Želimo BiH bez farmi krznašica!
Povezani članci
- Gens una sumus
- OTKAZANO: Promocija knjige ”Od erosa do polemosa. Knjiga razgovora” Nerzuka Ćurka u Mostaru
- KNJIŽEVNOST I POST-APOKALIPTIČNA STVARNOST
- Bacači Sjenki na europskom skupu o medijskoj pismenosti
- SDU BiH najoštrije osuđuje napad grupe vandala na delegaciju SUBNOR-a BiH koja se danas zaputila ka Partizanskom groblju u Mostaru kako bi obilježila Dan državnosti BiH
- Kratko pismo iz Srebrenice broj 2 – nastavak
Koalicija bez krzna BiH uputila je otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini BiH te ga prenosimo u cjelosti:
BOSNA I HERCEGOVINA
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
Trg Bosne i Hercegovine
N/r članovima Kolegija oba doma PSBiH
Predmet: Otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Veza: Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH
Želimo Bosnu i Hecegovinu bez farmi krznašica!
Sa druge strane, Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH obratila se Koalicija bez krzna, koju je do 5. septembra činilo 14 udruženja iz raznih oblasti: zaštita životinja, zaštita okoliša, Udruženje Poljoprivrednika FBiH i Pravni institut BiH. Navedena udruženja su se obratila prije, tokom i nakon Javne rasprave održane u organizaciji Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Danas je uz Koaliciju još 27 udruženja iz oblasti zaštite okoliša.
Shodno navedenom, jasno je da je Dom naroda do sada donosio odluke u korist velike manjine u odnosu na veliku većinu. Skrenuta je pažnja na činjenicu da se u BiH pored činčila uzgajaju i ubijaju kune radi proizvodnje krzna. Prema izvještaju Uprave za indirektno oprezivanje, krzno kuna se iz BiH izvozi u zemlje Zapadne Evrope.
Također, za vrijeme Javne rasprave obećano je od strane holandskih uzgajivača kuna da će “investirati” u Bosnu i Hercegovinu ukoliko dozvolite prolongiranje roka stupanja na snagu zabrane na dodatnih deset godina.
Iako je u skladu sa Arhuskom konvencijom Ustavnopravna komisija Doma naroda zaprimila komentare potpisane od svih nas, a koji se činjenično protive produženju roka zabrane uzgoja krznašica, ipak su isti prokomentarisani u samo jednoj rečenici, te se nastavilo ignorisati struku i apele većine stanovništva BiH, a u korist ekološki štetnoj manjini.
Činjenica je da identična zabrana na snagu stupa u Holandiji 2024. godine, te da su se mnogi holandski uzgajivači preselili u Poljsku, uz prethodno identična obećanja o investicijama, masovnom zapošljavanju i poboljšanju ekonomskog potencijala te zemlje. No, sada, pet godina nakon tog obećanja Poljska predlaže zabranu uzgoja krznašica zbog stravičnog onečišćenja okoliša te zemlje, gubitka turističkog potencijala, te utvrđenosti da ova grana poljoprivrede nije donijela obećana zapošljavanja, a ekonomski potencijal je ugrožen zbog uništenja prirodnih resursa. Navedenu zabranu zahtijeva preko 100 lokalnih zajednica uz podršku cjelokupne javnosti Poljske.
Navedene lokalne zajednice usprotivile su se farmama krzna zbog činjenice da se stravičan smrad širi i do 9 kilometara od farmske lokacije, te zbog toga stanovnici okolnih mjesta nisu u mogućnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima, otvoriti prozore. Došlo je do pojave enormnog broja muha, evidentirano je redovno izbijanje fekalija, zagađenje izvorskih voda i jezera, kao i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu. Kune vrlo uspješno i često pobjegnu sa farmi i, kao predatori, upadaju na farme pilića, te samim tim čine štetu po ruralnu privredu.
Jasno je da Bosni i Hercegovini prijeti i gori scenarij zbog sljedećih činjenica:
1. Okolišna infrastruktura u BiH je na izuzetno niskom nivou,
2. U Poljskoj djeluje oko 900 farmi kuna, a u Holandiji preostalih 185, a svaka farma broji i do 50.000 životinjskih jedinki,
3. Sistem kontrole farmi krzna u BiH ne postoji. Nadležno Ministarstvo nije nikada sačinilo registar istih, a što je bilo dužno u skladu sa spornim članom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja,
4. Farme krzna nisu uvedene u sistem okolinskih dozvola, a Federalni Zakon o zaštiti okoliša je već četiri godine u predzakonodavnoj proceduri, kao i srodni zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o upravljanju otpadom.
Shodno navedenom, od Vas zahtijevamo odbacivanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH zbog dobrobiti svih građana Bosne i Hercegovine.