Parlament BiH u 2016. godini usvojio tek 16 od 144 planirana zakona

Povezani članci

• Iz BiH udaljeno 60 stranih državljana
• Mirza Hasan Ćeman: NEMOJ SINE AMIRE!
• Što nakon presuda Ustavnoga suda – izvršavati ih ili se praviti da ne postoje?
• Danas svečana ceremonija dodjele nagrade i priznanja 23. Internacionalnog sarajevskog sajma knjige i učila
• Izbori kao šansa za trijumf razlike i socijalne osjetljivosti
• „WE MUST HELP THE CHILDREN OF BOSNIA“ – GRAHAM BAMFORD 117. ŽRTVA BOJOVNIKA DARIA KORDIĆA

2016. godina, u Federaciji BiH, obilježena je gotovo konstantnim problemima u odnosima unutar vladajuće koalicije, koji su kulminirali višemjesečnom blokadom u radu Parlamenta. Vlast pokazuje nedovoljan kapacitet da kreira funkcionalan sistem, obezbijedi političku stabilnost, kao osnovu svakog ekonomskog napretka i da se počne baviti rješavanjem ozbiljnih problema građana. Umjesto toga, na djelu su i dalje sukobi uskostranačkih i ličnih interesa, odsustvo socijalne osjetljivosti i korištenje blokada rada institucija kao metoda političke borbe.

PARLAMENT FBIH, U 2016. G, OZBILJNO JE POČEO RADITI TEK DVA MJESECA PRED KRAJ GODINE. Predstavnički dom je u ta dva mjeseca održao više sjednica nego u kompletnom dotadašnjem dijelu godine i na njima razmotrio gotovo isti broj mjera i usvojio gotovo isti broj zakona kao u prethodnom desetomjesečnom periodu. Dom naroda nije imao baš tako dominantan skor, ali jeste samo u zadnjem mjesecu godine razmotrio više mjera i usvojio više zakona, nego i u jednom od tri prva kvartala godine.

BLOKADE U RADU PARLAMENTA I LOŠI REZULTATI U VEĆEM DIJELU GODINE, UKUPNE REZULTATE PARLAMENTA FBiH U 2016. GODINI UČINILI SU LOŠIJIM NEGO U BILO KOJOJ OD GODINA PRETHODNOG MANDATA. To se prije svega odnosi na Predstavnički dom, koji je u 2016. održao 20 zasjedanja, što je za 10 zasjedanja manje od prosjeka prethodnog mandata. Na tim sjednicama je u 2016. razmotreno 156 mjera i usvojeno 29 zakona, dok je prosjek prethodnog mandata bio 180 mjera i 40 zakona.

BROJ ZAKONA USVOJENIH, U 2016. GODINI, NA NIVOU PARLAMENTA FBIH (DAKLE, ZAKONA USVOJENIH U OBA DOMA, U PRIJEDLOGU, U ISTOM TEKSTU) JE VRLO SKROMAN. Za godinu dana usvojeno je tek 26 zakon, što je ispod nivoa nekih kantonalnih skupština. I duplo manje od broja usvojenih zakona u drugom entitetu. Ujedno, ovo je i najlošiji rezultat Parlamenta, u posljednjih 6 godina.

OZBILJNOST PROBLEMA NAJUOČLJIVIJA JE, MOŽDA, PRI POGLEDU NA PROGRAM RADA PREDSTAVNIČKOG DOMA. Od 144 zakona koliko je planirano tim programom rada, Parlament je, u 2016. godini, usvojio svega 16. Odnosno 11%. Što znači da Parlamentu za realizovanje godišnjeg(!) programa rada, ovim tempom, trebaju još 2 četverogodišnja mandata. Inače…

BROJNI ZAKONI GODINAMA SE NE DONOSE, IAKO ZA NJIMA POSTOJI POTREBA. Podsjetimo samo na Zakon o šumama, koji se bezuspješno pokušava donijeti već treći mandat.

OSIM ZAKONA, PARLAMENT FEDERACIJE BIH IMA KRAJNJE SKROMNU REALIZACIJU STRATEGIJA. Tek na samom kraju 2016. godine, usvojene su 2 strategije – Strategija saobraćaja u Federaciji BiH i Strategija upravljanja dugom. Od kojih ova posljednja čitavu godinu dana od njenog utvrđivanja na Vladi.

OBA DOMA PARLAMENTA FBIH PREKRŠILA SU POSLOVNIČKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IZRADU PROGRAMA RADA I U VEZI PROGRAMA RADA ZA 2017. Oba doma Parlamenta Federacije BiH ušla su u 2017. godinu bez usvojenog programa rada za ovu godinu. Time se nastavlja kontinuitet neprihvatljivog odnosa i prema vlastitoj poslovničkoj obavezi ali i prema svojim radnim obavezama u globalu.

BUDŽET ZA 2017. DONEŠEN JE NA VRIJEME, PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI. Međutim, donešen je po hitnoj proceduri i bez javne rasprave.

