Sumorna prognoza UN-a za Sredozemlje

Povezani članci

• U srce republike
• Svjetski čelnici pozvali na ekonomiju povjerenja
• Pellegrini: Slovačka neće podržati UN-ov migracijski sporazum
• Tokom govora Hillary Clinton mahalo se zastavom Jugoslavije
• Turska pristala podržati kandidaturu Finske i Švedske za NATO
• Sturgeon nastavlja s planovima za referendum o nezavisnosti Škotske

Foto: Thodoris Nikolaou / dpa

Svjetski klimatološki savjet objavio je prvi dio svoga novog izvještaja. Na drugom se još radi, međutim, prijedlog pokazuje dramatične prognoze za aktuelno ugroženi region oko Sredozemnog mora.

Piše: Christoph Seidler –Spiegel.de

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Prognoze su dramatične, međutim, mi ćemo se vjerovatno morati na to naviknuti. Za sljedeći tjedan meteorološke službe predviđaju za dijelove južne Italije temperature do 45 stepeni Celzijusa. “Temperature, koje očekujemo sljedećih dana zahtijevaju našu izuzetnu pažnju”, upozorava šef italijanske civilne zaštite Fabrizio Curcio. Na “frontu borbe protiv šumskih požara” već imaju za sobom “teške i dramatične dane”.  

Oko Sredozemlja upravo bukte požari, pored Italije znatno su pogođeni prije svega dijelovi Grčke i Turske. A kraj nije na vidiku.

Sam talas vreline u regionu nije dovoljan dokaz za klimatsku krizu – vrijeme zapravo nije isto što i klima. I vrućina sama nije neposredno odgovorna za požare jer i dalje ljudski uticaji igraju ulogu. Tako grčki istražitelji izvještavaju o hapšenjima zbog pretpostavljenog podmetanja požara. Međutim, među stručnjacima je jasno: Područje Sredozemlja je – pored drugih regiona svijeta kao što je Arktik – u najistinitijem, tužnom smislu riječi žarišna tačka promjene klime. 

To proizlazi i iz prijedloga dokumenta Svjetskog savjeta za klimu UN (IPCC) o kome je izvijestila tiskovna agentura AFP. Prema tome, region se mora pripremiti na jače talase vreline, sušu i više požara – ali ne samo to: “Zabrinutost izazivaju među ostalim i rizici povezani s porastom nivoa mora, gubitkom biološke raznovrsnosti na zemlji i u moru, rizici povezani sa sušama, šumskim požarima, promjenama u vodnim ciklusima, ugroženom proizvodnjom životnih namirnica, zdravstvenim rizicima u gradskim i ruralnim naseljima zbog vrućine kao i promijenjenim prenosiocima bolesti.”

Izvještaji o stanju Svjetskog savjeta za klimu pri UN-u objavljuju se u etapama. U ponedjeljak je objavljena razrada Radne grupe I koja se bavi fizikalnim osnovama istraživanja klime. Tu se, između ostaloga, radi o fundamentalnom pitanju a to je koje povećanje koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi utiče na koju stvarnu mjeru zagrijavanja. 

U izvještaju naučnici, između ostaloga, upozoravaju da bi porast globalne srednje temperature od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo moglo biti ostvareno ranije nego što se do sada predviđalo. Konkretno, govori se o ranim 2030-im godinama. 

To što aktuelno vidimo na ekstremima u Sredozemlju odgovara projekcijama. 

Nova prognoza ima neke veze i s time da su istraživači vrijednost temperatura predindustrijskog vremena na osnovu novih saznanja nešto prilagodili, i to za 0,08 stepeni. Da će sada povećanje od 1,5 stepen biti vjerovatno ranije dostignuto, ne znači da će i prognozirano odgovarajuće zatopljenje brže nastupiti. Nalaz je ipak dramatičan. 

 “Što toplije bude u svijetu, utoliko više ćemo vidjeti nikada doživljene i do sada neviđene ekstremne događaje”, upozorava, naprimjer, Friederike Otto, voditeljica Environmental Change Institute na Univerzitetu Oxford. 

Odjeljak izvještaja o klimi iz koga je tiskovna agentura AFP citirala za prostor Sredozemlja aktuelno još nastaje. Odgovorna za to je Radna grupa II koju predvodi biolog mora Hans-Otto Pörtner iz instituta Alfred Wegener (AWI) u Bremerhavenu. Sljedećeg februara on će sa svojim kolegama predstaviti rezultate. Pritom je jasno, rekao je on za SPIEGEL, da se detalji u trenutno diskutovanom dokumentu još mogu promijeniti: “Međutim, to što aktuelno vidimo na ekstremima u Sredozemlju odgovara projekcijama.” 

U prijedlogu izvještaja upozorava se na nadprosječno rastuće temperature u regionu koje rastu oko 20 posto više nego globalna prosječna vrijednost. Interesantno je da se to u slučaju Sredozemlja ne može reflektirati na veće padavine – iako topliji vazduh ustvari može primiti više vodene pare. 

Zašto je to ustvari tako objasnili su istraživači iz Massachusetts Institute of Technology upravo u “Journal of Climate”: Oni smatraju odgovornom kombinaciju promjene vjetrova u visokoj atmosferi, položaja planina u području Sredozemlja i sve manje temperaturne razlike između kopna i okolnih mora. 

Skoro 93 miliona ljudi u području sjevernog Sredozemlja moglo bi do sredine stoljeća biti izloženo visokom i veoma visokom toplinskom stresu, stoji u prijedlogu izvještaja IPCC. I u odnosu na šumske požare postoji prognoza: Spaljena površina mogla bi se povećati do 87 posto ako se temperatura u svjetskom prosjeku poveća za dva posto. Kod tri stepena više, moglo bi biti čak 187 posto. 

Vegetacija se isušuje i postaje zapaljiva

“Promjena klime vodi ka tome da mediteranski krajolici sve češće postaju zapaljivi jer se vegetacija isušuje i postaje podložna požaru”, kaže Matthew Jones iz Tyndall Centre for Climate Change Research u britanskom Norwichu.

Jedan pojedinačni talas vrućine, kako je rečeno, još ne predstavlja trend. Jedna godina šumskih požara ne može se direktno povezati s promjenama klime. Međutim, istraživači o tome ipak imaju pouzdana saznanja. “Izvještaj veoma jasno ukazuje da je promjena klime kod vrelina gamechanger” (onaj koji mijenja pravila i uslove prim. prev.), kaže istraživačica Otto govoreći o tekstu Radne grupe I. Osim toga, s rastućim temperaturama postaju vjerovatnije ekstremne vremenske prilike, dakle da istovremeno nastupaju talasi vreline i suše ili obilne kiše i oluje uslovljene promjenama klime.  

S ovim posljedicama za čovjeka i ekosistem bavit će se sljedeće godine izvještaj radne grupe II. Izumiranje koraljnih grebena, topljenje morskog leda i sječa ugroženih prašuma donijet će dramatične posljedice za ljude u području Sredozemlja. Istraživač Pörtner upozorava: “S oštećivanjem prirodne okoline mi gubimo našeg najvažnijeg saveznika u borbi protiv klimatskih promjena.”