Centralne banke provociraju „klasnu borbu“

Izdvajamo

• Za Pettifor samu je teško razumljiva ova realnost u kojoj su "činovnici koji vode centralne banke, zajedno sa svojim direktorima i saradnicima izgleda spremni da dobrovoljno žrtvuju privatne banke i globalnu finansijsku stabilnost, u svojoj žurbi da podignu kamate, razore potražnju, discipliniraju radnike i smanje dohodak zemlje".

Povezani članci

• Putin ima novi plan: Želi ukloniti američki dolar iz unutarnje trgovine naftom
• Bagdad: Dvije osobe stradale u eksploziji
• Ban Ki-moon predao VSUN-a plan uništavanja hemijskog oružja u Siriji
• Većina ljudi u svijetu nakon pandemije koronavirusa želi više jednakosti
• Samit čelnika EU-a u Bruxellesu
• Na protestu protiv Vlade Moldavije zatraženi vanredni izbori

Foto: Finanzen.net/Ilustracija

Američka emisiona banka Fed i Evropska emisiona banka skoro su, uprkos međunarodnoj bankarskoj krizi, odlučile da i dalje podižu kamate. Inflaciju sniziti, šta košta da košta, je deviza zaštitnika valute. Međutim, kako pokazuje bankarska kriza cijena za to je sve veća. Ako bi slušali jednu britansku ekonomisticu centralne banke daje se prednost „klasnoj borbi pred finansijskom stabilnošću“.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Cijela 2022. godina stoji u znaku borbe protiv inflacije. Započela je Bank of England u februaru 2022., pridružila se u martu emisiona banka SAD-a Fed a povećanjem kamata, a slijedila je Evropska centralna banka u julu. Otada kamatne stope znaju samo jedan pravac – na gore. Pritom čuvare valute u borbi protiv inflacije ne može ništa zaustaviti, ni bankarska kriza koja je prvo u SAD-u sa Silicon Valley Bank našla svoju najprominentniju žrtvu, a u Evropi kratko zatim Credit Suisse bacila na koljena.

Trenutno se ipak javljaju kritički glasovi koji beskompromisni pristup valutnih čuvara smatraju fatalnim. Njima pripada britanska ekonomistica Ann Pettifor koja je postala poznata sa preciznom prognozom globalne finansijske krize 2008. godine. Tako je ekonomska savjetnica u svome najnovijem newsletter-u pustila na volju svojim razmišljanjima na ovu temu i pritom oštro kritikovala centralne banke.

Uzrok svega zla

Pritom se ekonomska stručnjakinja prvo okrenula uzrocima najnovijeg bankarskog kolapsa. U vremenima faze niskih kamata državne i obveznice preduzeće sa vrlo niskim renditama bile su omiljena mogućnost da se ima razumno osiguranje ako se uzmu veći krediti. Na osnovu niskih kamata bilo je povoljno uzimati novac što je dovelo do toga da se privatna zaduženost jako povećala. Istovremeno centralne banke su malo toga preduzimale da ovaj fenomen zauzdaju ili nadziru.

Pri rastućim kamatama izdaće se nove obveznice koje daju višu renditu. Novi papiri su čak još vrijedniji: Ako ih je malo od toga na tržištu čak je moguće da su nove obveznice sa višom renditom vrijednije nego „stare“ obveznice koje su izdate u vremenu niskih kamata. Tako se može dogoditi da se ulagači oslobađaju starih obveznica da bi se umjesto toga pokrili novim papirima.

Ukoliko bi se mnogo ovih obveznica sa niskom renditom prodavalo padala bi im vrijednost. To bi ipak za posjednike ovih starih obveznica bilo nebitno ako bi ih zadržali do isteka utvrđenog perioda povratka, dakle ne postoji razlog da se ranije riješe vrijednosnih papira. Ipak oni se drugačije odnose, prema Pettifor, onda ako obveznice služe kao osiguranje kredita i vjerovnici saznaju da osiguranje gubi na vrijednosti. To bi u tom slučaju zahtijevalo da se doda još osiguranja da bi se uvijek moglo biti sigurno da će se dugovi moći otplatiti.

