističe Gardijan i dodaje kako francuski zvaničnici tvrde da mjere treba poduzeti do kraja godine jer je Erdoan imao dva mjeseca da odgovori na zahtjeve da promijeni stavove o svojim “opasnim avanturama” na istočnom Sredozemlju i “neodgovornom ponašanju” nad Karabahom.

Oba predsjednika imaju svoje unutrašnje političke razloge za nastavak spora, ukazuje Gardijan. Makron mora pokazati da je jednak protivnik islamskom radikalizmu kao i njegovi politički protivnici na desnici, dok je Erdoan također pod domaćim pritiskom i sve se više pokušava predstaviti kao vođa sunitskog pokreta u islamskom svijetu.

Pozivi arapskog svijeta na bojkot

Reakcija protiv komentara francuskog predsjednika o islamu pojačala se u nedjelju, 25. oktobra, kada je turski predsjednik ponovio poziv Makronu da “provjeri mentalno zdravlje” optuživši ga da je “opsjednut Erdoanom danju i noću”, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse) dodajući kako mnoge zemlje s muslimasnkom većinom pozivaju na bojkot francuskih proizvoda.

Kako odnosi između Makrona i Erdoana postaju sve napetiji zbog geopolitičkih pitanja, šef diplomatije Evropske unije Žosep Borelj (Josep Borrell) nazvao je Erdoanove komentare “neprihvatljivim” i pozvao Tursku “da zaustavi ovu opasnu spiralu sukoba”.

AFP dodaje kako se ljutnja na Makrona prelila na ulice u nekoliko zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom – od pojasa Gaze do Libije. Istovremeno, pakistanski premijer Imran Kan optužio je Makrona za “napad na islam”.

Na Tviteru (Twitter) je napisao da bi francuski lider “mogao dati iscjeliteljski dodir i uskratiti prostor ekstremistima, umjesto da stvara daljnju polarizaciju i marginalizaciju koja neizbježno dovodi do radikalizacije”.

Također, dodaje AFP, nakon što je Makron kritikovao islamiste i obećao da se neće “odreći karikatura” s likom poslanika Muhameda, pozivi na bojkot francuske robe rastu širom arapskog svijeta, uključujći Jordan, Katar i Kuvajt.

RSE