Brexit i Corona: Zaboravljena drama

Povezani članci

• SAD će tražiti od Generalne skupštine UN da suspenduje Rusiju iz Saveta za ljudska prava
• Pobeda Francuske i protivljenje Nemačke planu EU za nuklearnu energiju
• Izvještaj: Rat gurnuo 80 odsto Sirijaca u siromaštvo
• Koliko globalizacije nam je potrebno
• Macron tvrdi da je žrtva masivnog hakerskog napada
• Nakon nemira u Kazahstanu vlasti uhapsile 7.939 osoba

Foto: Dan Kitwood/ Getty Images

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Cilj je jasan, u to Michel Barnier nema nimalo sumnje: kad se pregovarači Britanaca i EU u ponedjeljak poslije podne susretnu na svojoj trećoj pregovaračkoj rundi, mora doći do napretka na širokom frontu. Samo tako, naglasio je glavni pregovarač EU za Brexit prošlog petka u jednom video uključivanju sa evropskim parlamentarcima, moguće je postići dogovor o budućim odnosima između EU i Ujedinjenog Kraljevstva do kraja godine.

Problem je samo: Na početku nove runde pregovora ne vidi se uopšte šansa na napredak. „Trenutno nismo nigdje“ kaže jedan EU diplomat koji je veoma dobro povezan sa pregovorima.

Britanci su napustili EU krajem januara ali problem sa Brexitom se nastavlja: Ako se do kraja godine ne postigne dogovor o budućim odnosima ponovo prijeti tvrdi Brexit – sa carinama, striktnim kontrolama roba i mnogobrojnim daljim preprekama za gospodarstvo. Međutim pošto pandemija Corone veže sve resurse nosilaca političkih odluka mogući neuspjeh razgovora niko i ne spominje. Brexit, koji je tako dugo punio novinske stupce – postao je u vremenu Corona krize zaboravljena drama evropske politike.

Strategija Britanaca je jednostavna, tako gledaju u svakom slučaju u Briselu: Oni hoće ozbiljno da razgovaraju tamo gdje vide prednost za sebe, naprimjer kod trgovine roba i usluga, pitanjima energije ili ako se radi o regulisanju vazdušnog saobraćaja.

Nasuprot tomu EU nastoji da se napreduje na svim frontovima. O tome su se složili i ambasadori EU na sastanku proteklog tjedna.

Tri teme su za EU posebno važne:

• Unija želi progurati da nakon kraja prelazne faze sa Britancima postoji takozvani level playing field. Taj stručni izraz znači da naprimjer ekološki, socijalni i standardi na tržištu rada u Velikoj Britaniji i u budućnosti ne treba da odstupaju mnogo od onih u EU. Obrnuto važi: Što se Britanci više udaljavaju od zajedničkih pravila utoliko manje mogu dobiti pristup unutrašnjem tržištu EU.
• Osim toga EU insistira na pristupu njihovih ribara britanskim vodama, tačka koja je posebno važna prije svega Francuzima, Belgijancima i Dancima. Britanci bi nasuprot tomu htjeli da o mogućim kvoteama ribarenja pregovaraju svake godine. Ribarstvo, posmatrano u ukupnom gospodarstvu, u trgovini sa Britancima ne igra veliku ulogu ali može tradicionalno u svakom momentu voditi do konflikta punih emocija.
• Konačno Evropski sud treba prema mišljenju EU imati odlučujuću riječ u tumačenju dogovora, prije svega ukoliko Britanci naprimjer treba da zadrže i dalje pristup podacima iz šengenskog informacionih sistema.

Problem je što je razmjena između ovih blokova tema isključena dok god Britanci neće da pregovaraju sveobuhvatno. Pritom neke leže veoma blizu kako otvoreno priznaju diplomati EU.

Ako bi se Britanci u pitanju pristupa ribara iz EU njihovim vodama pokazali fleksibilnijim mogla bi EU Britancima kao uzvrat izaći u susret u komplikovanim pitanjima pravila porijekla (“rules of origin”), koji su naprimjer životno važni za britanske proizvođače automobila i dijelova. „Ovo davanje i uzimanje se trenutno jednostavno ne događa“, kažu u Briselu.

I kod spornog pitanja level playing field obje strane nisu previše udaljene. Strogo gledano EU ne zahtjeva da Britanci jednostavno i dalje preuzimaju evropska pravila. Britanci se trebaju samo obavezati da će se držati istih standarda kao EU – ako je neophodno sa vlastitim pravilima. Međutim i ovu obavezu, kažu u Briselu, trenutno nije moguće dogovoriti sa Britancima.

Britanci računaju na faktor vrijeme. „Oni se nadaju da će EU uhvatiti panika“, kaže jedan EU diplomata. Diskutovaće se na jedanaest, po temama razdvojenih, takozvanih pregovaračkih stolova. U poslednjem kolu u aprilu u toku pet dana održano je 40 video konferencija sa oko 200 učesnika prema jednoj vrsti čvrstog časovnog plana.

Svakako teški razgovori nisu kroz Corona krizu postali jednostavniji, to važi i za tehniku. „Iako je video konferencija trenutno jedino zamislivo sredstvo za pregovore to baš ne olakšava brzo rješenje“, kaže David McAllister, koji je kao povjerenik Evropskog parlamenta za Brexit informiran o stanju pregovora.

U junu žele obje strane podvući crtu i krajem juna mora pasti odluka da li će se prelazni rok koji ističe krajem godine produžiti ili ne.

Na početku Corona krize, krajem februara, bilo je naznaka da bi premijer Boris Johnson mogao biti spreman za to. Ipak se politika trenutno na obje strane Kanala bori prije svega sa posledicama virusa tako da bi bilo ustvari u interesu obje strane imati malo više vremena za Brexit.

Međutim u međuvremenu su Britanci jasno kazali da oni ne teže produženju. U glavnom gradu EU se zbog toga proširio ciničan način čitanja Johnsonovih namjera: Iskušenje da gospodarski loše posledice tvrdog Brexita bez dogovora sakrije u gospodarski još gore posledice Corona krize je suviše privlačno za njega.

Vodeći evropski parlamentarci se pokazuju odgovarajuće pesimistično pred početak treće runde pregovora. „Trenutno ne izgleda da ćemo na kraju dobiti kompletan dogovor“, kaže Martin Schirdewan, koji zastupa ljevicu u Brexit parlamentarnoj grupi. „Neophodno je hitno raditi na kriznim planovima da bi smo u slučaju nužde zaštitili radnike i preduzeća.“

spiegel.de