Thomas Piketty predložio radikalne mjere za spas Europske unije

U tom kratkom i razumljivom programatskom tekstu Piketty i njegovi suradnici nude svoja rješenja i recepte za probleme rastuće ekonomske nejednakosti, i to unutar europskih zemalja, a ne između njih, kao i očuvanja demokratskog karaktera europskog projekta, kako bi se suzbio populistički val, a Europa i europski projekt ponovno približili Europljanima, piše Novi list.

Manifest donosi niz posve konkretnih rješenja, koja su daleko od bilo kakve akademske rasprave, za ključne probleme današnje Europe: demokratizaciju europskih institucija i politika, i to u smjeru veće fiskalne i socijalne pravde, s obzirom na to da je postojeći europski model ne samo ‘netransparentan i neodgovoran’, nego je isključivo usmjeren na zadovoljavanje financijskih i proračunskih ciljeva, a zanemaruje probleme, strahove i rastuću nesigurnost kod običnih ljudi.

Piketty, koji je u svom monumentalnom djelu ‘Kapital 21. stoljeća’ kao rješenje za ublažavanje neopravdanih nejednakosti ponudio progresivno oporezivanje, u uvodu Manifesta konstatira kako se Europa pokazala nesposobnom odgovoriti na brojne izazove s kojima je suočena, od rastuće socijalne nejednakosti diljem Europe, ubrzanog rasta globalnog zagrijavanja, problema porezne evazije, priljeva izbjeglica do strukturnog manjka investicija u javnom sektoru, osobito u sektoru visokog obrazovanja i istraživanja.

Autori Manifesta predlažu usvajanje ‘ugovora za demokratizaciju’ i ‘proračuna za demokratizaciju’, o kojima bi se raspravljalo i glasalo u ‘suverenoj europskoj skupštini’. To bi, smatraju Piketty i njegovi suradnici, konačno omogućilo Europi stvaranje nove javne institucije koja bi bila u stanju rješavati krize i koja bi omogućila stvaranje ekonomije temeljene na solidarnosti, čime bi obećanje iz Rimskog ugovora o ‘harmonizaciji životnih i radnih uvjeta’ napokon, i to nakon šest desetljeća, dobilo smisao

Proračun za demokratizaciju bio bi financiran iz četiri nova glavna europska poreza, koji bi se temeljili na solidarnosti. Oporezivali bi se profiti najvećih tvrtki s prihodima od preko 200 tisuća eura godišnje, zatim visoka primanja, pa najveći vlasnici s imovinom višom od milijun eura, a naposljetku i emisije ugljičnog dioksida s minimalnom cijenom od 30 eura po toni.

Piketty predlaže povećanje europskog proračuna na četiri posto europskog BDP-a, što je značajan porast s obzirom na to da sadašnji proračun EU iznosi samo jedan posto europskog BDP-a. Proračun od četiri posto omogućio bi financiranje istraživanja i europskih sveučilišta i pokretanje novog ambicioznog investicijskog ciklusa te prihvat i integraciju migranata, kao i smanjenje regresivnog oporezivanja koje opterećuje plaće i potrošnju.

Međutim, napominju autori Manifesta, nije riječ o stvaranju ‘transferne Unije’ i uzimanju ‘dobrim’ zemljama i davanju ‘lošima’, nego o investiranju u budućnost Europljana i smanjenju nejednakosti unutar različitih zemalja, bez privilegiranih zemalja.

Tportal