Nedemokratsko ponašanje Turske i podanički odnos BiH

Povezani članci

• Collegium artisticum: Otvorenje samostalne izložbe slika Fra Petra Perice Vidića
• Inzko: Stati uz one u BiH koji su protiv podjela
• Radomir Lazić: Katarza
• Naša stranka: Kolindina izjava u cilju raspirivanja mržnje prema muslimanima
• Namješten posao koštao rudnik milione
• Predrag Blagovčanin: Koalicija 1. Mart nudi genijalnu ideju i trebamo je svi podržati

Foto: Anadolija

Mi, dole potpisani građani Bosne i Hercegovine, izražavamo protest zbog odluke da se oduzme Plaketa Grada Sarajeva  profesoru matematike Aliju Laficogluu. Krajem oktobra Gradsko vijeće dodijelilo mu je Plaketu, a petnaest dana kasnije to priznanje mu je oduzeto uz nesuvislo obrazloženje da Grad Sarajevo želi zadržati dobre odnose sa prijateljskim turskim gradovima.

„Krivnja“ profesora Laficoglua je samo u činjenici da je matematici, i to vrlo uspješno, o čemu svjedoče priznanja i medalje na svjetskim takmičenjima, podučavao studente BiH i drugih zemalja na sarajevskom internacionalnom univerzitetu. Bila je dovoljna samo sumnja vlasti Turske da je taj univerzitet pod kontrolom kontraverznog propovjednika Fetulaha Gulena, kojeg je zvanična Ankara proglasila terorističkim vođom i inicijatorom neuspjelog državnog udara, pa da se mehanizam obračuna sa njim protegne i do BiH.

Sumnja je tako postala krunski dokaz za nečiju terorističku djelatnost, a građanska difamacija stvar rutine.

Zabrinutost gradonačelnika Sarajeva, profesora Ive Komšića i njegova spremnost za preispitivanje odluke Gradskog vijeća o dodjeli priznanja profesoru Lafacogluu može se tumačiti njegovom pragmatičnošću, ali u svojoj suštini i posljedicama koje proizvodi, takav pragmatizam može se okarakterisati i kao obično vazalastvo.

Uskraćivanjem zasluženog priznanja profesoru Lafacogluu, Komšić je pokazao da je Bosna i Hercegovina pašaluk turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u kome se njegovi fermani izvršavaju bez pogovora. Posebno je porazna činjenica da je sramnu odluku, o oduzimanja priznanja, donijela na brzinu i jedva skupljena većina Gradskog vijeća, predvođena gradonačelnikom Komšićem. Bez krivice nisu ni političke partije koje su izglasale ovaj sramni čin: SDA, SBB i SzBiH.

Mi dole potpisani izražavamo najoštriji protest i duboku razočarenje aktuelnom vlašću u Republici Turskoj, koja neuspjeli vojni puč koristi za neprihvatljivi i nedemokratski obračun sa neistomišljenicima, svojim građanima, novinarima, medijima, umjetnicima, prosvjetnim radnicima, sudijama kao i institucijama kulture i umjetnosti koje ne pristaju na slijepu pokornost vođi.

Borba protiv ektremizma ili terorizma bilo koje vrste ne može i ne smije biti pokriće za nedemokratsko ponašanje bilo kojeg režima. U Turskoj se to upravo događa. Na hiljade utamničenih i proganjanih od strane turskog režima pokazuje odlučnost turskih vlasti da zlouptrebe državne institucije i organe u brutalnom obračunu sa svima koji smatraju da niko nije ovlašten da im uskraćuje temeljna ljudska prava garantirana Ustavom Republike Turske i međunarodnim pravnim aktima.

Do sada je zbog sumnje da su bili povezani sa pučistima otpušteno ili suspendovano više od 100.000 ljudi u javnim službama, policiji, sudovima, prosvjetnim i kulturnim institucijama. Samo je u sudovima uklonjeno 2.745 sudija, a u toku je potraga za oko 140 sudija kasacionih sudova širom Turske. Dužnosti je razrješeno 10 članova Visokog sudskog vijeća, privedan je jedan sudija Ustavnog suda. Besprizorni atak na akademske, umjetničke, novinarske i druge slobode samo je dobio na dinamici neuspjelim državnim udarom. Uhapšena je gotovo kompletna redakcija na čelu sa urednicima opozicijskog lista „Džumhurijet“; uhapšeno je 9 zastupnika u Parlamentu Turske kao i dva čelnika Narodne demokratske stranke koja u Turskoj štiti interese Kurda. U ovom antidemokratskom cunamiju turske vlasti su zabranile rad više od 370 kulturnih institucija povezanih sa kurdskom nacionalnom manjinom, a među njima i Kurdsko društvo pisaca, Kurdski PEN je početkom godine uništen. Asli Erdogan, jedna od najpoznatijih turskih književnica je u zatvoru iako su njene knjige prevedene na 17 jezika. Zatvoreno je 180 medijskih kanala, a 148 urednika našlo se iza rešetaka.

Erdoganova vlada se istovremeno ponaša i kao tužilac i kao kadija. To nije i ne može biti demokratski put. To je korak unazad kojim Turska sigurno korača ozbiljno narušavajući povjerenje u svoj pravosudni sistem i demokratske kapacitete društva).

Nas, dole potpisane posebno zabrinjava činjenica da bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i dio vlasti pod njegovom kontrolom, pružaju javnu, bezrezervnu i nedvosmislenu podršku nedemokratskim mjerama, postupcima i zahtjevima turskog režima. Takav odnos je sraman za Bosnu i Hercegovinu i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša Bakir Izetbegović. Takva njegova politika prema aktuelnoj vlasti u Turskoj je kratkovidna, vođena ličnim interesima i izaziva podozrenje među prijateljima Bosne i Hercegovine na Zapadu kojem se gospodin Izetbegović često obraća za pomoć.

Zbog svega ovoga zahtijevamo da svi funkcioneri u Bosni i Hercegovini prestanu sa dodvoravanjem nedemokratskom ponašanju režimu Redžepa Tajipa Erdogana jer smatramo da takav odnos ne predstavlja stav većine građana Bosne i Hercegovine i istovremeno je štetan po interese i ugled naše zemlje.

Takvo ponašanje je sramno za BiH i opasno za demokratiju.

U potpisu (po abecednom redu prezimena): Sinan Alić, novinar, Ilko Barbarić, novinar, dr Edina Bećirović, prof. Univerziteta u Sarajevu, dr Zlatan Begić, prof. Univerziteta u Tuzli, dr Nerzuk Ćurak, prof. Univerziteta u Sarajevu, Nenad Dizdarević, režiser, Marko Divković, novinar, Ferida Duraković, književnica, dr Kadrija Hodžić, prof. Univerziteta u Tuzli, dr Nedžad Ibrahimović, prof. Univerziteta u Tuzli, Boro Kontić, novinar, Milkica Milojević, novinarka, dr Zlatiborka Popov-Momčinović, prof. Univerziteta Istočno Sarajevo, Dino Mustafić, redatelj, dr Žarko Papić, ekonomista, Senad Pećanin, advokat, Borka Rudić, novinarka i Danis Tanović, režiser.