Sa kubanskim patriotima i mučenicima: Santiago de Cuba

Izdvajamo

• “Ako je Hose Marti oslobodio Kubu od Španaca, Kastro je oslobodio zemlju od opresivnog režima američkog plaćenika Batiste…Ako je Marti brinuo zbog patnje siromašnih, Kastro je brinuo o ugnjetenim…Ako je Marti razobličio sebičnost na kojem je zasnovana Amerika i Evropa, Kastro je propovijedao socijalnu jednakost za sve….”

Povezani članci

• Rusija i SAD dogovorile mirovni plan za Siriju
• Potreban je plan i djelovanje ako ne želimo izgubiti državu i postati Palestina
• Španski sud suspendirao reformu za referendum u Kataloniji
• Medijski protest u Banjoj Luci: Država želi da novinari saviju kičmu, ali to se neće desiti
• Danska će povećati izdatke za odbranu i postepeno ukinuti ruski plin
• Istina i laž oko otvaranja spomenika mira u Srebrenici: Kažu: Bošnjaci nisu došli, ali ne vele da Bosanci jesu! 

Fidel Kastro i Hose Marti – Na novom ispitu povijesti

Piše: Fuad Đidić

Urna lidera Fidel Kastra biti će položena danas, 4. decembra 2016. godine u historijskom mjestu Santiago de Cuba, udaljenom oko 500 km od Havane, na najstarijem groblju u zemlji Sveta Ifigenija (april, 1868.god.) a izgradnja mjesta za Urnu, prema nekim izvorima, trajala je dvije godine.

Urna je stigla u ovo historijsko mjesto poslije 500 km dugog marša Mira kroz 13 od 15 kubanskih provincija kojoj su milioni istinskih ožalošćenih Kubanaca, u dugim špalirima, odali posljednu počast svom Lideru Fidel Kastru.

Na ovom jedinstvenom i impresivnom Panteonu Svete Ifigenije, gdje su pokopani svi kubanski revolucionari i mučenici, nalazi se  i kosti Hose Martija, vrhunaravnog mučenika i filozoskog genija Kube, Apostola slobode i nezavisnosti cijele Latinske Amerike (1951.)

Fidel Kastro još za života je priznao kako “nosi njegovo učenje u srcu” koje ga je “inspirisalo i stalno pokretalo naprijed….” Martijeva vizija svijeta, na više mjesta je potvrđeno, nosila je Fidela kroz sve decenije u kojima je nastajalo i oblikovalo se kubansko društvo i njegova sudbina.

Ova spajanje dvije monumentalne figure historije na Kubi se doživljava kao  “slavni moment otadžbine” koji će poslije ovog dana ostati u “stalnom dijalogu sa najboljom kubanskom tradicijom …i, nastavit će osvjetljavati budućnost zemlje….”

Hose Marti, poginuo je 1895.godine u svojim 40-tim godinama  života kao revolucionar boreći se u prvim redovima, rame uz rame, sa kubanskim dobrovoljacima protiv španskih zavojevača  za nezavisnot Kube.

Kubanska štampa, uoči ovog sudbinskog dana  za cijelu naciju, piše kako su Kastrove vrijednosti i ideje slične onima sa kojima je Marti obasjavao cijelu Latinsku Ameriku i otvarao alternativu upravo onom filozofskom mišljenju na kojem je uspostavljena Zapadna politička misao.

Neki od brojnih izvještača i novinara zapadnih medija pišu kako je “prirodno  da je Fidel Kastro tražio potpunu identifikaciju sa žrtvom Hose Martija…Istini za volju, piše u  izvještaju  jednog američkog posmatrača “da je Kastro izravni filozofski i politički nasljednik Martija u njegovom  radikalizmu, agrarnim reformama, rasnoj jednakosti i socijalnoj pravdi…Kastra i Martija također, spajaju strah i sumnju prema USA i njenim namjerama prema Kubi…”

“Ako je Hose Marti oslobodio Kubu od Španaca, Kastro je oslobodio zemlju od opresivnog režima američkog plaćenika Batiste…Ako je Marti brinuo zbog patnje siromašnih, Kastro je brinuo o ugnjetenim…Ako je Marti razobličio sebičnost na kojem je zasnovana Amerika i Evropa, Kastro je propovijedao socijalnu jednakost za sve….”

Danas, kada je položena urna sa pepelom Fidel Kastra, odmah do Hose Martija u mjestu gdje je 1959. godina objavljena pobjeda Revolucije Fidel Kastra – buduća sudbina  i identitet zemlje, kako se već najavljuje u nekim političkim i “think-thank” krugovima Zapada, odlučivati će se u traženju odgovora na pitanje – “kakve su stvarne razlike i sličnosti između ličnosti i života Hose Martija i Fidel Kastra”, ili, konkretnije – “kako je bilo moguće spojiti republikansku demokratiju Hose Martija sa lenjinizmom i marksizmom Fidel Kastra…da li je to spajanje proizvodnja novog državno-partijskog  mita, ili, se sve ipak, nalazi u srcima i osjećajima miliona Kubanaca!?“

Ali, jedno je sigurno, što se ne može poreći – Kuba koju je iza sebe ostavio Fidel je mnogo drugačija i ponosnija od one  iz vremena Fulgencio Batiste iz 1950-tih.

Očigledno, Fidel Kastro je opet, na novom ispitu povijesti…