Sarajevo je grad u kojem je Evropa umrla dva puta

Povezani članci

• Otvoren 25. Sarajevo Film Festival
• Sreten Vujović: Duhovi prošlosti se lako probude, potrebno je samo da se javi neki novi Milošević
• Kraj američkog sna o Bosni
• TUĐI PROBLEMI SU I MOJI PROBLEMI
• Pravi problem na Balkanu je religija
• Vlada premijera Forte ukinula paušale profesionalnim kantonalnim zastupnicima

Ovdje je Evropa umrla, dva puta. Ovdje je zemlja crvena od mnoge prolivene krvi. Godine 1914. prolila su je dva hica, a prije dvadeset godina barbari su je hiljadu dana prolijevali kao vodu. Ovim riječima talijanska La Stampa počinje svoju reportažu o Sarajevu.

Ugledna novina pod naslovom “Sarajevo, grad u kojem je zemlja crvena od krvi i u kojem je Evropa umrla dva puta” piše da je u glavnom gradu BiH Evropa pokazala da nema savjesti.

“Morate doći ovdje da biste shvatili sebičnost ljudi koji su dozvolili ubijanje grada. No, unatoč silnom razaranju koje je pretrpio, Sarajevo širi svoje ruke. Siva i sumorna predgrađa postupno postaju živa iako su rane grada vidljive na betonskim zgradama. Gledajući ih dobijete želju da ih dodirnete, jedan po jedan, te ožiljke koje su ostavile bombe i mitraljezi”, piše La Stampa.

Na tržnici mučenika, Markalama, od sanduka narandži i povrća sve je sakriveno, čak i ploča s imenima poginulih. Protiv spokoja koji prekriva tragediju nešto u nama se buni i ne dozvoljava zaborav.

Sarajevo je grad koji nije imao naciju, već je prihvatao sve ljude bez obzira na rasu, običaje, jezik…

Dva pucnja prije stotinu godina promijenila su sve. Na mjestu na kojem je Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda nalazi se muzej, jedan od rijetkih u kojima ne prokišnjava. Međutim, predmeti iz njegove postavke ne mogu dočarati posljedice i tragičnost ovog čina.

Godišnjica obilježavanja Sarajevskog atentata ukazuje na još uvijek duboke podjele. Od 19. do 21. juna u Sarajevu će se održati velika naučna konferencija, no neke zemlje, kao što su Srbija i Francuska, ne žele učestvovati i na svoj način će obilježiti godišnjicu.

U Beogradu se na sve gleda sa nacionalističkim žarom, oni ne žele da se Gavrila opisuje kao teroristu već kao heroja.

“Neki su se povukli, ali nema veze. Već imamo 140 radova iz 27 zemalja. To nije loše za lokalni institut kakav je naš. Gavrilo će za Srbe oduvijek biti heroj, a za druge terorista, no to nije ispravan historijski pristup. On je bio izmanipulisan od strane srpskih vojnih krugova, no rat su željeli i autrijski vojni krugovi. Problem za nas je sjećanje. Ne možemo promijeniti historiju izmišljajući bolju prošlost, a ne možemo je ni zanemariti” rekao je za La Stampu Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju u Sarajevu.

O drugom ratu, koji je završio prije 20 godina, Bosanci pričaju sa nekom vrstom tužnog ponosa. Razočaranje je prisutno na svakom koraku, a velika većina ljudi još uvijek razmišlja o prošlosti.

Klix.ba