Biden ublažava sankcije Venecueli koja traži izlaz iz dugogodišnje krize

Povezani članci

• Uništeno lokalno sedište republikanaca u SAD
• Populizam i demokratija
• Tusk će preporučiti odlaganje Brexita
• Ukrajina: Deseci mrtvih, moguć kompromis nakon pregovara Janukoviča i EU
• BLM murali
• Panika na Wall Streetu zbog sloma berze

Foto: Ilustracija

Pregovori koji su rezultirali sporazumom venecuelanske vlade i opozicije proteklog vikenda, mogli bi dovesti do ublažavanja dugotrajne ekonomske i političke krize u Venecueli.

Sve ovo se dešava u trenutku kada globalna potreba za izvorima nafte van Rusije raste i dok SAD ublažavaju sankcije toj latinoameričkoj državi bogatoj naftom, pišu svjetski mediji.

Veliki društveni dogovor

Postizanjem velikog društvenog dogovora, vlada Nikolasa Madura (Nicolas) i venecuelanska opozicija prekinuli su višegodišnji politički zastoj, signalizirajući moguće ublažavanje teške ekonomske i političke krize u Venecueli koja je dovela do ogromnog talasa izbjeglica u cijelom regionu, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Dvije strane na pregovorima u Meksiko Sitiju potpisale su u subotu, 26. novembra, humanitarni sporazum o obrazovanju, zdravstvu, sigurnosti hrane, reagovanju na poplave i programima za električnu energiju. Složili su se da sljedećeg mjeseca nastave razgovore o predsjedničkim izborima zakazanim za 2024. godinu, a koji bi trebali osigurati učešće opozicije.

Ministarstvo financija SAD saopštilo je da subotnji sporazum označava “važne korake u pravom smjeru za obnovu demokratije” u Venecueli, nakon čega je odobrilo izdavanje šestomjesečne licence američkoj naftnoj kompaniji Ševron (Chevron Corp) da nastavi s pumpanjem nafte u Venecueli. To bi, naglašava AFP, omogućilo latinoameričkoj zemlji, koja ima najveće svjetske rezerve nafte, da ponovo uđe na globalna tržišta nafte.

Uprkos ogromnim rezervama nafte, ističe Frans pres, Venecuela pati od velikog siromaštva i političke krize koja se pogoršala otkako je Maduro sebe proglasio pobjednikom na spornim izborima 2018. godine, što je izazvalo višemjesečne ulične proteste.

Venecuelu je posljednjih godina, prema procjeni UN-a, napustilo više od sedam miliona Venecuelanaca, dok su česte nestašice hrane, lijekova i osnovnih potrepština kao što su sapun i toaletni papir.

Međunarodni napori da se riješi venecuelanska kriza ojačali su nakon ruske invazije na Ukrajinu i pritiska koji je izvršila na globalno snabdijevanje energentima. U zajedničkoj izjavi Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Britanije i EU obećava se “spremnost da se preispitaju sankcije” Venecueli, ali se traži da se oslobode politički zatvorenici, poštuje sloboda medija i garantuje nezavisnost pravosuđa i izbornih tijela.

Odmrzavanje državnih fondova

Na posljednjem sastanku u Meksiko Sitiju, vlada i opozicija su se složile da traže od Ujedinjenih naroda da upravlja venecuelanskim državnim fondovima u stranim bankama u iznosu od oko tri milijarde dolara, koji će biti odmrznuti kako bi se ublažila humanitarna kriza u naftom bogatoj zemlji, napisao je Rojters (Reuters).

Pregovori Madurove vlade i njenih političkih protivnika održani su uz posredovanje Norveške, ističe Rojters i dodaje da je vladinu delegaciju predvodio kongresni lider Horhe Rodriges (Jorge Rodriguez) iz vladajuće Ujedinjene socijalističke partije Venecuele (PSUV), dok je na čelu opozicije bio političar Žerardo Blajd (Gerardo Blyde).

Maduro je rekao da je cilj razgovora bio povrat “otetih” resursa za javna ulaganja naglasivši da će onda vidjeti o kojim “drugim pitanjima se može razgovarati”.

Novac koji se nalazi na računima u vlasništvu Venecuele u inostranstvu zamrznule su SAD i evropske banke nakon što su, naglašava Rojters, Sjedinjene Države pojačale sankcije pod administracijom predsjednika Donalda Trampa (Trump), osmišljene da izvrše pritisak na predsjednika Madura da poduzme korake ka slobodnim izborima.

Teret posrnule ekonomije i represije

Najava administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) o ukidanju ključne naftne sankcije protiv Venecuele, označava prvi značajniji korak ka ublažavanju višegodišnjeg embarga toj zemlji a koji bi na kraju mogao pomoći u ublažavanju zategnutog globalnog energetskog tržišta, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Za Bajdenovu administraciju, pod pretpostavkom da se pregovori s opozicijom nastave ka demokratskim izborima i poboljšanju ljudskih prava, svako popuštanje globalnog snabdijevanja energijom smatra se pozitivnim.

