Nezaposlenost u SAD za vrijeme Corona krize: Tko nije potreban leti napolje

Povezani članci

• Sebastijan Kurc želi da pomogne u pregovorima o Bregzitu
• Svakih pet minuta jedno dijete u svijetu umre zbog nasilja
• Kobane pod kontrolom Kurda, novi vazdušni napadi koalicije
• No Risk, no Trade
• SAD: Razbijen lanac kriminalnih grupa
• ECB traži jedinstveni pristup otpisu duga banaka na razini EU-a

Corona kriza pokazuje u svojoj oštrini nejednakosti u Americi: Milijuni radnika sa niskom platom riskiraju svoje zdravlje ili gube radno mjesto. Javlja se otpor.

Piše:  Ines Zöttl-Spiegel.de

Preveo i prilagodio: Ešref  Zaimbegović

Za muzičare Nacionalnog simfoniskog orkestra SAD je odzvonio posljednji akord. Ovog petka violinisti, trubači i basisti dobiće svoju posljednju isplatu. Sa rokom od jednog tjedna Kenedy Centar u Washingtonu  izbacio je pred vrata 96 članova renomiranog orkestra. Zbog corona-pandemije ne održavaju se više koncerti – dakle, ni umjetnici više neće moći biti plaćeni, saopštila je predsjednica Centra za vođenje orkestra.

Američko tržište funkcioniše po jednostavnoj logici: Tko nije potreban, leti napolje. Više od 6,6 milijuna ljudi prošlog su se tjedna prijavili kao nezaposleni – broj koji se nije mogao pretpostaviti i koji daleko prevazilazi sve prognoze.

Samo je u trgovini na malo u toku jednoga tjedna, prema procjenama, oko milijun ljudi poslano na prisilni, neplaćeni odmor. „Brane su široko otvorene“, kaže Mark Cohen sa Columbia Business School za “Washington Post”. Trump je bio najavio da će na Uskrs izvući SAD iz pandemijske prisilne pauze, međutim, to se pokazalo kao puka želja pa preduzeća traže puteve kako da prebrode krizu.

Pritom je uobičajena praksa slanja na odmor zaposlenika. Za razliku od otkaza, oni u toj situaciji zadržavaju zdravstveno osiguranje, ali nemaju nikakvu garanciju za čuvanje radnog mjesta.

Samo je trgovinski lanac Macy’s, čijih je 775 filijala opustošeno, poslao na prisilni odmor 125.000 radnika. I modna marka Gap ne želi više plaćati svoje prodavače. Na originalnije rješenje je došao najveći isporučilac hrane za ugostiteljske objekte u SAD, Sysco – on sad iznajmljuje radnike velikom trgovinskom lancu Kroger, koji treba veći broj radnika da bi mogao savladati navalu potrošača na toaletni papir i vodu. Ipak, pola milijuna otvorenih radnih mjesta kod preduzeća kao Kroger, Walmart ili Amazon ne mogu zaustaviti trend.

Federal Reserve Bank iz St. Louisa je procijenila, još prije usvajanja paketa pomoći od dva bilijuna dolara, da će broj zaposlenih pasti za 47 milijuna. Takav šok „američko gospodarstvo nije doživjelo u proteklih 100 godina“, pisao je autor istraživačke studije Miguel Faria-e-Castro. U takvoj bi situaciji bilo nezaposleno 53 milijuna Amerikanaca, tri puta više nego u doba Velike depresije 1930-ih godina. Stopa nezaposlenosti bi porasla iznad marke od 30 posto.

Razlog što je baš vodeća gospodarska sila postala žarište masovne nezaposlenosti ne leži samo u tome što su SAD društvo uslužnih djelatnosti. Više je riječ o jednoj „američkoj posebnosti“, ocjenjuju ekonomisti Emmanuel Saez i Gabriel Zucman, koji su postali poznati svojim radovima o nejednakosti: „Teško da se u nekoj drugoj zemlji radna mjesta tako brzo razaraju.“, rekli su.