PARLAMENTARNA PROCEDURA JE DO KRAJA 2016. POTPUNO OKONČANA ZA TEK TREĆINU ZAKONA KOJE JE VLADA UTVRDILA U OVOJ GODINI. Radi se o jednom od najozbiljnijih problema u radu Parlamenta FBiH, po kome je on specifičan među bh. zakonodavnim institucijama. Ionako nizak stepen zakonodavnih aktivnosti Vlade, dodatno se drastično umanjuje neadekvatnom reakcijom i nedovoljnim radom Parlamenta.

I PORED IZUZETNO LOŠIH REZULTATA I VIŠEMJESEČNOG NEZASJEDANJA, POSLANICI I DELEGATI PARLAMENTA FBIH, REDOVNO PRIMAJU PLATU I UŽIVAJU U SVIM RASPOLOŽIVIM PRIVILEGIJAMA. Na platnom spisku Parlamenta je čak 83 od 98 poslanika Predstavničkog doma i 48 od 54 delegata Doma naroda. Pri tome, suprotno potrebi iskazivanja veće socijalne osjetljivosti, u 2016. godini su donesene nove odluke o povećanju izdvajanja iz Budžeta za naknade poslanicima – odluka o povećanju naknade za odvojeni život (na 800 KM mjesečno) i odluka o mjesečnoj naknadi za rad u zajedničkim radnim tijelima oba doma PFBiH.

PARLAMENT IZBJEGAVA DA UKINE ODREĐENE PRIVILEGIJE OKO KOJIH PRAKTIČNO POSTOJI DRUŠTVENI KONSENZUS O NJIHOVOJ NEPRIHVATLJIVOSTI. Još od januara 2015. u proceduri je zakon o izmjenama zakona o platama, čija je intencija ukidanje tzv. „bijelog hljeba“, ali zakon – i pored činjenice da je i Vlada o njemu dala pozitivno mišljenje – još uvijek nije usvojen.

I U 2016. GODINI JE NASTAVLJEN TREND INTERVENCIJA USTAVNOG SUDA U POLITIČKI ŽIVOT U FEDERACIJI, ODNOSNO DONOŠENJA PRESUDA KOJIMA SE DEROGIRAJU ODLUKE IZVRŠNE I ZAKONODAVNE VLASTI, ZBOG NEODGOVORNOG ODNOSA POLITIČARA. Donošenje neustavnih mjera, nepoštovanje zakona i odluka Ustavnog suda, iako su potpuno neprihvatljivi kao ponašanje institucija vlasti, i dalje su manir djelovanja bh političara. Pokazujući da smo još daleko od pravne države i od jednakosti svih pred zakonom. Novost, u 2016. godini, je i pokušaj korištenja Ustavnog suda BiH za blokadu sistema. Zahtjev za ocjenu ustavnosti „svih zakona i ostalih opštih pravnih akata usvojenih od strane Parlamenta Federacije BiH od njegovog konstituisanja“, te za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje tih zakona i zabranio rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Ustavni sud je, početkom 2017, odbio kao neosnovan. No, na stranu pokušaj korištenja Ustavnog suda za političke obračune i izazivanje destabilizacije u zemlji, treba naglasiti da je Ustavni sud ipak upozorio političare na potrebu rješavanja ovog problema unutar Parlamenta FBiH, a na koji i Centri civilnih inicijativa, već godinama ukazuju. Nepostojanje Ustavnog ili zakonskog mehanizma koji bi garantovao popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH predviđenim brojem delegata iz svakog konstitutivnog naroda i „ostalih“, problem je kome ovdašnja vlast ne pristupa sa potrebnom ozbiljnošću i odgovornošću. A ilustracija te neodgovornosti je i gotovo dvogodišnje čekanje na izbor člana rukovodstva Doma naroda Parlamenta FBiH iz reda srpskog naroda, koje je, u konačnici provedeno pod pritiskom i na sporan način.

U RADU VLADE FBIH, TOKOM CIJELE 2016. G, PRIMJETAN JE KONTINUIRANI PAD PRODUKTIVNOSTI, NA KVARTALNOM NIVOU. Nakon odličnih rezultata, postignutih u prvom kvartalu, koji su i najbolji od početka aktuelnog mandata, došlo je do pada, koji je naročito osjetan bio u trećem kvartalu, zbog negativnog uticaja predizborne kampanje i godišnjih odmora. A koji, iznenađujuće, nije zaustavljen ni u četvrtom kvartalu. U konačnici, pad iznosi čak 35%.

KONSTANTNO JE PRIMJETAN NEUOBIČAJENO VELIKI BROJ VANREDNIH SJEDNICA, KOJE SE UPOTREBLJAVAJU I ZA PONEKAD NEPRIMJERENE SVRHE. Od 85 zasjednja tokom 2016. godine, čak 40% su bile telefonske sjednice. Na istima su najčešće dogovarana imenovanja i razrješenja sa upravljačkih i rukovodnih funkcija u javnim preduzećima i upravi. No, bilo je i telefonskog odlučivanja o mjerama čije usvajanje je posebno neprimjereno za ovakvu vrstu sjednica – zakonima i strategijama.