Ipak, ističe list, američki zvaničnici odbacuju izvještaje da je administracija djelovala kako bi ublažila nestašicu nafte i visoke cijene energije pogoršane ruskom invazijom na Ukrajinu. Tvrde da je riječ isključivo o “Venecueli i venecuelanskom procesu”.

Venecuela ima najveće svjetske rezerve nafte, nešto više od Saudijske Arabije, ali je njena proizvodnja posustala zbog lošeg upravljanja državom čak i prije nego što je Maduro preuzeo vlast 2013. nakon smrti Uga Čaveza (Hugo Chavez), koji je bio na vlasti od 1998. godine.

Sankcije protiv Venecuele koje su, naglašava list, pokrenute prije 15 godina zbog trgovine drogom, korupcije i kršenja ljudskih prava postepeno su se povećavale, a kulminirale su pod Trampovom administracijom, kada su naročito pooštrene mjere protiv državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela S.A. ili PDVSA.

Kada je venecuelanska opozicija proglasila izbore u decembru 2018. nelegitimnim, priznala je Huana Gvaida (Juan Guaido), opozicionog lidera u parlamentu, za privremenog predsjednika. To su učinile i SAD kao i desetine drugih latinoameričkih zemalja.

Ipak, ekonomski i politički pritisak na Madura nije imao mnogo efekta, ukazuje Vašington post i dodaje da venecuelanski narod snosi najveći teret posrnule ekonomije i represije, što je dovelo do odlaska miliona ljudi iz zemlje.

Potreba za naftom

Rijedak sastanak lidera ogorčeno podijeljene vlade i opozicije Venecuele djelimično odražava ekonomske efekte ruske invazije na Ukrajinu, koja je smanjila globalne zalihe nafte i natjerala Sjedinjene Države da preispitaju svoja ograničenja za energetske kompanije koje posluju u Venecueli, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Maduro, koji je dugo poricao patnje Venecuelanaca tokom njegovog mandata, očajnički treba da poboljša ekonomiju i poveća svoje šanse za pobjedu na izborima 2024., dok licenca koju su SAD odobrile Ševronu za poslovanje u Venecueli, omogućava toj latinoameričkoj državi da ponovo uđe na međunarodno tržište nafte.

Pregovori u Meksiku također su dio niza sastanaka vlade Venecuele i opozicije koja se nada da će politički ustupci biti sljedeći na dnevnom redu. Međutim, ukazuje list na mišljenja analitičara, razgovori su dio veće akcije ublažavanja američke politike prema Venecueli koja je povezana sa sve većom globalnom potrebom za neruskim izvorima nafte.

Nakon novog sporazuma Madurove vlade i opozicije, druge kompanije će, smatraju stručnjaci, vjerovatno vršiti pritisak na Sjedinjene Države da dalje ukinu ograničenja vezana za Venecuelu, uključujući sankcije koje zabranjuju poslovnim subjektima u Indiji i drugdje da uvoze venecuelansku naftu.

Iako će biti potrebne godine da zapuštena naftna infrastruktura Venecuele utiče na globalno tržište, pojedini lideri smatraju da bi vrijedilo čekati jer za sada nema naznaka da bi tenzije između Rusije i Zapada mogle uskoro da se smire, napisao je Njujork tajms.

Ograničenja licence

Nova dozvola omogućava američkoj kompaniji Ševron da se nakon nekoliko godina vrati na naftna polja u Venecueli gdje ima zajednička ulaganja s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PdVSA.

Ipak, američki zvaničnici tvrde da licenca Ministarstva finansija zabranjuje PdVSA da prima profit od Ševronove prodaje nafte, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Prema novoj licenci, profit od prodaje nafte ići će za otplatu stotina miliona dolara duga koji PdVSA duguje Ševronu, rekli su američki zvaničnici, dodajući da licenca zabranjuje Ševronu da plaća poreze i tantijeme venecuelanskoj vladi.

Licencom su također zabranjene transakcije koje uključuju robu i usluge iz Irana, proizvođača nafte pod sankcijama SAD koji je pomogao Venecueli da prevlada sankcije posljednjih godina.

Zvaničnici su rekli da su SAD spremne opozvati ili izmijeniti licencu, koja će biti na snazi šest mjeseci, u bilo koje vrijeme, ističe list i dodaje da se ograničeni opseg licence Ševronu smatra načinom da se osigura da Maduro ostane na kursu pregovora.

Promjena politike SAD prema Karakasu mogla bi, napisao je Volstrit džurnal, signalizirati otvaranje mogućnosti za druge naftne kompanije da obnove svoje poslovanje u Venecueli.

Venecuela proizvodi oko 700.000 barela nafte dnevno, dok su 1990-ih proizvodili više od tri miliona barela dnevno, napisao je list navodeći procjene nekih analitičara po kojima bi Venecuela mogla dostići milion barela dnevno u srednjem roku, što je ipak skromno povećanje i odražava oronulo stanje naftne industrije u zemlji.

RSE