Posljednji komunisti svjetskog ranga

Povezani članci

• Monstrum ostaje u zatvoru
• Washington želi umiriti evropske saveznike poslije razgovora sa Moskvom
• Na samitu u Briselu postignut dogovor o migracijama
• Haley: Nećemo trčati za vama, gospodine Abbas
• Ukrajina: Ubijen sudija koji je procesuirao demonstrante
• Svađa oko budžeta: Blokada spriječava sankcije USA prema Iranu i Siriji

1. jula Kina proslavlja godišnjicu Komunističke partije, ove godine po stoti puta. Kakvo unutrašnjopolitičko značenje imaju proslave? A šta jubilej znači za zemlju i svijet?

Piše: Francesco Collini –Spiegel.de 

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović                  

Malu pretpremijeru proslave 100. godišnjice komunističke partije Kine svijet je dobio već prošlog tjedna. Stotine nebodera na šangajskoj riječnoj promenadi “The Bund“ su bili osvijetljeni, reflektori su osvjetljavi noć, svijetleći dronovi su pravili figure na nebu, između ostaloga i simbol partije: žuti srp i čekić na crvenoj pozadini. Čak i na fasadama zgrada zapadnih banaka na rijeci Huangpu moglo se diviti partijskim zastavama. U pozadini propagandnog videa odjekivala je horska verzija Internacionale. Tako može ponekad izgledati komunistički državni kapitalizam Kine. 

Jedan mjesec trajaće sada zvanične proslave stogodišnjice postojanja. Kakvo značenje ima jubilej komunističke partije za Kinu i svijet? Odgovori na najvažnija pitanja. 

Kako će se godišnjica slaviti?

Prije igara dolazi svečanost otvaranja. Ove godine ne samo u olimpijskom stadionu u Tokiju nego već minulog ponedjeljka i u Pekingu. Na jednom velikom skupu na nacionalnom stadionu „Ptičije gnijezdo“ pred oko 20.000 gledalaca projicirane su istorijske i propagandne slike praćene impozantnom koreografijom. U ložama su pored predsjednika Xi Jinpinga sjedili među ostalima članovi politbiroa i šefica vlade Hong Konga Carrie Lam – što sa aspekta najnovijeg razvoja u nekadašnjoj britanskoj koloniji nije sporedan detalj. 

Međutim, ceremonija u nekadašnjem olimpijskom stadionu je samo mali dio velikih propagandističkih skupova koji se održavaju po cijeloj zemlji. Kinima je naređeno da najmanje dva puta tjedno pokazuju propagandne filmove. Univerzitetski orkestri u različitim dijelovima zemlje organizuju koncerte za partiju, muzeji organizuju posebne izložbe. U šangajskom gradskom rejonu Jiading uveden je „Crveni voz kulture“ u kome zainteresovani između dvije stanice metroa mogu učiti istoriju lokalne partije. 

Najsimboličnija manifestacija dosada održana je u utorak u „Velikoj hali naroda“ na trgu Tiananmen. Tamo je 29 ljudi odlikovano medaljom 1. jula, najvišim odlikovanjem za članove partije. Odlikovani su pretežno „heroji svakodnevnice“, kako ih naziva vladi blizak portal. Među ostalima socijalno angažovani građani i građanke, diplomate i vojnici. 

Vojna parada se ove godine, drugačije nego inače, neće održati. Vladi bliski mediji najavljuju za otvarajuću manifestaciju na trgu Tiananmen govor Xi Jinpinga u četvrtak ujutro. Međutim, svečanosti će se sljedećih dana i tjedana nastaviti u cijeloj zemlji. 

Zašto je jubilej važan?

Komunistička partija Kine je odlučujuća (i jedina) politička snaga u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Sa njenih oko 95 miliona članova ona je osim toga druga najveća politička partija na svijetu – samo indijska Bharatiya Janata Party je veća. I konačno, ona je posljednja i najdugovječnija komunistička partija svjetske veličine. O pitanju zašto je komunizam u Kini preživio drugačije nego naprimjer u Sovjetskom savezu, spore se istoričari još i danas. 

