Čarobni napitak za sljedeću generaciju

Povezani članci

• Kijev: Obilježena godišnjica protesta u Ukrajini
• Kako je moguće da vojnici u potpunosti ignoriraju moralna načela i što ih dovodi do toga?
• Rusija je po procjenama izgubila 50 posto svojih borbenih tenkova
• Pretnje Moskve: Platićete cenu EU
• Debata Macrona i Le Pen pokazala da desničarka ipak nije spremna za vlast
• Zviždačica pred odborom EP-a: Facebook ugrožava integritet demokratije

Foto: DPA – Je li plan obnove „Next Generation EU“ potrebni životni eliksir za južnu Evropu?

Plan obnove EU treba ekonomski iscrpljenom Jugu pomoći da opet stane na noge. Je li to realno? Pogled na Italiju, Španiju i Grčku.

Piše: Michael Braun & Bettina Luise Rürup & Arne Schildberg – ipg-journal.de

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Italija

Ni u jednoj drugoj državi EU nema „Next Generation EU“ (“EU sljedeće generacije”) slično veliko značanje kao u Italiji. To važi u istoj mjeri za finansijsku dimenziju kao i za status u političkom kao i u društvenom diskursu. Vlada u Rimu zaključila je – drugačije od naprimjer španske, francuske ili njemačke vlade – da iskoristi kompletan okvir finansiranja, dakle ne samo dotacije u visini od oko 69 milijardi evra nego i cjelokupan kreditni volumen od daljih 122 milijarde evra. Osim toga ona je dodala iz sredstava nacionalnog budžeta još 30 milijardi evra: Na taj način nastaje gigantski program za ekonomski novi start u visini od 220 milijardi u godinama 2021. do 2026.

Iz toga razloga ne iznenađuje da je premijer Mario Draghi našao upravo patetične tonove kada je predstavljao nacionalni plan. Sada se radi o ništa manje nego „životu Italijana“, izjavio je on, o ništa manje nego „sudbini zemlje“ i „njenoj vjerodostojnosti i reputaciji kao državi osnivaču Evropske unije i protogonisti zapadnog svijeta“.

Već da je egzekutiva pod bivšim predsjednikom Evropske centralne banke od februara 2021. u mandatu zahvaljuje se samo „Next Generation EU“: Draghi je moga sastaviti svoju vladu iz skoro svih partija samo zato jer snage koje ga podržavaju, od ljevice do desnice, ne žele proigrati šanse zemlje u pristupu sredstvima EU.

Jer svima je jasno: Plan oporavka nudi jedinstvenu šansu za novi start za zemlju koja nije teže pogođena nego druge samo kroz krizu korone, nego već od ranije pati pod decenijskom stagnacijom. Plan je razdjeljen u šest misija. Skoro 50 milijardi evra treba otići u misiju broj jedan, u „digitalizaciju, inovacije, konkurentsku sposobnost i kulturu“, što znači između ostaloga u izgradnju širokopojasnog interneta širom zemlje, u digitalno opremanje javne uprave ili potporu privatnim investicijama pod motom Industrija 4.0.

Draghi je moga sastaviti svoju vladu iz skoro svih partija samo zato jer snage koje ga podržavaju, od ljevice do desnice, ne žele proigrati šanse zemlje u pristupu sredstvima EU.

Misija dva predviđa 70 milijardi evra za „zelenu revoluciju i ekološko preuređenje zemlje“, od saniranja zgrada sa uštedama energije do energetskog zaokreta, od borbe protiv erozije zemljišta do jačanja ekološke poljoprivrede. Skoro 32 milijarde evra trebaju teći u misiju tri, u „infrastrukture za održivu mobilnost“, što znači izgradnju mreže pruga za vozove velikih brzina prije svega na dosada zapostavljenom jugu zemlje, ali i regionalnih pruga i luka.

