Porodice žrtava korone širom svijeta traže pravdu

Povezani članci

• Nemački sud odobrio nadzor ultradesničarskog AfD-a
• Masovni protesti u Iraku 2019: Treći val arapskog proljeća
• Još 20 godina za nas
• Katar: Zahtjevi Saudijske Arabije su neprihvatljivi
• Johnson & Johnson počeo testirati vakcinu na tinejdžerima, a uskoro na trudnicama i djeci
• Jemen: Napadi na vojnu bazu, poginulo deset osoba

Foto: AP

Pišu: Tetiana Savchuk i David Akselrod; priredila: Asja Hafner

Brojke su zapanjujuće i još su u porastu. Pandemija koju je izazvao korona virus dovela je do 450.000 smrtnih slučajeva, uništavanja nebrojenih života i ekonomskog haosa.

A neke od porodica žrtava – posebno onih u državama koje su sporo reagovale ili preduzele upitne mjere u odnosu na krizu – traže odgovore od zakonodavaca i zvaničnika za koje vjeruju da su sve prepustili slučaju u suočavanju sa krizom.

Svijet je mogao da vidi prvu pravnu akciju protiv vlada koje optužuje javnost za neaktivnost ili loše odluke. Sve to dolazi u trenutku kada države koje su tužene počinju s postepenim otvaranjem, čak i pored rastućeg straha da dolazi drugi talas infekcije.

U jednoj od teško pogođenih država Evrope, tužioci su pitali premijera o odgovoru vlade na korona virus. U drugoj, građani su tužili kabinet ministara, tvrdeći da se radi o “ubistvu zbog teškog zanemarivanja”. A u zemlji gdje je sve počelo podnijeta je tužba kojom se traži restitucija za sva navodna pokrivanja izbijanja zaraze.

Donosimo pregled pravnih akcija koje su poduzete dok obični građani traže pravdu za ono što smatraju da je loša procjena vlade koja je dovela do nepotrebnih gubitaka.

Italija

“Priča se ne može i ne smije ovako završiti… imaće sudski ishod, i nadamo se odgovarajućem sudskom ishdu” – komentar je iz svjedočenja na Facebook stranici Noi Denunceremo.

Devetnaest srodnika žrtava korona virusa 10. juna podnijeli su prvih od 200 tužbi gradskom tužitelju u Bergamu zbog aktivnosti koje su poduzele vlasti – ili nisu poduzele – kada se pojavio korona virus u bogatoj italijanskoj regiji Lombardija koja se sastoji od Bergama i drugih 11 provincija.

Tužbe se uglavnom koncentrišu na navodima da zvaničnici regije nisu na vrijeme, u ranoj fazi, informisali pacijente sa korona virusom o rizicima vezanim za izbijanje zaraze, nisu obezbijedili opremu za ličnu zaštitu medicinskih radnika i nisu uključili neke gradove Lombardije kada je Italija uspostavila karantin “crvene zone”, kao navodi Noi Denunceremo – Komitet za istinu i pravdu žrtava COVID-19, grupa koja se organizovala kao stranica na Facebooku sa 55.000 članova.

“Naš cilje je jednostavan, mi tražimo istinu! Hoćemo da znamo zašto se desio ovaj masakr u Lombardiji, pogotovo u Bergamu i Breši. Zašto, ako se virus širio svijetom, samo ovdje je ubio toliko mnogo ljudi?”, podpredsjednik i suosnivač Noi Denunceremo Stefano Fusco napisao je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.

Bergamo je među najpogođenijim gradovima svijeta sa prijavljenih više od 3.000 slučajeva smrti od COVID-19 dok je Italija jedna od najpogođenijih država Evrope sa više od 237.000 slučajeva korona virusa i 34.000 smrti do 18. juna.

Ljutnja je usmjerena na premijera Giuseppea Contea, kojeg su nedavno ispitivali tužitelji iz Bergama zbog mogućih grešaka napravljenih po izbijanju zaraze.

Ključna tema diskusije je zašto dva grada u Lonbardiji koji su postali žarišta korona virusa, Alzano i Nembro, nisu bili uključeni u crvene zone uspostavljene krajem februara i zašto Lombardija nije bila pod mjerama zatvaranja sve do početka marta.

Cilj Noi Denunceremo, za sada, je krivična prijava, dok se mogućnost za vođenje građanskog postupka ostavlja otvorenom u budućnosti.

Velika Britanija

“Dijelimo naše saučešće, govoreći o našim porodicama i mjerama vlade, odlučili smo da se nešto mora poduzeti”, Matt Fowler.

Do 18. juna Velika Britanija je rangirana kao četvrta država svijeta u odnosu na infekcije korona virusa sa više od 300.000 slučajeva, a treća po broju smrtnih slučajeva, više od 42.000.

Sada advokati pripremaju tužbe u nadi da će sud prisiliti vladu da pokrene javnu istragu zvaničnih mjera.

“Velika Britanija očigledno nikada nije mogla da potpuno izbjegne pandemiju. Međutim, pravovremeni odgovor vlade mogao je preveirati smrti voljenih osoba u mnogim porodicama. Okupili smo se zajedno da tražimo pravdu u ime naših voljenih”, rekao je Matt Fowler, suosnivač COVID-19 Ožalošćene porodice za pravdu, Ukrajinskom servisu Radija Slobodna Evropa (RSE).