ZAHVALJUJUĆI DOBROJ PRODUKTIVNOSTI U PRVOJ POLOVINI GODINE, FEDERALNA VLADA JE, SA 2714 USVOJENIH MJERA U 2016. GODINI, OSTVARILA NAJBOLJI REZULTAT U POSLJEDNJIH 6 GODINA. SA DRUGE STRANE, TIPOVI USVOJENIH MJERA VLADE TOKOM 2016. GODINE POKAZUJU NEDOVOLJNU FOKUSIRANOST NA VAŽNE MJERE I KLJUČNE PROBLEME GRAĐANA. Zakoni čine tek 2,3% od ukupno usvojenog broja mjera na Vladi, strategije 0,3%, ali zato skoro 10% čine rješenja i saglasnosti doneseni za potrebe stranačkog kadriranja na rukovodeće i nadzorne funkcije u javnoj upravi i preduzećima.

2016. GODINA JE JOŠ JEDNA OD ONIH U KOJIMA JE FEDERALNA VLADA POKAZALA KOLIKO NEDOSTATNE KAPACITETE IMA PO PITANJU PRIPREME I UTVRĐIVANJA NAJZNAČAJNIJIH AKATA – ZAKONA. Za godinu dana utvrđena su svega 63 različita zakona, a od tog broja tek njih 29 su bili temeljni zakoni. Upoređujući broj realizovanih zakona u 2016. godini, sa odgovarajućim vremenskim periodima u prethodnim godinama, dolazimo do zaključka da je prethodni saziv u drugoj mandatnoj godini utvrdio 25 zakona više.

NEDOSTATAK POLITIČKE VOLJE, MANJAK KAPACITETA, NEDOVOLJAN RAD ILI LOŠE POSTAVLJENI PRIORITETI DOVELI SU DO KRAJNJE NISKE REALIZACIJE PLANIRANIH OBAVEZA VLADE. Od 106 planiranih zakona, Vlada je za godinu dana utvrdila samo njih 33, tj. 31%. Od 11 strategija, utvrdila je tek 2.

VLADA PONOVO, NI U 2017. G, NIJE PLANIRALA DONOŠENJE STRATEGIJE ZAPOŠLJAVANJA. Statistički podaci o zaposlenosti su već izvjesno vrijeme pozitivni – doduše još uvijek daleko od potreba i zaista značajnih pomaka. No, u oktobru mjesecu 2016. godine broj evidentiranih zaposlenih je bio 463.731, što je i najveća cifra od kada CCI vrši monitoring rada vlada i parlamenata, dakle u posljednih 9 godina. Naravno, ovo ne znači da Federaciji BiH ne treba strategija zapošljavanja i dugoračan strateški plan u ovoj oblasti. Naprotiv.

BUDŽET ZA 2017. GODINU DONESEN JE NA KRAJNJE NETRANSPARENTAN NAČIN I UZ KRŠENJE ZAKONA O BUDŽETIMA U FBIH. Vlada je prekršila svoje obaveze iz Člana 15. Zakona o Budžetima u FBiH, kojim se kaže kako do 05. novembra Premijer dostavlja Nacrt budžeta i prateću dokumentaciju Parlamentu. Vlada uopšte nije raspravljala o nacrtu Budžeta za 2017. godinu, nego je prijedlog istog utvrđivan po hitnom postupku, u dva navrta – na sjednicama održanim 08.12. i 23.12.2016. godine. Za otplatu dijela dugovanja i pripadajućih kamata iz Federalnog budžeta za 2017. godinu će biti izdvojeno cca. milijardu i 290 miliona KM, što je skoro polovina ukupnog Budžeta. Sa druge strane, Budžetom je planirano 30 miliona KM za finansiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja u Federaciji, što je za 20 miliona KM manje nego u 2016.

U KONTEKSTU TRANSPARENTNOSTI, SPOMENIMO DA JE VLADA, U 2016. GODINI, OTVORILA MOGUĆNOST BOLJE SARADNJE SA ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA. Radi se o pozivanju predstavnika Vlade, a naročito Ureda premijera, na uključenje OCD u proces donošenja mjera bitnih za građane Federacije, u cilju donošenja što boljih rješenja.

NI PO ISTEKU 2016. GODINE NEMA PROMJENA PO PITANJU ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Vlada FBiH nastavlja da krši ovaj zakon, ignorišući obaveze koje on propisuje.

PREPORUKE CENTARA CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I PARLAMENTU FBiH, ZA RAD U 2017. GODINI: Potrebno je povećati efikasnost obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija.

Oba doma Parlamenta trebaju što prije usvojiti programe svog rada za 2017. godinu i da i Vlada i Parlament, u nastavku, posvete veću pažnju realizaciji planiranih obaveza.

Obje institucije trebaju se, u svom radu, fokusirati na ključne problem građana i njihovo rješavanje. A prestati sa insistiranjem na uskostranačkim i ličnim interesima, i sa blokadama u radu institucija.

Upozoravamo i na obavezu poštovanja i provođenja zakona i Ustava. I na neprihvatljivost kršenja istih od strane institucija vlasti.

Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija vlasti. I usklađivanja primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti (i) u tom kontekstu.