Donatorska konferencija za Siriju: Potrebno devet milijardi dolara pomoći

Povezani članci

• Iranski predsjednik prvi put nakon 16 godina posjećuje Europu
• Sukob desnih populista i eksperata
• Šest ubijenih i 60 ranjenih u saudijskom udaru na Sanu
• Siromašne države će dobijati novac za borbu protiv klimatskih promjena
• Police ideološkog osiguranja
• Tenzije između Irana i SAD prijete globalnoj sigurnosti

ULondonu je zakazana međunarodna konferencije za pomoć Siriji na kojoj će se uputiti zahtjev za devet milijardi dolara pomoći toj ratom razorenoj zemlji za 2016. godinu.

Međunarodna pomoć žrtvama petogodišnjeg sirijskog rata stalno je bila manja nego što je traženo, ali ovog puta se organizatori nadaju da će donatori biti izdašniji, posebno nakon haotične migracije stotina hiljada Sirijaca u Evropu tokom prošle godine, koja je podstakla velike rasprave.

“Vjerujem da je evropsko iskustvo izoštrilo umove, te ne mislim da je to loša stvar ako dovede do akcije”, rekao je za agenciju AP šef Međunarodne organizacije rada Gaj Rajder, tokom posjete Jordanu, jednoj od zemalja sa velikim prilivom izbjeglica iz Sirije.

Domaćini konferencije su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Kuvajt i Ujedinjene nacije.

Pozvani su svjetske vođe i predstavnici desetina zemalja, zajedno sa zvaničnicima iz međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i civilnih grupa.

U Londonu će ukupno biti traženo gotovo devet milijardi dolara pomoći, što uključuje koordinirani poziv desetina humanitarnih agencija za prikupljanje 7,73 milijardi dolara i zahtjev za 1,23 milijardi dolara od regionalnih vlada koje prihvataju izbjeglice.

To je mali dio velike ekonomske pomoći koju traže za naredne godine zemlje kao što su Turska, Liban i Jordan koje su primile blizu 4,6 miliona sirijskih izbjeglica.

“Nadamo se i očekujemo da ćemo prikupiti znatna nova sredstva”, istakao je Jens Lerke, portparol UN kancelarije za koordinaciju humanitarnih poslova, koja je formulisala zajednički zahtjev agencija za pomoć.

Prošle godine dobijena je tek polovina tražene sume od sedam milijardi dolara, zbog čega su morali da se redukuju neki programi kao što je bio program hrane za izbjeglice.

Takođe, od donatora se traži da podrže dugoročne planove sa fokusom na obrazovanju i radnim mjestima.

Donatori će sarađivati bliskije sa zemljama kao što su Liban i Jordan da podstaknu njihove privrede pogođene visokom stopom nezaposlenosti i da pomognu u otvaranju radnih mjesta za građane i izbjeglice.

Trenutno većini izbjeglica nije dozvoljen legalan rad, što znači da zavise od nedovoljne pomoći i primorani su da rade u sivoj zoni.

Svjetska banka pomaže da se omoguće jeftini zajmovi za zemlje koje prihvataju izbjeglice, s planom da donatori plaćaju kamate.

Jedan od najkonkretnijih ciljeva konferencije odnosi se na obrazovanje – da se sva djeca izbjeglica vrate u škole do kraja školske 2016/2017. godine. Trenutno je više od 700.000 izbjeglica školskog uzrasta van škole, više od polovine od ukupnog broja.

Prijetnje deportacijama

UN agencija za djecu, UNICEF, navodi da će biti potrebno 1,4 milijardi dolara da se spase potencijalna “izgubljena generacija”, kako djece u Siriji tako i onih u izgnanstvu.

Kako navodi AP, uprkos dobroj volji i novim idejama donatori se suočavaju sa činjenicom da je milionima Sirijca sada gore nego što im je bilo prije godinu dana.

Većina izbjeglica u Jordanu i Libanu žive u siromaštvu. Prihvatne zemlje su pojačale ograničenje za Sirijce koji pokušavaju da pobjegnu od rata, uključujući i Jordan gdje je 20.000 izbjeglica blokirano u pustinjskoj oblasti na granici dok hiljade novih stiže svakog mjeseca.

Novi izvještaj Norveškog savjeta za izbjeglice navodi da stotinama hiljada izbjeglica prijeti da izgube pravo na legalni ostanak u zemljama domaćinima, ili su to pravo već izgubili.

U samoj Siriji uslovi su se pogoršali i agencije za pomoć navode da 13,5 miliona ljudi imaju potrebu za pomoć, a milioni se nalaze u oblastima pod opsadom.

Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog savjeta za izbjeglice, poziva za pomoć na nivou Maršalovog plana za obnovu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.

“Svjedoci smo kolektivne nesposobnosti da se pruži potrebna pomoć regionu, i potpunog kolapsa međunarodne solidarnosti sa milionima žrtava rata”, istakao je Egeland.

RSE