Dobitnik Nobelove nagrade Stiglitz preporučuje duže vrijeme korištenja nuklearnih elektrana

Povezani članci

• Petina Nemačke stranog porekla
• Evropska recesija nasuprot američkom privrednom rastu
• Nekadašnji gradonačelnik Jeruzalema osuđen zbog korupcije
• Obilježavanje 28 godina od katastrofe u Černobilju
• Napadači pucali s motocikla i ubili jednu osobu u Toulouseu, šestero ranjenih
• Popularnost Angele Merkel u padu posle napada u Nemačkoj

Atomska elektrana Isar 2:  U ratu se mora biti pragmatičan“

Foto: Frank Hoermann / Sven Simon / IMAGO

Poznati američki ekonomist Joseph Stiglitz pozvao je na pragmatičnu energetsku politiku u Njemačkoj. Kako bi se spriječila uska grla u snabdijevanju, važno je iskoristiti sve mogućnosti.

Piše: Alexander Preker –Spiegel.de

Da li fraking ili atomska energija:U borbi protiv energetske krize Njemačka bi trebala prema mišljenju dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza koristiti sve mogućnost .„U ratu se mora biti pragmatičan“, rekao je Stiglitz u jednom intervjuu za „Welt“.

„Sada nije vrijeme za polovične mjere.“Da bi se otklonila uska grla u snabdjevanju vrijedi investirati u energetske alternative. „Evropa je trebala to prepoznati već prije šest mjeseci, ali to je još uvijek moguće”, rekao je on.

Fraking je pritom „stvarno jedna mogućnost“. Doduše ne smije se iz očiju izgubiti cilj klimatske neutralnosti do 2050. “Međutim na frakingu je dobro to da je to kratkoročna mjera koja se može pokrenuti i isto tako brzo opet okončati.”

Ali Stiglitz se izjašnjava i za atomsku energiju,čiji nusprodukti se ne mogu tako brzo ukloniti.„Ja nisam ljubitelj ove tehnologije“, rekao je ekonomista časopisu.„Ali ako se atomske elektrane ostave da duže rade ili se čak u pogon mogu vratiti i one isključene a sigurnost je uprkos tome obezbjeđena onda je apsolutno razumno to sada uraditi.“

Stiglitz: Upozorio Merklovu još 2006. na ovisnost od Rusije

Uprkos energetskoj krizi, vlada u Njemačkoj već mjesecima raspravlja o kratkom produljenju vremena rada nuklearnih elektrana koje su još uvijek priključene na mrežu. Prije svega Zelenima  se teško složiti sa tim pogonom – ili čak sa tim da zaustavljene atomske elektrane ponovo pokrenu. Oni ukazuju na rizike tehnologije.U stanovništvu se, gledajući na nedostajuću i sve skuplju energiju, držanje prema planiranom zaustavljanju atomskih elektrana krajem 2022. u međuvremenu promijenilo. Stiglitz, koji je 2001. za svoje radove o odnosima informacija i tržišta dobio Nobelovz nagradu, rekao je da se sada radi o tome da se sve pokrene da bi se izravnala uska grla. To važi i za obnovljive energije. „Zašto se ovdje jednostavno ne kaže: Koristimo sve solarne panele, koje možemo pokrenuti, pokrenimo sve vjetrne turbine koje imamo. Vi imate toliko vjetra ovdje u Njemačkoj – koristite to jednostavno.“

Već 2006. kaže ekonomski stručnjak, on je upozorio njemačku vladu „da je glupo osloniti se toliko na gas iz Rusije jer Rusija nije pouzdan partner“.Odgovor na to od tadašnje kancelarke Angele Merkel nije nikada dobio. „Pritom sam taj stav tada stvarno vrlo jasno definisao.“

U tome da vlada zbog eksplodirajućih cijena sada misli na protumjere prepoznaje Stiglitz nešto dobro.„Dobro je ako vlada preko nižih poreza i drugih mjera pomaže da se cijene stabilizuju. Konačno ljudi se ne mogu osigurati protiv viših cijena.“

Na pitanje da li bi se pritom trebala spašavati preduzeća je naprotiv teže odgovoriti.„Ja sam ustvari protiv toga da se spašavaju preduzeća koja nisu stvorila rezerve za probleme koji su ustvari bili očigledni, kaže Stiglitz. „Ali ako se spašavanje već provede država treba dobiti akcije da bi bila prisutna kada dođu bolja vremena.“

Aktuelno država planira spašavanje pogođenih preduzeća pomoću energetskog doprinosa. Posebno ugroženi koncern Uniper ona će dodatno finansijski pomoći.