Upravo to se desilo sa Silicon Valley Bank. Kada je velikim investitorima oko vodećeg investitora Petera Thila postalo jasno da kreditna sigurnost SVB finansijske grupe opada prenijeli su svoj novac na sigurno mjesto i tako izazvali jednu vrstu digitalnog bankruna.

Ekonomistici se ipak sada postavlja pitanje kako se moglo dogoditi da su vlasnici rizičnog kapitala kao Thiel vidjeli dolazak dužničke krize ali ne i nadležni finansijski uredi.

Dogmatična borba protiv inflacije je problematična

Za Pettifor se odgovor nalazi u činjenici da za valutne urede visoka inflacija stavlja u sjenu sve druge prijetnje. Pritom ekonomska ekspertkinja oštro kritikuje: „Sa nedostatkom analize, regulisanja, nadzora i dalekovidnosti centralni bankari su posjlednjeg tjedna pokazali da se ne sustežu riskirati visoke kamate i čak bankarske krize te finansijsku nestabilnost. Oni su to uradili i rade još uvijek i time svjesno kažnjavaju novčanu politiku visoko zaduženih narodnih gospodarstava sa opadajućim realnim dohotkom.“

Za Pettifor samu je teško razumljiva ova realnost u kojoj su “činovnici koji vode centralne banke, zajedno sa svojim direktorima i saradnicima izgleda spremni da dobrovoljno žrtvuju privatne banke i globalnu finansijsku stabilnost, u svojoj žurbi da podignu kamate, razore potražnju, discipliniraju radnike i smanje dohodak zemlje”.

Konačno ovo će svjedočiti tome da centralne banke „daju klasnoj borbi prednost pred finansijskom stabilnošću“. To je posljednja dokazala Evropska centralna banka kada je uprkos bankarskoj krizi i poljuljanoj Credit Suise glavne kamate još jednom podigla za 50 baznih bodova.

Visoke plate uzrok inflacije?

Monetarni uredi naglašavaju da napregnuto tržište rada zajedno sa visokim platama pripada temeljnim uzrocima inflacije, izazvanim visokom tražnjom koja je nastala kroz stimulacije nakon finansijske krize 2008. godine. Pettifor je puno više mišljenja da je poskupljenje izazvano špekulacijama na tržištu sirovina. Ako bi radnici sada tražili veće plate da bi mogli reagovati na veće troškove energije i sirovina to bi bila posljedica, a ne uzrok inflacije cijena sirovina.

Kako Fortune dodaje u rekaciji na pismo Pettifor slobodnije tržište rada bi doduše doprinijelo da se gospodarstvo, a time i potražnja ohlade ali to bi vodilo i do otpuštanja, nezaposlenosti i moguće recesije. Uz to dolazi da realne plate, prema Pettifor, čak opadaju jer plate nisu porasle tako brzo kao inflacija.

Fed najavljuje promjenu kursa

Sa druge strane centralne banke to tako postavljaju da je pritisak na radnike i niskoprihodne grupe zlo koje se ne može izbjeći u borbi protiv inflacije. Pritom je naravno istina da jako poskupljenje za mnoge ljude predstavlja veliki teret. U svakom slučaju emisiona banka SAD-a Fed je prilikom najnovije odluke o kamatama od 22. marta, kada su osnovnu kamatu povećali za daljih 25 baznih bodova, najavila promjenu kursa. Tako je šef Fed Jerome Powell rekao: „Mi više ne izjavljujemo da očekujemo da će tekuća povećanja stopa biti primjerena za smanjenje inflacije.“ Ipak još jedan korak u povećanju kamata u ovoj godini je predviđen. Ostaje za očekivanje da li će ostale centralne banke slijediti izmjenu kursa Fed-a.

finanzen.net