Misija četiri važi za obrazovanje i istraživanje: Ponuda obdaništa treba znatno da se ojača, škole treba da se digitalizuju, da se stvore hiljade novih mjesta za mlade naučnike. Više od 22 milijarde evra trebaju kao misija pet olakšati pristup tržištu rada prije svega za žene, a konačno misija šest rezerviše oko 20 milijardi evra za jačanje javne zdravstvene zaštite.

Strukturno ostvariti skok u 21. stoljeće, konjukturelno odmah krenuti naprijed. To su nadanja koja Italija vidi u „Next Generation EU“. Zahvaljujući pomoći rast u 2021. treba već iznositi pet posto bruto domaćeg proizvoda a u 2022. oko četiri procenta. Pad zbog korone u 2020. sa minus devet posto bio bi time izravnan.

Michael Braun, FES Rim

Španija

„Mora biti dobro i biće dobro!“, rekla je španska ministrica gospodarstva, Nadia Calvino, krajem aprila na jednoj manifestaciji sa motom „Treća modernizacija španskog gospodarstva“. Španija vidi plan obnove EU kao istorijsku šansu za skok u budućnost.

Zajedno sa Francuskom i Njemačkom Španija se založila za konjukturni program EU i posredovala je između „štedljivih država“ i zagovornika konjukturnog programa. Rezultat se može vidjeti. Za Špance, tradicionalno oduševljene EU, „Next Generation EU“ je prekretnica na putu ka jače integrisanoj EU.

Sada je Španija – pred Italijom, Francuskom, Njemačkom i Poljskom – zemlja koja je u stvarima transfera najviše od svih država članica EU profitirala od konjukturnog programa EU. Na raspodjeli su se dogovorili Evropski parlament i Savjet Evrope u decembru 2020. na bazi gospodarskih prognoza EU iz novembra. Španija će dobiti 70 milijardi evra od 2021. do 2023. na nepovratnim sredstvima. Usto dolazi oko 70 milijardi evra kredita.

Početkom 2020. vlada pod Pedrom Sanchezom (Partido Socialista Obrero Espanol) kao prva članica EU usvojila pod naslovom „Španija će uspjeti“ (Espana puede) svoj plan za obnovu, transformaciju i otpornost. U narednim mjesecima održano je oko 70 konsultacija sa EU u kojima su diskutovane pojedinosti i konkretizovani ciljevi.

Španija je već bila posebno teško pogođena globalnom finansijskom krizom i nije se još potpuno oporavila.

Španski parlament je još prošle godine (30. decembra) usvojio zakonski okvir za program obnove. U toku proljeća dograđen je nacionalni plan „Napredna Španija“ (Espana mas avanzada) i krajem marta usvojen od strane Vlade. Nakon ponovne provjere plana, prve isplate sredstava započele su u junu.

Španiji je program obnove neophodan: Bruto domaći proizvod je u toku pandemije pao za oko jedanaest posto. Zemlja je već bila posebno teško pogođena globalnom finansijskom krizom i nije se još potpuno oporavila.

Za Španiju se sa planom obnove radi o sve ili ništa. Pokrenuto je preuređenje gospodarskog modela – namjera o kojoj se u Španiji već dugo diskutuje – kao i ekološka transformacija za borbu protiv klimatskih promjena, digitalizacija vlade, gospodarstva i društva da bi zemlja bila spremna za 21. stoljeće, potpora ženama da bi se ostvarila ravnopravnost spolova i socijalna kohezija društva.

Pored četiri osnovna cilja (ekološka transformacija, digitalna tranzicija, socijalna i regionalna kohezija i ravnopravnost spolova) plan definiše za pokretanje gospodarskog rasta deset političkih tema i 30 projekata. Naglasak na socijalnu jednakost i društvenu koheziju kao osnovne ciljeve je karakteristika španskog plana.

Za praćenje procesa modernizacije ustanovljena je specijalna komisija. Na osnovu jako decentralizovane državne strukture Španije pokrajinske vlade (comunidades autonomas) igraju također važnu ulogu u provedbi plana (kod njih će doći više od 50 posto sredstava). Socijalni dijalog, za čije reaktiviranje se vlada lijevog centra intenzivno stara od početka mandata, je centralni zadatak. Socijalni partneri su u tjednim razgovorima uključeni u oblikovanje plana.