Njemačka, na primjer, podržava zaposlenost kroz tzv „skraćeni rad“ i za vrijeme krize plate su na ovaj način „socijalizirane“, pišu naučnici sa univerziteta Berkeley u prilogu za “New York Times”. Nasuprot tome, u Americi se za vrijeme recesije otpušta, a za vrijeme rasta ponovno zapošljava. Između toga leže strah pogođenih, birokratija i razaranje milijuna odnosa poslodavac – zaposlenik.

Od gubitka posla su posebno ugroženi, prema analizi Feda, oni koji nemaju mnogo: radnici koji malo zarađuju, naprimjer, u branši restorana gdje 40 posto zaposlenih jedva prelazi granicu siromaštva. Po saveznom zakonu, za poslove gdje postoji napojnica, minimalna satnica je 2,13 dolara. Samo ako napojnica nije dovoljna poslodavac mora nadoplatiti do inače važećeg minimuma od 7,25 dolara.

Ekonomski šok corona virusa je „upravo po mjeri da uništi čak i skromne dobitke blagostanja koje su najranjiviji ljudi i opštine ostvarili od posljednje recesije“, rekao je John Lettieri iz  tvornice ideja  Economic Innovation Group za novine “The Hill”. Neke regione to pogađa posebno oštro. Tako u kockarskom raju Las Vegasa otprilike jedna trećina zaposlenih radi u branšama čije poslove je virus paralisao.

Ipak, država želi amortizovati pad u ovoj krizi. Kongres je zaključio da će svaki nezaposleni čovjek u periodu od četiri mjeseca primati dodatnih 600 dolara tjedno. To odgovara otprilike satnici od 15 dolara. Na to je više republičkih senatora prigovorilo da će neki ljudi kroz državnu pomoć dobiti više nego što bi zaradili. Unatoč tom protivljenju, nakon jednog izliva bijesa kandidata za predsjednika Bernie Sandersa („O moj bože, da li će univerzum to preživjeti?“), taj propis je ipak usvojen.

U Americi raste nezadovoljstvo zbog sve većeg društvenog jaza koji sa pandemijom postaje sve vidljiviji. Ispitivanje napravljeno po nalogu portala Axios, pokazalo je da je udio onih koji i dalje idu na posao znatno viši u najnižim socioekonomskim slojevima društva. Puno niži nego kod onih koji zarađuju više. “To je priča o dvije Amerike”, kaže Cliff Young iz Instituta za ispitivanje javnog mišljenja Ipsos, “Visoko kvalifikovani rade od kuće i vjerovatno će svoj posao zadržati. Drugi nose dvostruki rizik.”

Oni koji više zarađuju pritom su još nesretniji. Tačnije rečeno: Kod onih sa prosječnim primanjima domaćinstva od 200.000 dolara, 47 posto se osjeća lošije dok u grupi koja prihoduje samo 15.000 dolara, taj postotak iznosi 34 posto.

Za sada je otpor protiv vladajućih još uvijek prilično tih, ali raste:

• Sindikat automobilske industrije vrši pritisak na detroitske koncerne da zatvore svoje tvornice. U međuvremenu su zatvorene sve tvornice GM, Ford i Fiat. Chrysler

• Medicinske sestre u saveznim državama New York, Georgia, Illinois i California demonstrirale su pred klinikama zahtijevajući bolju zaštitnu opremu.
• Radnici na odvozu otpada u Pittsburghu organizovali su protest zbog uslova rada.
• Zaposleni u eko-supermarketima Whole Foods pozvali su kolege na “utorak bolesti”. I kod službe za isporuke Instacart štrajkali su neki kuriri.

Do protesta je dolazilo i kod online giganta Amazon kojem su radnici predbacili da se premalo brine za njihovu zaštitu. Čovjek koji je u centru raspodjele Staten Island organizovao kratak štrajk, sada je nezaposlen. Christian Smalls kaže da je istjeran zbog svog aktivizma. Amazon predbacuje Smallsu da nije poštovao uputstva za socijalno rastojanje. Gradonačelnik New Yorka, Bill de Blasio najavio je da će slučaj ispitati.