Šiša naša nasušna

Povezani članci

• Muzafer Šehović: Drugarice i drugovi, mi smo na potezu!
• Drago Bojić: Komšićevo ponašanje ubija društvenu nadu
• Vedad Mahmuljin, inžinjer godine u Boeingu: Inovacijama uštedio kompaniji više od 100 miliona dolara
• ZADRŽITE DUH FESTIVALA I POGLEDAJTE PREDSTAVE KOJE STE PROPUSTILI
• Sud BiH pustio na slobodu deset osuđenih ratnih zločinaca
• REAKCIJE NAKON NAPADA: Napad na profesora Kukića je terorizam!

foto: zosradio.ba

#shisatime#caffe#sunnyday#relax#badboy#disismylife…

Sjedamo, i svako stavlja telefon na stol, čisto da je pri ruci. Ja vadim svoj iPhone, starci mi kupili na rate, kad imaju svi, hoću i ja, nema veze to što stari samo radi, a nas je četvero u porodici. Prilazi konobar, naručujemo standardno, kafe i shisu, malo jaču, nek smiksa konobar po svojoj želji.

“Kada mi je kćerka, koja je učenica drugog razreda gimnazije, rekla da sa “rajom ide na šišu” bio sam potpuno zbunjen. Nisam znao da li treba da je povučem za uho i uzmem cenera koji sam joj prethodno dao za izlazak ili da se pravim kao da je sve normalno. I ona je primijetila moju zbunjenost, nasmijala se i rekla:”Šta ti je, bolan stari?! Pa svi iz škole već godinama idemo na šišu, nije to ono što ti misliš!” Ovo je priča jednog srednovječnog, nimalo konzervativnog Sarajlije, koji je kasnije otkrio da su kroz sličnu zbunjenost prošli i mnogi njegovi prijatelji, očevi djece u tinejdžerskim godinama.

Ulazim u shisa bar, jedan od najpopularnijih u gradu, tu sva moje raja dolazi. Tražimo veći stol, jer nas ima nekoliko. Sjedamo, i svako stavlja telefon na stol, čisto da je pri ruci. Ja vadim svoj iPhone, starci mi kupili na rate, kad imaju svi, hoću i ja, nema veze to što stari samo radi, a nas je četvero u porodici. Prilazi konobar, naručujemo standardno, kafe i shisu, malo jaču, nek smiksa konobar po svojoj želji. Svi su odmah uzeli mobitele u ruke, odgovara mi, jer mogu dobro da čujem muziku, IDJ, i ova ostala novija muzika, volim to, jer to svi slušaju, a da budem iskren, fura me to.

Poznato je da kod nas većina mladih pokušava dosljedno slijediti aktuelne trendove. Ono što važi za trash muziku, skupe telefone, željene silikone… važi i za nargilu ili – kako je mladi zovu u slengu – šišu. Nargila barovi se nalaze skoro na svakom ćošku u mnogim bh. gradovima, pa tako, čak i ako ste samo obični, slučajni prolaznik, ne možete izbjeći da ne osjetite miris nargile. Na poznatom sarajevskom Vilsonovom šetalištu nedavno je, tik uz cestu, kuda prolaze roditelji s djecom, trkači, penzioneri, biciklisti… otvoren nargila bar. On svakako, kao ni ostali od blizu 200 sličnih barova u bh. prijestolnici, nije mogao biti tu otvoren da opštinska vlast u Novom Sarajevu nije dala dozvolu. Međutim, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije BiH uopće ne poznaje nargilu, niti se njome na bilo koji način bavi. No, to očito nije prepreka da nargila barovi niču na sve strane.

Šta je nargila?

Nargila je instrument, posuda  koji se koristi za pušenje aromatizovanog duhana, gdje dim prolazi kroz bazu ispunjenu vodom, koja je najčešće od stakla. Okusi su najčešće voćni, ali mogu biti i nikotinski. Pušenjem nargile osoba se izlaže toksičnim hemikalijama koje nisu filtrirane kroz vodu, a postoji i rizik od infektivnih bolesti uslijed dijeljenja nargile sa drugim ljudima.

I ako ovaj trend sve više uzima maha među mladima, zdravstveni radnici upozoravaju da se radi o vrlo štetnoj navici. S druge strane, oni koji duže vrijeme puše nargilu kažu da se njena štetnost ne može porediti ni sa cigaretama. Sat vremena pušenja nargile, ravno je od 100 do 200 cigareta, zvanična su istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije. Brojka cigareta sa kojom se poredi pušenje nargile zavisi od toga na koji način se puši, uvlačenja dima i zadržavanja u prostoriji u kojoj se ista konzumira. U nargili su opasni duhan, ugalj, ali i sama aroma. Aromatični duhan posebno je štetan za maloljetnike, a u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonski propisi za sve popularnije nargile. Prije nepune 3 godine priču o nargilama u javnosti pokrenuo je slučaj maloljetne djevojčice, koja je izgubila svijest, a uzrok tome je konzumiranje nargile. Sanitarni inspektori Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo nekoliko puta su sugerirali da se donesu propisi za upotrebu nargile, ali do danas sve je ostalo na tim zahtjevima. “Imamo svi razloga za zabrinutost, jer nargila jeste štetna po zdravlje, posebno za mlade ljude u razvojnom dobu, a može dovesti do ovisnosti, ako se uzima intenzivno i kontiunirano. Zakonski propisi još nisu doneseni i predstoji puno posla za reguliranje ove oblasti”, upozorava u izjavi za Al – Jazeeru  Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo i specijalista za bolesti ovisnosti. Dodaje da dosadašnja istraživanja pokazuju štetni utjecaj nargile po zdravlje ljudi, a najviše na pluća i mozak, pogotovo ako se uzima često ili redovno. Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon-monoksida, koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete. S druge strane, prestanak djelovanja ove supstance izaziva glavobolju, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost, koja može preći u agresivnost, neraspoloženje, koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti.

Posebno zabrinjava, kaže Mehić-Basara, to što djeca i mladi u dobi od samo 12 pa do 15 godina počinju koristiti duhan, marihuanu, a u posljednje vrijeme nargile, pa i alkohol, kako se navodi u izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije. “Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis, ili ponavljane upale pluća, uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična podloga za različite mikroorganizme.”

Zbog svega toga potrebno je što prije pravno regulirati oblast primjene nargile, pa tako i odrediti starosnu dob osoba koje je mogu konzumirati, utvrditi sadržaj nargile, ali i sankcije za one koje prekrše takve propise, smatra Mehić-Basara.

Bez obzira na to što u nargili nema baš ništa pozitivno za zdravlje već, naprotiv, upravo suprotno, šiša je postala svakodnevnica kod mlađe populacije. Zvanični podaci Svjetske zdravstvene organizacije i stručnih, zdravstvenih radnika ne mogu dozvati pameti one koji u nargili, kako kažu, „uživaju“.

Najvažnije je to što ću podići svoj iPhone u zrak, tako da jabuku od pozadi vidi što više prisutnih, i uraditi jedan selfie, u trenutku dok mi oblak dima izlazi iz još uvjek balavih usta, pa zatim to objaviti na instagram, uz hastag_ove: #shisatime#caffe#sunnyday#relax#badboy#disismylife…