Rusija Zakladu Saharov proglasila ‘nepoželjnom’

Povezani članci

• Ubistvo predsedničkog kandidata u Ekvadoru opterećenom nasiljem kartela
• Zašto se COVID ponovo ekstremno širi u Kini?
• Ukrajinski premijer se ispričao demonstrantima
• U Portugalu sankcionirana vlada, u Španjolskoj debakl dvije najjače stranke
• Sanchez: Rješenje za Kataloniju je zakon, a ne referendum
• Komesar Agencije UN-a za palestinske izbjeglice podnio ostavku

Foto: Reuters

Ruske vlasti nastavile su s gušenjem alternativnih i disidentskih glasova proglasivši 23. januara zakladu imenovanu po dobitniku Nobelove nagrade za mir Andreju Saharovu “nepoželjnom”.

Rusko glavno tužiteljstvo objavilo je na svojoj internetskoj stranici da aktivnosti Zaklade Andreja Saharova predstavljaju “prijetnju osnovnoj ustavnoj strukturi i sigurnosti” zemlje. Nije navedeno koje su aktivnosti nepoželjne.

Otkako je Rusija pokrenula ono što njezini dužnosnici nazivaju “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini prije gotovo godinu dana, njezini organi za provođenje zakona i sudovi obračunavaju se s disidentima.

Posebno se obračunavaju s kritičarima ruske vojske i zabranjuju da se o događajima u susjednoj zemlji koriste bilo koje osim službeno dopuštene fraze.

Gušenje je pogodilo prosvjednike, skupine za ljudska prava, znanstvenike, pisce i druge. Mnogima je suđeno, zatvoreni su ili im je zabranjeno djelovanje.

Nije odmah bilo jasno kakav će učinak odluka ruskog glavnog tužitelja imati na Zakladu Saharov, čija internetska stranica kaže da “nastoji očuvati njegovu ostavštinu, jer vjerujemo da će svijet biti sigurnije i bolje mjesto ako se riječi i ideje Saharova naširoko čuju”.

Saharov je bio ruski fizičar i borac za ljudska prava. Sudjelovao je u izradi sovjetskog vojnoga nuklearnog programa.

Tokom 1960-ih isticao je opasnost od nuklearnoga rata između SAD-a i SSSR-a te se zalagao za obustavu nuklearnoga naoružavanja, zbog čega je bio smijenjen 1968. s rada na vojnoistraživačkim projektima.

Zagovarao je demokratizaciju SSSR-a i sudjelovao u osnivanju Moskovskoga komiteta za ljudska prava 1970.

Godine 1975. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. Zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica.

Pošto je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, početkom 1980. bio je interniran u Gorki.

S dolaskom Mihaila Gorbačova na vlast, bio mu je dopušten povratak u Moskvu 1986. te je nastavio političku aktivnost.

U martu 1989. bio je izabran za parlamentarnoga zastupnika. Umro je 14. decembra iste godine.

Europski parlament ustanovio je u decembru 1988. Nagradu Saharov za slobodu mišljenja koja je te godine dodijeljena Nelsonu Mandeli, borcu protiv aparthejda u Južnoj Africi, te Anatoliju Marčenku, sovjetskom disidentu.

Počasna je to nagrada za pojedince ili skupine koji su svoje živote posvetili obrani ljudskih prava i slobode mišljenja.

RSE