Najvažnija komponenta je sa sigurnošću ideološka fleksibilnost partije. Prije svega Mao Ce Tung, njegov najuticajniji nasljednik Deng Xiaoping i sada Xi Jinping proširili su marksističko-lenjinističku ideologiju sa novim elementima i napravili je instrumentom političke kontrole u apsolutističkom stilu. U narativu propagande istorija današnje Kine je neodvojiva od istorije partije. U njeno ime Mao Ce Tung započeo je industrijalizaciju zemlje, u talasima čišćenja pedesetih godina za vrijeme takozvanog Velikog skoka naprijed i kulturne revolucije umrli su milioni ljudi. Deng Xiaoping je kao apsolutni vladar liberalizirao kinesko gospodarstvo i u krvi ugušio demokratske pokrete. Xi Jinping želi sa svojom partijskom filozofijom Kinu napraviti svjetskom silom – dok se zemlji predbacuju teške povrede ljudskih prava. 

Kakvo unutrašnjopolitičko značenje imaju proslave?

Za Xi Jinpinga je godišnjica prilika da kinesko društvo podsjeti na to da je on najbolji mogući generalni sekretar partije i predsjednik. Teoretski, on može doživotno vladati. U martu 2018. kineski narodni kongres ukinuo je ograničenje mandata za predsjednika. 

Uprkos tome, jubilej će prema ekspertima biti iskorišten da bi se potkrijepila vizija partije za dolazeće godine. Uspjesi iz prošlosti se vežu na one današnje. I na ceremoniji na stadionu pokazane su istorijske slike pored aktuelnih fotografija. Kao najnoviji uspjesi vodstva pod Xi Jinpingom važe suzbijanje pandemije korone, izgradnja infrastrukture i, uopšteno posmatrajući, rastuće blagostanje kineskog srednjeg sloja. Kao jedan od najvažnijih ciljeva za budućnost smatra se najavljena klimatska neutralnost do 2060. godine. 

Unutrašnjopolitički iz Kine jedva da dolaze izvještaji o protuvjetru. Prije nekoliko tjedana za udarne vijesti pobrinuli su se radni uslovi radnika u tehnološkoj branši. Oni pate pod snažnim stresom izazvanim drakonskim, internim firminim mjerama nadzora putem softvera. Inače Xi Jinping i partija imaju nad masama i dalje punu kontrolu. 

Koje poruke se šalju u pravcu inostranstva?

Xi Jinping ne želi Kinu samo gospodarski i vojno dovesti na svjetski vrh. On želi propagirati i svoj model vladavine kao alternativu zapadnim demokratijama, kažu stručnjaci. Zbog toga malo iznenađuje da kongres KP treba da pokaže što je moguće uspješniju sliku Kine nasuprot haotičnom, demokratskom Zapadu. „Istok se uzdiže dok je Zapad na silasku“, citira agentura Xi Jinpinga. 

Pritom su napetosti sa inostranstvom sve veće, prije svega sa SAD. U fokusu kritičara stoje povrede ljudskih prava muslimanske manjine Ujgura u Xinjiangu, represije nad opozicionarima i zatvaranje prodemokratskih novina „Apple Daily“ u Hong Kongu, kao i novo rasplamsana debata o porijeklu korona virusa. 

Hoće li na dan jubileja biti protesta u Hong Kongu?

Nema izgleda da će ih biti. Uprkos tome u Hong Kongu treba da bude angažovano 10.000 policajaca na ulicama i Victoria park će biti zatvoren. Nema informacija tajnih službi o mogućim protestima, piše “South China Morning Post”. U Hong Kongu je 1. juli i godišnjica predaje nekadašnje britanske kolonije na Kinu 1997. Uobičajeno prodemokratski Civil Human Rights Front (CHRF) organizuje protestni marš. Ove godine njega neće biti jer većina vođa CHFR sjedi trenutno u zatvoru. Novi nacionalni zakon o sigurnosti omogućava snagama sigurnosti oštre intervencije protiv svake vrste političke opozicije. Manje organizacije su pokušale da prijave protudemonstracije, javljaju iz Hong Konga. Policija ih nije odobrila.