Upriličili su veliku feštu uoči Božića baš u zagrebačkom Muzeju za suvremenu umjetnost, nisu doduše došli na tenkovima, nego samo u uniformama vojnim i policijskim, e kako bi na dvadesetmetarskom platnu prikazali svoj „film“. Tamo gdje su inače predviđene projekcije
Usred velikog hora njemačkog idealizma pojavljuje se Šopenhauer kao duh poricanja; dakako, ovim poricanjem svuda doveden u vezu s odgovarajućom potvrdom. Ma koliko raznovrsne bile simboličke veze i srođnička obilježja koja je danas vladajući prirodno-naučni pogled na svijet u njemu otkrio: najdublje
Za Filozofiju prava savjest izražava apsolutno opravdanje subjektivne samosvijesti, naime znati iz samog sebe i uistinu šta je pravo i dužnost; »svetište koje dirnuti, bio bi zločin«. Da li je, dakako, ono što određena savjest smatra valjanim i dobrim i istinski dobro, saznaje se jedino iz sadržaja
Zapadna konferencija spremna je za još jedan ludi maraton čiji će se ishod odlučivati tek dvjestotinjak metara prije cilja. Gotovo sve momčadi na Zapadu imaju se pravo nadati plasmanu u doigravanje, no u njega će se uvući samo 8 ekipa. Pas mater, zar ne?
Listopad je. Ljudi su se vratili u grad i rade gužve po cesti, guraju se po dućanima i gunđaju po tramvajima. Mora i jezera su se ohladila, stabla su se uvukla u sebe a djevojke su navukle jakne i kapute i sakrile svoja lijepa tijela od mojih pogleda.
“Ljudi se u Mostaru dijele na preživjele i one koji više nisu s nama. Zatim se dijele na one koje su ostali i one otišle. Ovi koji su ostali, pak dijele se na one koji su ostali u istim stanovima i one koji su ih zamijenili za adekvatniju stranu. Oni otišli dijele se na one koji su sve prodali, pr
Hrvatskom je kroz protekla dva desetljeća vladala oveća skupina onih koji su događaje učinili takvima da u svakom trenutku mogu ne znati što se događa. Upravo je njihovo neznanje bilo korito kroz koje je tekla bujica zbivanja, uglavnom mrkocrvene boje
Još u Slobodnoj Feral je imao u zaglavlju napomenu: list je oslobođen osnovnog nameta na pamet. Ta baza je negdje u podtekstu bila reakcija na šund etikete Pankrtima, Azri itd. Znaš, k’o da si vraga povuko za rep. Više nisu znali šta bi drugo. Nakon što smo pokrenuli list nisu nam izdali ono što sva
Kad sjednu na bijelu sofu u prostorima mariborskog ‘Vetrinjskog dvorca’, za tren se učini da ih neće biti moguće ukrotiti. Doskočice, zarazan smijeh, spontane izjave koje ne popravljaju…Momci pucaju od energije, ali već nakon prvih minuta razgovora naslutiš nevjerojatnu senzibilnost; za glazbu, za
Kad je riječ o istini, mi sami sebi djelujemo kao da smo u nekakvom pećinskom polumraku, pa ne želimo vidjeti ni ono malo što bismo mogli. Zbog svega toga mladi su u depresiji, loše stanje u društvu im ne pruža šansu za uspjeh te onda zastranjuju
U toj priči sve je funkcioniralo kao pjesma. Pleme se klanjalo tituli vođe kao totemu, znajući da im taj totem daje zaštitu i slobodu da arče gdje god stignu. Vođe su uživale u tituli jer ih je ona izdvajala iz tog istog plemena: divljeg, primitivnog, krvožednog, pohlepnog… Vjerovali su da su bolj
Knjiga ‘Užici prokletih’ predstavlja slavnog pisca Charlesa Bukowskog onakvim kakav se on sam prvenstveno vidio – kao pjesnika. Riječ je o opširnoj antologiji poezije Bukowskog, koju je u Hrvatskoj objavio Profil
Umjesto da podijeli naciju, ljudi su se zbližili, mnogi su otvorili oči i počeli shvatati da je jedini način da se postigne ono što ABB i njegovi istomišljenici žele, dakle „očistiti Europu od muslimana“, jest učiniti ono što i on 22. srpnja 2011. To je bila ABB-ova poruka da misli ozbiljno. Što je
Autor knjige pod nazivom “Slamanje duše” , sarajevski novinar i književnik Josip Knežević, promijenio je sredinu 1994 godine, nastanivši se u Zagrebu. Roman je objavljen 2007 pod pseudonimom James J. Bradoch, pošto se radi o istinitom sadržaju. Glavna junakinja, Sarajka Mirna sa kojom je autor uv
Sisačka ratna priča, u dosta oštroj konkurenciji, najstravičnija je hrvatska priča kad je riječ o ubijanju mirnih građana srpske nacionalnosti: najstravičnija i po broju ubijenih, i po sistematičnosti, i po metodama likvidacije. Nevladine organizacije i pojedini mediji godinama su utemeljeno govoril
Nemam ništa protiv odavanja počasti žrtvama partizanskog terora u Jazovki i bilo gdje drugdje, naprotiv. Ali, za Boga miloga, zašto baš 22. lipnja?! Imate, ljudi moji, sve ostale dane u godini, tristošezdeset i nešto, da se iživite u toj svojoj ustašonostalgiji. Pa pustite onda taj jedan jedini dan
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