Fowlerova organizacija, koju čine više od 450 srodnika žrtava COVID-19, u pismu napisanom premijeru Borisu Johnsonu i ministru zdravstva Mattu Hancocku traži trenutnu javnu istragu nakon što je bivši vladin uposlenik, naučni stručnjak, napisao da bi uvođenje mjera zatvaranja jednu sedmicu ranije prepolovilo broj smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji.

Vlada je uvela mjere nacionalnog zatvaranja 23. marta, gotovo dva mjeseca nakon što je u zemlji zabilježen prvi slučaj korona virusa.

Ožalošćene porodice za pravdu nije jedina grupa koja dovodi u pitanje odgovor britanske vlade na izbijanje zaraze.

Privatne advokatske kancelarije i firme su izrazile spremnost da rade sa porodicama pogođenim COVID-19, kao i neprofitne organizacije poput Good Law Project, čiji osnivač Jo Maugham je pokrenuo kampanju prikupljanja sredstava zajedno sa Udruženjem ljekara Velike Britanije smatra da je vlada odgovorna za smrti izloženih medicinskih radnika.

Kina

“Bijesan sam… toliko ljudi je izgubilo živote tokom pandemije. Ono što su oni uradili jednako je ubostvu.” – Cang Ha, sin žrtve COVID-19 rekao je za The Telegraph.

U Kini, nultoj tački pandemije koju je izazvao korona virus, navodno je podnesena prva tužba protiv vlade koju je podnio građanin, odnosno privatna osoba.

Britanski dnevni list The Telegraph je izvjestio 14. juna da Cang Ha, čiji je 76-godišnji otac umro od COVID-19, traži restituciju za ono što naziva vladino loše upravljanje krizom.

“Da vlada nije prikrivala razmjere zaraze tokom rane faze, moj otac ne bio bio mrtav”, citirao je Canga the Telegraph.

Cang traži gotovo dva miliona juana (280.000 američkih dolara) odštete od vlasti u krivičnoj tužbi bez presedana za koju njegov advokat predviđa da će biti odbijena od strane suda.

Francuska

“Naši politički lideri otkrili su opasnosti koje proizilaze iz njihovih odluka u ključnim trenucima i njihovu nesposobnost da uoče njenu hitnost” – peticija kojom se traži krivična prijava protiv vlade.

U Francuskoj, koja je na samom pragu među 10 država sa najviše slučajeva korona virusa, stotine ljekara je potpisalo inicijativu da se podignu krivične optužbe protiv premijera Edouarda Philippea i bivše ministarke zdravstva Agnes Busen.

Odlučnost, koja je iskazana pred samo podizanje postupka protiv vlade, podcrtana je peticijom koju je do 18. juna potpisalo više od 520.000 ljudi.

Vlada se trenutno suočava sa 80 pravnih parnica koje je optužuju za loše rukovođenje krizom i zanemarivanje tokom izbijanja zaraze korona virusa.

Zbog ovog protesta predsjednik Emmanuel Macron je zakazao obraćanje naciji za 21. juni u kojem će se uglavnom usredotočiti na pandemiju i vladino rješavanje krize.

Španija

U Španiji – koja u kontinentalnoj Evropu prednjači po broju infekcija korona virusa sa više od 244.000, a iza Italije i Francuske je na trećem mjestu po broju smrtnih slučajeva, više od 27.000 – hiljade građana podnijele su tužbu protiv premijera Pedra Sancheza i njegovog kabineta zbog navodnog “ubistva usljed teške nepažnje”.

Slučaj, podnet Vrhovnom sudu, optužuje Sancheza i ostala 22 člana Vijeća ministara da su dozvolili svojim djelovanjem ili nečinjenjem da se pandemija širi uzrokujući nepotrebnu smrt.

Pravni argumenti

Postavlja se pitanje treba li iko biti odgovoran u suočavanju sa izbijanjem zaraze neviđenih razmjera u modernoj istoriji.

Međutim, neki pravni stručnjaci tvrde da je zaštita zdravlja građana osnovno ljudsko pravo i da bi se neuspjeh u postupanju po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) mogao smatrati kršenjem obaveza država prema Međunarodnim zdravstvenim propisima tijela UN-a (IHR).

Pedro Villarreal, viši naučni saradnik u njemačkom Institutu Max Planck za uporedno pravo i međunarodno pravo, ostavio je prostor za tumačenje da li je pitanje odstupanja od savjeta SZO, zapravo kršenje prava.

“Kontroverzni odgovor po mom mišljenju jeste: zavisi”, napisao je u članku objavljenom u martu na Opiniojuris.org, blogu koji se bavi međunarodnim pravom.

Međunarodni zdravstveni propisi, prema argumantaciji Villarreala, sadrže broj ‘teških i brzih’ obaveza za koje se gotovo momentalno može potvrditi praćenje i implementacija. Obaveza da se obavijesti SZO o izbijanju zaraze, npr., spada u tu kategoriju.

Ali Član 43 IHR-a, često citirani pasos kao pravna osnovica za tužbe protiv vlada u vezi pandemije koju je izazvao korona virus, “u cjelini često nije ‘često i brzo’ u smislu odbacivanja SZO preporuka nešto što je per se narušavanje”, navodi Villarreal.

U objavi koja slijedi, Villarreal piše da “na IHR se u teoriji mogu pozvati pojedinci na, bilo regionalnim ili lokalnim sudovima za ljudska prava kad god smatraju da ih njihovo narušavanje ugrožava”.

Međutim, on dodaje da dok je “pozivanje na IHR na lokalnom nivou moguće”, u zavisnosti od pravnog sistema koji je na snazi, ne treba se “uzimati zdravo za gotovo”.

RSE