Američki napad na Siriju
Manevar odvraćanja

Povezani članci

• Kazna za Twitter zbog nepoštovanja naloga za pretres Trumpovog profila
• Brexit i migracija glavne teme dvodnevnog samita EU
• Novčane transakcije Trumpovog advokata Cohena: Predsjednik na prodaju
• Međunarodno pravo jačega
• Talibanska ubistva iz odmazde
• Janet Yellen prva ministrica finansija u historiji SAD-a

Foto: Reuters

Uredio: Ešref Zaimbegović

Često su američki predsjednici koristili ratove da bi Amerikanci manje mislili na unutrašnjopolitičke probleme. Tomu se nada i Donald Trump.

Za američke predsjednike je odavno provjereni ritual da ratove najavljuju na TV. Tada rado sjede u Ovalnom uredu ili stoje u jednoj od raskošnih sala Bijele kuće da bi pročitali patriotski patos sa telepromptera. George Bush, Bill Clinton, George W. Bush, Barack Obama: njihova retorika opravdavala je sredstva, koja su se kasnije često pokazala kao sumnjiva.

Tako radi i Donald Trump. Prvi raketni napad na Siriju naredio je prošle godine sa svoga luksuznog posjeda na Floridi između stejka i čokoladne torte. U noći na subotu pojavio se u Diplomatskoj sobi Bijele kuće i izjavio ono što mu je bilo napisano – ukrućen, zastajkujući kao da objašnjava svaku riječ pojedinačno.

Ove riječi su bile uobičajene floskule indignacije i odlučnosti, modificirane za aktuelni povod, napad bojnim otrovima u Siriji. „To nije djelo čovjeka“, rekao je Trump aludirajući na sirijskog moćnika Bašara al – Asada. “To su zločini monstruma.“

Slično su i njegovi prethodnici optuživali svoje ratne protivnike, da bi potom otvorili baražnu vatru Tomahavka, američkog obljubljenog oružja za takve slučajeve. Međutim više nego kod prethodnih američkih akcija čini se da je motivacija vrhovnog komandanta, njegov stvarni povod, ovoga puta veoma upitan – i nalazi se više u njegovim eskalirajućim problemima kod kuće.

Na tome ne mijenja ništa to što su u noćnom napadu na Siriju učestvovali i Velika Britanija i Francuska, dakle nije bio samostalni američki pohod. Kako izvještava Bijela kuća Trump je već telefonirao i sa Emmanuelom Macronom i Theresom May. Njih troje se slažu da je vazdušni napad protekao uspješno i da je bio neophodan kao sredstvo zastrašivanja da bi se spriječila daljna upotreba hemijskog oružja.

Tajming je sve: za Trumpa se ovoga vikenda povezuju geopolitičke i unutrašnjoplotičke krize u idealni momenat za publicitet.

Trump pokazuje osjećaje jer mu to donosi korist

„Ovdje se radi o ljudskosti“, rekao je Trump u svome govoru. Navodno je bio, kao i prošle godine, duboko potresen fotografijama ubijene djece. Međutim njegova povrijeđenost zvuči prazno: u Siriji ljudskost umire odavno – uprkos tomu Trump je upravo sada naredio potpuno povlačenje svoje vojske što pokazuje njegovu ravnodušnost prema toj humanitarnoj katastrofi. Ova ravnodušnost vidi se i na drugom primjeru: SAD su 2016., pod Obamom, primile 15.479 sirijskih izbjeglica, u prvoj godini Trumpove vlade bilo je još samo 3.024 – i ove godine do sada 11.

Suosjećaj koji pokazuje Trump je još manje ubjedljiv nego kod njegovih prethodnika, koji su također često htjeli odvratiti pogled od unutrašnjopolitičkih problema. Posebno jer se za Trumpa krize kod kuće redaju jedna za drugom.

„Trump nije odavno bio tako satjeran u ugao“, piše na twitteru Maggie Haberman, dopisnica “New York Times”. Prema američkim medijskim izvještajima on kao najveću opasnost ne vidi situaciju u Siriji niti nadnešene sjene specijalnog istražitelja u ruskoj aferi Roberta Muellera ili knjigu bivšeg šefa FBI Jamesa Comeya – nego neočekivani kriminalistički postupak protiv njegovog advokata Michaela Cohena, koji je njega i njegove savjetnike iznenadio i izazvao nesigurnost.

Prilikom prvog sudskog saslušanja, o kome je Trump lično informisan u petak, izašli su na svjetlo dramatični detalji, koji ukazuju na to da se tu radi o mnogo više nego što je plaćanje za šutnju navodnoj Trumpovoj ljubavnici.

Cohen stoji na meti njujorškog tužilaštva, neovisno od Muellera, ali je upleten i u rusku aferu kao moguća kontaktna osoba Trumpa sa Moskovom. Trump je kritikovao raciju FBI kod Cohena istim riječima kao kod Muellerove istrage: „TOTALNI LOV NA VJEŠTICE!!!“

Kasnije je vrijeđao cijeli FBI kao „razbojnički šljam“ – to je bezprimjerna optužba jednoga predsjednika protiv najviših američkih istražitelja.

Već danima se špekulira da bi Trump rado otpustio Muellera ili u najmanju ruku zamjenika ministra pravde Roda Rosensteina, kome je Mueller direktno podređen, da bi zakočio istragu u ruskoj aferi ili je stavio na led. U sjeni internacionalne vojne akcije jedan takav korak, koji bi mogao izazvati ustavnu krizu u SAD, brzo bi nestao iz naslova – ili bi Trump u najmanju ruku tu bio predstavljen kao jaki čovjek.

„Nismo mogli postići bolji rezultat“, twittira Trump o napadu na Siriju kad se probudio u subotu. “Mission Accomplished!”

Ove riječi stajale su i na jednoj zastavi pred kojom je George W. Bush 2003. najavio kraj rata u Iraku – preuranjeno, kako se kasnije ispostavilo.

spiegel.de