Bitka za jezik

Povezani članci

• Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacija pozvala je na istragu o smrti Moamera Gadafija
• I Hong Kong se budi: Stotine hiljada demonstranata na ulicama
• Nastavak pregovora Irana i svjetskih sila
• “Naša kuća gori”: Švedska tinejdžerica izvukla na ulice tisuće mladih koji prosvjeduju zbog klimatskih promjena
• Merkel: Izbeglice su prilika za sutrašnjicu
• Napadi u Americi: “Nesavršeni” terorizam je najteže sprečiti

U “obranu” jezika od uvođenja rodno osjetljivih formi u Francuskoj, Njemačkoj i Srbiji najprije su ustale akademske institucije

Piše Tena Erceg/ Novosti 

U nizu evropskih zemalja u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirale su se rasprave o uvođenju takozvanog rodno neutralnog ili rodno senzitivnog jezika, a najdalje je u tome otišla kulturnim ratovima uvijek sklona Francuska. Tamo su već stigli i zabraniti upotrebu specijalne metode pisanja, odnosno dodavanja riječima određenih sufiksa uz pomoć kojih se imenice “feminiziraju” kako bi uključile i ženski rod. Kovanica lycéen⸱nes – s dodanim “ne” i točkom u sredini – tako, primjerice, označava skupinu muških i ženskih učenika srednje škole. No francuski ministar obrazovanja Jean-MichelBlanquer tome je odlučio stati na kraj objavivši u svibnju dekret kojim se upotreba takvih izraza u školama zabranjuje, a njegov potez rezultat je višegodišnjih pritisaka konzervativnog dijela javnosti, čiji su predstavnici protiv upotrebe rodno osjetljivog jezika potpisivali peticije i držali govore u Senatu, gornjem domu parlamenta. Oni tvrde da su takve novotarije gramatički neispravne, nespretne i ružne, ali i da se ostatku društva time nameće ideologija koja uključuje i druga prava žena i LGBT osoba, poput prava na pobačaj i istospolnih brakova. S druge strane, zagovornici i zagovornice rodno neutralnog jezika pozivaju se na istraživanja koja se bave korelacijom između upotrebe takvog jezika i stavova ljudi prema rodnoj ravnopravnosti. U onome evropskog Centra za istraživanje ekonomskih politika iz 2012., primjerice, tvrdi se da zemlje s gramatikama koje razlikuju rod imaju manji udio žena u radnoj snazi od onih koje već imaju rodno neutralnu gramatiku. Naglašavaju da se u jezicima koji razlikuju rod upotrebom muškog roda za oba spola perpetuiraju stereotipi, primjerice učiteljica ili medicinska sestra kao isključivo ženskih zanimanja, za razliku od liječnika, premijera ili akademika, koja se najčešće pišu u muškom rodu.

Osim u Francuskoj, ista bitka vodi se ovog ljeta i na njemačkom govornom području, gdje je šest novinskih agencija u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj sredinom lipnja najavilo uvođenje rodno neutralnog jezika. Agencije su se složile da će upotrebljavati oba roda imenica, ali ne i radikalniji prijedlog, takozvani rodni asteriks koji bi se trebao umetati prije završetka za ženski rod (na primjer Schüler*innen, imenica koja uključuje učenike i učenice). Prošle godine njemački rječnik Duden započeo je s dodavanjem ženske verzije svim imenicama koje se odnose na ljude, njih 12 tisuća, dok je s druge strane ekstremno desna Alternativa za Njemačku u svoj stranački program uključila čak 13 stavova, naravno suprotno intoniranih, koji se tiču upotrebe jezika.

Zanimljivo je da su se na prvoj liniji obrane jezika od uvođenja rodno osjetljivih formi i u Francuskoj i u Njemačkoj našle akademske institucije, Njemačko jezično udruženje koje daje preporuke o upotrebi jezika državnim institucijama i Francuska akademija. Potonja je upozorila i da bi sporne inovacije mogle “kompromitirati” djelovanje Međunarodne frankofone organizacije koja okuplja 88 državnih entiteta diljem svijeta u kojima je francuski službeni jezik. Slična argumentacija mogla se čuti i u nedavnim raspravama koje su se vodile u Srbiji oko Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji je stupio na snagu 1. lipnja, gdje se zakonu kojim se predviđa upotreba ženskog oblika imenica usprotivio Odbor za standardizaciju jezika Srpske akademije nauka i umetnosti.

U Švicarskoj su javni mediji na francuskom i njemačkom jeziku nedavno donijeli slične smjernice za upotrebu rodno osjetljivog jezika, a u toj se zemlji o tome još uvijek vode polemike iako inicijativa postoji već dva desetljeća. S druge strane, u Švedskoj je 2015. prilično glatko prošlo uvođenje rodno neutralne zamjenice hen. U Brazilu je desnica pokrenula inicijativu za ukidanje imenice presidenta, koju je umjesto uobičajene presidente koristila bivša predsjednica države DilmaRousseff, dok s druge strane argentinski predsjednik Alberto Fernández rutinski za državljane i državljanke svoje zemlje koristi rodno neutralni termin Argentines, koji ne postoji u standardnom jeziku. I Fernándezu se usprotivila Kraljevska španjolska akademija u Madridu, inače glavni autoritet za upotrebu tog jezika koji govori 600 milijuna ljudi diljem svijeta.