Bahrein i njegova politička zatvorenost

Povezani članci

• Sjevernokorejski general stiže u SAD
• UKRAJINA SPREMA RAT PROTIV RUSKIH SNAGA NA KRIMU ‘Krim je bio, je i bit će naš teritorij!’
• Žrtve potresa, žrtve države
• Ko je Mavlavi Akundžada, talibanski ‘Vrhovni vođa’ Afganistana?
• Talibani isključili djevojčice iz afganistanskih srednjih škola
• Predsjednički izbori u Venecueli 14. aprila

Bahrein je zbog svoje geopolitičke pozicije predmetom američko-saudijske pažnje i potpore a vladarska dinastija al-Kalifa više nalikuje igrački u saudijsko-američkim rukama nego što samostalno vlada zemljom. A kad je već tako uloga ljudskih prava i demokracija ne predstavljaju nikakvo bitno pitanje niti problem za Bahrein. Slika tih ljudskih prava je 2011. godina kada su zatvoreni i izvrgnuti mučenju pobunjeni bahreinci, i to je jedno od obilježja ponašanja bahreinske vlasti. Vojna baza ove zemlje u al-Juffairu je mjesto stacioniranja pete američke flote u zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Zadatak ove baze je zaštita američkih interesa u Perzijskom zaljevu, Omanskom zaljevu, Crvenom moru, Adenskom zaljevu i dijelovima Indijskog okeana. Bojazan od Irana i napori u cilju spriječavanja jačanja iranske moći posredstvom ši’itskih saveznika u regionu dodatni je razlog zbog kojeg SAD štite dinastiju al-Kalifa. Osim toga, istočna regija Saudijske Arabije sa bahreinom čini jedan geopolitički region i za Saudijsku Arabiju bi svaka politička promjena u bahreinu predstavljala prijetnju njenim interesima.

Bahrein, malo ostrvo u Perzijskom zaljevu, je tokom proteklih šest godina bilo suočeno sa unutrašnjim krizama. Zahtjevi naroda za sudjelovanjem u političkoj moći te sprovođenjem reformi ugušeni su od strane bahreinske vlade i saudijskih vojnih snaga. Politički pokreti u Bahreinu dogodili su se kroz arapsko buđenje 2011. s ciljem reformi u političkoj strukturi ove zemlje. Rušenjem simbola bahreinske revolucije (Trg Lu’lu) eskalirala su gušenja i hapšenja političkih grupa. Smrtna kazna za četiri bahreinska mladića i u konačnici promjena strukture ši’itske populacije te suniti koji su se protivili slijeđenju istočnih i afričkih zemalja, sve je to varnicu sukoba pretvorilo u otvoreno protivljenje vladi i Bahrein uvelo u jedan tranzicijski period i revoluciju. Hapšenja su nastavljena a sve je kulminiralo vojnim napadom al-Kalife i specijalnim jedinicama saudijske garde koji su opkolili kuću ajetollaha šejha Ise Qassima, lidera bahreinskog pokreta Ad al-Takhwah.

Od samog početka krize u Bahreinu i društvenog talasa Ad al-Takhwah bahreinske političke grupe su se podijelile u dvije skupine. Jedna je skupina zahtijevala svrgavanje dinastije al-Kalifa i zajedno sa omladinom i narodom izvikivali su parole na ulicama protiv bahreinske dinastije. Druga je skupina težište aktivnosti usmjerila na strukturalne reforme. Obje su skupine imale različito društveno-političko djelovanje da bi napad 9. saudijske tenkovske jedinice i rušenje trga Lu’lu dovelo do toga da su se obje skupine ujedinile.  Saudijsko uplitanje u bahreinski ustanak započelo je 14. marta 2011. Intervencija je uslijedila na zahtjev dinastije al-Kalifa i tom je prilikom Vijeće za saradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva po prvi puta donijelo odluku o ugušivanju pacifističkog narodnog ustanka vojnim sredstvima. Ali pogrešnom procjenom al-Kalife i njihovih političkih istomišljenika obje skupine koje su oponirale vladi Hamd ibn Ise su se ujedinile i iznijele su zajednički zahtjev za njegovim odlaskom s vlasti i abdiciranjem dinastije al-Kalifa te formiranjem zastupničkog Parlamenta. Zapravo je saudijsko uplitanje unutrašnji bahreinski izazov transformiralo u jednu političko-sigurnosnu krizu.

Desio se kućni pritvor i samovoljno hapšenje ajetollaha Isa Qassima kao i ostala politička gušenja i tihe smrti lidera pokreta Ad al-Takhwah te gušenje reformskih tokova. U takvim uvjetima formirani su vojni sudovi i uz nepostojanje i nepoštivanje bilo kakvih pravnih normi protivnici režima su pod optužbom za špijunažu osuđivani na najteže zatvorske kazne. Pogrešna strategija al-Kalife kojoj je doprinjela i saudijska vojska narodni pokret Bahreina je transformirala u jednu potpunu revoluciju. Zbog pristupa bahreinskih lidera koji se temeljio na nepostojanju gradskog ratovanja Bahreinci su miroljubivim demonstracijama zahtijevali promjenu političke strukture ove zemlje.

Međutim, od prije nekoliko dana, nakon što je objavljena vijest o bolesti ajetollaha Isa Qassima bahreinski mladići najavljuju žestoko sukobljavanje sa vladom ukoliko njihov lider bude preminuo usljed zlostavljanja. Isa Qassim je simbol lidera koji oponira bahreinskoj vladi a nastavak njegovog kućnog zatočeništva zapravo znači i nastavak političkog gušenja.