Bliski istok: Prijeti li rat protiv Izraela?

Povezani članci

• Miro Cerar pobjednik izbora u Sloveniji, dobio dvostruko više glasova od Janše
• Konfrontacija Rusije i SAD na Savjetu bezbjednosti UN, Senat podržao Trumpa
• Očuvanje nuklearnog sporazuma u evropskim rukama
• Parlamentarci Velike Britanije preuzimaju kontrolu nad Bregzitom
• Tramp počinje trodnevnu posetu Velikoj Britaniji
• SAD: Nema dokaza da su teroristički napadi u Tunisu, Francuskoj i Kuvajtu koordinirani

U jednom svom izvještaju penzionisani generali dolaze do zaključka da je novi oružani sukob između Hezbollaha i Izraela samo još pitanje vremena. U izvještaju je šiitska milicija označena kao „najmoćniji nedržavni naoružani akter na svijetu“.

Vrela faza rata u Siriji ide prema svome kraju. Međutim na Bliskom istoku nazire se novi oružani sukob koji svoj početak ima na sirijskom ratištu. Tamo su Iran i Hezbollah imali odlučujući udio u tome da Asadov režim preživi i da oslabljeni pobunjenici drže samo još nekoliko oblasti.

Iran je došao u pomoć Asadu – i tamo ostaje. Teheran organizuje u Siriji trajnu vojnu prisutnost i ima tamo 13 vojnih punktova. Vojnici iranske Revolucionarne garde stoje prvi puta blizu izraelske granice. Usto je šiitska milicija Hezbollah sakupila u Siriji važna borbena iskustva i značajno povećala svoj oružani arsenal.

Prvi puta šiitski koridor koji počinje u Iranu dolazi do Sredozemnog mora. Ovaj prodor Irana uslijedio na račun sunitskih Arapa koji na Levantu vladaju još jedino u Jordanu. To saudijski krunski princ Muhamed bin Salman neće još dugo pasivno gledati – što još više povećava opasnost od rata. Tako je prisilio na ostavku slabog sunitskog premijera Libana Seada Hararija koji nije uspio spriječiti porast moći Hezbollaha. Iran i Hezbollah su to sa pravom razumjeli kao objavu rata na njihovu adresu.

Samo još pitanje vremena

Što manje budu potrebni iranska Revolucionarna garda i Hezbollah u Siriji utoliko bolje će se moći pripremiti za oružani sukob sa Izraelom – što oni i rade. To objašnjava jedan upravo objavljeni izvještaj High Level Military Group.  Ova grupa od 12 penzionisanih visoko rangiranih generala, među kojima je i bivši generalni inspektor Bundeswehra Klaus Naumann, osnovana je 2015. da bi savjetovala Izrael. Njihov najnoviji izvještaj nosi naslov: „Teroristička armija Hezbollah: kako se može spriječiti treći libanski rat.“ Autori dolaze do zaključka da je novi oružani sukob izmešu Hezbollaha i Izraela samo još pitanje vremena.

Momentalno Hezbollah ne traži „puni konflikt“.  Međutim njegovi postupci i njihova propaganda upučuju na zaključak da se duž granice sa Izraelom i u Libanu sprema rat. Hezbollah sada konsolidira svoje dobitke u Siriji i pojačava svoje pozicije u Libanu. Početak rata mogao bi biti zaključen u Iranu i Libanu.

Organizacija sa „jasnom linijom komandovanja“

Autori opisuju Hezbollah kao „najsnažnijeg nedržavnog naoružanog aktera na svijetu“.  Tokom rata u Siriji ojačali su svoju udarnu moć i poboljšali svoje taktičke sposobnosti. Od poslednjeg rata Hezbollaha protiv Izraela 2006. godine udesetostručile su se njihove zalihe dirigovanog oružja i raketa na 100.000. Nekoliko hiljada ima domet do 250 kilometara; one bi mogle dosegnuti ciljeve u pustinji Negav na jugu Izraela. Ova oružja  su u odnosu na raniji arsenal Hezbollaha tehnološki poboljšana sa povećanom sigurnosti pogađanja i većom nosivosti. Osim toga Hezbollah u međuvremenu raspolaže visoko razvijenim protivtenkovskim oružjem.

U milicijama Hezbollaha je trenutno pod oružjem 25.000 ljudi od kojih je 5.000 obučavano u Iranu. Svaki treći je stacioniran u Siriji. U rezervnom sastavu je spremno daljih 20.000 ljudi. Organizacija je „veoma robusna“ sa „jasnom linijom komandovanja“. Na jugu Libana deset procenata stanovništva priključilo se Hezbollahu. U većini kuća je smješteno oružje, mjesta su spojena tunelima.

Autori ističu da Hezbollah djeluje i kao teroristička grupa ali i kao konvencionalna armija. Osim toga oni su zastupljeni sa poslanicima u parlamentu i ministrima u kabinetu. Hezbollah je u Libanu praktično preuzeo kontrolu nad državnim bezbjednosnim službama.Time su oni jedina politička grupacija koja odlučuje o tome da li granica sa Izraelom ostaje mirna ili ne.

I arapski svijet je u viziru

Iran je 1982. godine, tri godine poslije revolucije, osnovao Hezbollah u Libanu. Od tada on je najvažniji instrument Irana u borbi za regionalni prestiž. U samom Libanu Hezbollah je snagom oružja preuzeo kontrolu nad politikom i prema Izraelu oni su najvažniji vojni i teroristički instrument Islamske republike. Generali pišu u svome izvještaju da je uništenje Izraela za vladajuće šiitske islamiste u Teheranu prioritetna ideološka zapovjed.

U viziru je također i arapski svijet. On je bio 800 godina pod uticajem sunita. To se počelo mijenjati tek nakon iranske revolucije 1979. godine. „Iran je od 1979. regonalna sila koja hoće da promjeni status kvo“, pišu generali. Iranska islamistička ideoligija je u osnovi ekspanzivna i ona slijedi imperijalističke ciljeve. Iran se u tom cilju služi nekonvencionalnim vođenjem rata, razvija nove balističke rakete i služi se političko – vojnim zastupnicima i terorističkim grupama.

Slavljen kao „islamski pokret otpora“

Dok su se u Siriji vodile borbe Iran je u Libiji izgradio dvije tvornice za proizvodnju oružja. tako Hezbollah može u vlastitoj zemlji proizvoditi rakete i ne mora ih uvoziti iz Irana. Izraelski avioni su više puta bombardovale transport takvih raketa.

Pored ekspanzivne strategije Irana i dobijene borbene prakse u Siriji autori navode umanjeni legitimitet Hezbollaha u Siriji kao dalji razlog za to da je narasla vjerovatnoća novoga rata. Hezbollah je nakon rata protiv Izraela 2006. i u arapskom svijetu slavljen kao „islamski pokter otpora“. Sa svojim uplitanjem u Siriji gdje je poginulo 1.700 boraca Hezbol oni sada slove kao dio šiitskog pokreta. Sada bi mogli pokušati novim ratom protiv Izraela da ponovo uspostave izgubljenu reputaciju.

faz.net