Ekstremni desničari u Kijevu opkolili ukrajinski parlament zbog ubojstva svojeg vođe

Povezani članci

• Guverner Rusnok: Ne bojimo se ekonomiju malo ohladiti povećanjem kamatnih stopa
• Bajden: Do 2030. pola auta prodatih u SAD sa nultom emisijom
• Palestinci zabrinuti zbog povratka Netanyahua: On uopće ne želi mir
• Kushnerov prijedlog za mir na Bliskom istoku: Princ bez plana
• Puidgemont: Nastavaljam borbu za nezavisnost Katalonije
• Hajrudin Somun: Pretjerana reakcija na proteste u Istanbulu

Stotine pristaša ukrajinskog Desnog sektora opkolile su sinoć ukrajinski parlament u Kijevu tažeći ostavku ministra vanjskih poslova.

Neredi u Kijevu izbili su zbog ubojstva čelnika tog nacionalističkog pokreta, Aleksandra Muzička, koji je navodno ubijen u razmjeni vatre sa specijalnom policijom.

Mnogi vjeruju da je Muzičko planirano likvidiran.

Muzičko, poznat i kao Sashko Bilyi ubijen je u Rovnu, a njegovo ubojstvo izazvalo je bijes ekstremnih desničara.Trenutno nitko sa sigurnošću ne zna zašto je i kako ubijen čelnik Desnog sektora.

I sam Muzičko je ranije objavio kako vjeruje da bi uskoro mogao biti ubijen. Zastupnik Aleksandr Doniy na Facebooku je napisao da su Muzička presrela dva automobila te ga odvezli na drugu lokaciju. Nakon toga su ga upucali s dva hica u srce.

Pojedini mediji tvrde da su ga ubili nepoznati napadači u pucnjavi u lokalnom kafiću. Član Desnog sektora, Yaroslav Granitny, tvrdi da su ubojice otele još pet osoba.

Muzičko se uz Čečene borio protiv Rusa, a Rusija ga optužuje za mučenje i ubijanje 20 zatočenih ruskih vojnika. Jednom prilikom izjavio je da će se do smrti boriti protiv komunista, Židova i Rusa.

Kontroverzni nacionalist pozornost je često privlačio nasilnim ponašanjem. Na internetu su objavljene brojne snimke na kojima se čelnik Desnog sektora ponaša nasilniči. Samo jedna od snimki objavljenih na Youtubeu prikazuje njegov fizički napad na tužitelja u regiji Rivne jer je ovaj odugovlačio s istragom jednog ubojstva.

U međuvremenu, Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u četvrtak neobavezujuću rezoluciju kojom se referendum na Krimu proglašava nevažećim, kao i njegovo kasnije pripajanje Rusiji.

Rezolucija je usvojena sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 uzdržanih, iako neke države nisu glasale u Generalnoj skupštini, koja broji ukupno 193 članice, prenosi Reuters

Rusija: Rezolucija UN-a o Krimu “kontraproduktivna”

Rusija je u petak ocijenila “kontraproduktivnom inicijativom” rezoluciju koju je u četvrtak usvojila Opća skupština UN-a osuđujući referendum na Krimu i pripajanje tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.

Ta “kontraproduktivna inicijativa samo komplicira rješavanje političke krize u Ukrajini”, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela neobvezujuću rezoluciju koja nevažećom proglašava referendum o odcjepljenju od Ukrajine koji je uz pomoć Moskve početkom mjeseca održan na Krimu, a Zapad tvrdi kako glasovanje UN-a u četvrtak pokazuje međunarodnu izolaciju Rusije.

Stotinu je glasova bilo za, jedanaest protiv, a 58 suzdržanih u skupštini 193 zemalja. Veći broj zemalja nije ni sudjelovao u glasanju.

“Veliki broj suzdržanih i odsutnih očigledno je svjedočanstvo odbacivanja djelomične interpretacije događaja u Ukrajini”, ocijenila je ruska diplomacija.

Osudila je “sramotan pritisak koji je išao do političke i gospodarske ucjene Zapada nad određenim brojem zemalja članica kako bi glasovale za”.

Zapadni diplomati kažu kako je broj glasova potpore rezoluciji viši nego što su očekivali zbog, kako su rekli, agresivna moskovskog lobiranja protiv.

Rezolucija UN-a odražava tekst na koji je Moskva početkom mjeseca već stavila veto u Vijeću sigurnosti. Odobrena deklaracija odbacuje krimski referendum kao “nevaljan, te ne može biti temelj za mijenjanje statusa Autonomne Republike Krima ili grada Sevastopolja”.

Rusija se u rezoluciji izrijekom ne spominje, nego Opća skupština “poziva zemlje, međunarodne organizacije i specijalizirane agencije da ne priznaju mijenjanje statusa” Krima i Sevastopolja.

Iako je rezolucija neobvezujuća, zapadni diplomati kažu kako šalje snažnu poruku o izostanku potpore Rusiji kad je Krim u pitanju.

Timošenko najavila kandidaturu za predsjednicu

Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, koja se zalaže za oštriji stav prema Rusiji, izjavila je u četvrtak da će se kandidirati za predsjednicu na izborima 25. svibnja.

“Planiram se kandidirati za predsjednicu”, rekla je Timošenko na tiskovnoj konferenciji dodajući da će zatražiti od svoje stranke Domovine da je službeno kandidira na sjednici 29. ožujka.

index.hr