Reformska agenda ne smije biti provođena na štetu radnika
Povezani članci
foto: DL
Vlada FBiH mora donositi odluke u najboljem interesu građana i građanki
Mreža za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta Poslovni prostor BH, koju vodi Institut za razvoj mladih KULT u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“ izražava zabrinutost zbog najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima čije se stupanje na snagu očekuje od 1. januara 2017. godine.
Radnici i poslodavci su se nadali da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima doći do rasterećenja poslodavaca i da će biti kreirani povoljniji uslovi za radnike, no kako stvari stoje nove izmjene to ne donose.
O novim izmjenama Zakona jučer se razgovaralo i na vanrednoj sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH.
Prvobitno je najavljeno da će ove izmjene biti realizovane istovremeno sa izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa, radi ostvarivanja takozvanog neutralnog fiskalnog efekta. Međutim, izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa se od 3. oktobra 2017. godine uvela mjera oporezivanja toplog obroka iznad 8,5 KM, a poslodavci dodatne troškove imaju i prilikom isplate regresa većeg od 400 KM, dok su najavljena smanjenja poreza na doprinose izostala i odgođena su za narednu godinu.
Na ovu mjeru su burno reagovali poslodavci i sindikati, iako bezuspješno. U konačnici najveći teret podnose radnici kojima je oporezivi dio toplog obroka ili potpuno ukinut ili im je obračunati porez oduzet od ukupne neto plate. Time su mjesečna primanja zaposlenih građana i građanki, uglavnom u privatnom sektoru, umanjena u iznosima od oko 50-100 KM. U ovisnosti od visine neto plate, ovo su na godišnjem nivou značajna smanjenja, a jasno je i da su značajnija kod onih sa nižim platama. Dakle, u konačnici se umanjuje životni standard i kvalitet života običnog građanina. Novi izdaci radnicima i građanima nameću se dok prosječna plata u BiH iznosi svega 832 KM, a potrošačka korpa za četveročlanu porodicu čak oko 1800 KM.
Radnici i poslodavci koji pune budžet države nadali su se da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima biti ispravljena ova nepravda, pa čak i uz nerado prihvatanje umanjenih plata u posljednja tri mjeseca 2016. godine. Međutim, vrlo je upitno hoće li nove izmjene navedenih zakona uopće neutralizirati smanjenja plata radnika i dovesti do rasterećenja.
U proteklih nekoliko dana, a i nakon jučerašnje sjednice ESV, u javnosti su se pojavile informacije da se ovim izmjenama planira ukidanje poreza na dohodak za neto plate u iznosu do 600 KM, ali i povećanje poreza sa 10 na 12% za plate iznad 600 KM. Dakle, rasterećenje jednih na štetu drugih.
Najavljeno je i smanjenje stope poreza na doprinose sa bruto 41,5% na 33%, ali se sada spominju i povećanje stopa doprinosa za PIO i doprinosa za zdravstveno osiguranje!
Dodatno je zabrinjavajuća skoro potpuna neinformisanost građana i poslodavaca o svim ovim izmjenama, sa čime se oni vrlo često suočavaju tek kada izmjene i nove mjere budu usvojene i kada budu dovedeni pred „svršen čin“.
Naposljetku, postavlja se pitanje koliko tereta poslodavac i radnik, odnosno obični građanin u Bosni i Hercegovini mogu podnijeti? Dokle? Ima li nade da će biti bolje? I koliko je ta nada realna? Šta ustvari donosi Reformska agenda i šta nas još čeka?
Reformska agenda koja ima za cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta ne smije biti provođena na štetu radnika, na šta konstantno upućuju iz Sindikata, ali i iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Mreža za kreiranje boljeg poslovnog okruženja Poslovni prostor BH, koju vodi Institut za razvoj mladih KULT u okviru inicijative „Poslovni prostor BH“, apeluje na Vladu FBiH da odluči u najboljem interesu svojih građana i građanki.
„Poslovni prostor BH“ je inicijativa pokrenuta s ciljem doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja u BiH, koji sputavaju ulaganja u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, neadekvatnu raspodjelu budžetskih poticaja za programe i aktivne mjere suzbijanja nezaposlenosti, opterećenost privrede lošim konceptom naplate poreza, te visokih doprinosa na plate radnika.