Okrugli sto povodom 70 godina od ZAVNOBiH-a: BiH društvo podijeljeno po svim “šavovima”
Povezani članci
- Kako nešto viđeno i proživljeno nekoliko puta može biti novo i obećavajuće?
- Ibrahim Prohić: PUT OD POLITIČARA DO DRŽAVNIKA
- Slavo Kukić: Podjela Bosne i Hercegovine po scenariju Centralne izborne komisije
- ZAHTIJEVAMO!
- URUŠAVANJE DIPLOMATIJE: Stručni saradnik Dunđer ambasador u Poljskoj, „kralj skandala“ Vučurević u Sloveniji!
- Presuda protiv Holandije će izazvati domino efekt
“Nažalost, puno toga što je zacrtano kao važno za BiH na ZAVNOBiH-u, danas ne funkcionira na najbolji mogući način. Mislim da se danas, 70 godina poslije ZAVNOBiH-a, nalazimo u jednoj užasno teškoj situaciji sa prilično neizvjesnom budućnošću”, kazao Husnija Kamberović
I 70 godina nakon ZAVNOBiH-a živimo u velikoj neizvjesnosti za budućnost ove zemlje, kazao je direktor Instituta za istoriju Sarajevo Husnija Kamberović na okruglom stolu o temi “ZAVNOBiH – pogledi iz nove perspektive”, javlja Anadolu Agency (AA).
Istaknuti profesori, historičari iz BiH, povodom 70. godina od zasjedanja ZAVNOBiH-a, osvrnuli su se na njegov značaj, ali i uticaj koji danas imaju odluke donesene na ovom zasjedanju održanom 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
“Nažalost, puno toga što je zacrtano kao važno za BiH na ZAVNOBiH-u, danas ne funkcionira na najbolji mogući način. Mislim da se danas, 70 godina poslije ZAVNOBiH-a, nalazimo u jednoj užasno teškoj situaciji sa prilično neizvjesnom budućnošću”, pojasnio je Kamberović.
Prema njegovim riječima, BiH je danas društvo koje je podijeljeno po svim “šavovima”.
“Mislim da se BiH vjerovatno danas nalazi u najtežoj situaciji, koja, po mom mišljenju, nikada nije bila opasnija po opstanak zemlje”, kazao je Kamberović.
On je također dodao da takva situacija nije samo zbog toga što su neki principi ZAVNOBiH-a, na kojima je BiH u proteklih 70 godina funkcionirala, odbačeni, nego što BiH unutar vladajućih struktura postoje snage koje iznutra “nagrizaju” sve što je vrijedno u bh. društvu.
Kamberović je dodao da je cilj okruglog stola da historičari progovore o tome šta je ZAVNOBiH poslije, ali i prije 70 godina značio u bh. historiji.
“Kao historičari smo mogli uvidjeti da je poslije 1945, posebno 1960-ih, 1970-ih godina, kada je BiH tražila bolji status u jugoslavenskoj federaciji, oslanjanje na odluke ZAVNOBIH-a bilo jako važno”, pojasnio je Kamberović.
Profesor Mustafa Imamović, jedan od učesnika okruglog stola, kazao je da “BiH još uvijek traga za realizacijim svog državno-pravnog kapaciteta”.
“ZAVNOBiH je izražavao državno-pravni kapacitet u BiH, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu”, pojasnio je Imamović i dodao da je “ZAVNOBiH bio izraz državnog, političkog kontinuiteta u BiH koji se može pratiti od ranog evropskog i južnoslavenskog Srednjeg vijeka, pa do naših dana”.
ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Na prvom zasjedanju 1943. utvrđeno je da je BiH i srpska i muslimanska i hrvatska zemlja u kojoj je osigurana puna ravnopravnost njenih naroda.