Hoće li veliki skok uspjeti? Strukturni i aktuelni problemi u španskom gospodarstvu, demografske promjene, socijalne nejednakosti, nezaposlenost mladih, klimatske promjene i spora birokratija stavljaju zemlju pred ogromne izazove. Vlada je ipak uradila svoju zadaću i izgleda da se ovim izazovima hoće suprotstaviti dobro pripremljena sa progresivnim projektom za budućnost. Pametna realizacija programa daje progresivnoj vladi priliku da povrati jako poljuljano povjerenje u javne institucije (vlada, parlament, partije) i da povede zemlju na put socijalno uravnotežene modernizacije.

Bettina Luise Rürup, FES Madrid

Grčka

Grčka vlada konzervativnog premijera Mitsotakisa iz Nea Dimokratia naglasila je da će njen nacionalni konjukturni plan povećati bruto domaći proizvod do 2026. za sedam procentnih bodova i stvoriti 200 000 radnih mjesta. Grčka će do 2026. dobiti oko 30,5 milijardi evra iz programa EU „Next Generation EU“ podijeljeno na 17,8 milijardi evra donacija i 12,7 milijardi evra kredita.

Međutim, vlada je sama priznala da je provedba plana veliki izazov i zahtijeva od Grčke da iskoristi dvostruko više od  uobičajene godišnje rate novaca EU od pet milijardi evra i istovremeno poveća privatne investicije za 30 posto. Ona je i upozorila da se Grčka mora čuvati rizika, koji su sa tim povezani, uključujući i opasnost da se ponovo vrati u „ponašanja iz prošlosti“.

Kako pokazuje analiza Macropolisa od 18,2 milijarde evra koje će doći u formi donacija, šest milijardi će se investirati u Green Transition (Zelenu tranziciju) – jedan od četiri stuba plana. U okviru stuba za privatne investicije i gospodarsku transformaciju plan predviđa 4,8 milijardi donacija. U treći stub plana, digitalnu transformaciju, vlada će investirati 563 miliona evra u digitalizaciju državnog arhiva.

Pored kampanje vakcinisanja kao najvažnije političke teme u središtu parlamentarnih debata stoji provedba konjukturnog programa.

Osim toga plan sadrži projekte kao što je izgradnja 5G mobilne mreže na autoputevima (130 miliona evra) i digitalno umrežavanje ostrva (89 miliona evra). Konačno ide preko 5,2 milijarde evra u stub „Zapošljavanje, kvalifikacije i socijalna kohezija“, od čega 2,3 milijarde evra za različite projekte povezane sa digitalnim i profesionalnim obrazovanjem kao i za obrazovne programe u području MIPT predmeta (matematika, informatika, prirodne nauke, tehnika).

Pored kampanje vakcinisanja kao najvažnije političke teme u središtu parlamentarnih debata stoji provedba konjukturnog programa. U svakom slučaju diskusija je ograničena na mali dio grčkog društva. Nije zbog toga iznenađujuće da se u anketama ne vide nikakve posledice: Konzervativna Nea Dimokratia leži i dalje 15 posto ispred opozicione partije Syriza.

Treća politička partija u zemlji – partija lijevog zentra KINAL – je kritikovala da je „program napravljen u birou premijera od malo ljudi za malo ljudi i da će voditi daljem povećanju socijalne nejednakosti“. Isto tako KINAL dovodi u pitanje da su sredstva EU bila povezana sa visokim privatnim investicijama i da su stvorene hiljade radnih mjesta.

Syriza je, nasuprot tomu, osudila plan Nea Dimokratia zbog nedostajućih diskusija koje su prethodile predslogu Evropske komisije. Njihov alternativni prijedlog, nazvan „Grčka+“ tvrdi da ima više socijalnog sa fokusom na  ravnomjerniju raspodjelu rasta dobiti u društvu.

Arne Schildberg, FES Athen

ipg-journal.de