Festival ulične umjetnosti, FUU 2016

Povezani članci

• Hronologija zla: Hoće li Mahir Rakovac biti posljednja žrtva novih elita?
• BiH, kopile iz mješanog braka lopova, fašista i međunarodnih hohštaplera
• Obilježena godišnjica Dobrovoljačke ,politika nastavlja manipulisati žrtvama
• Putovanje iz Stare u Novu godinu
• Uloga umetnika u svetskoj (r)evoluciji
• U Mostaru predstavljena knjiga “Svjedoci zla”

Danas je u prostorijama multiplexa Cinema City koji je i prijatelj festivala, održana prva press konferencija na kojoj su najavljeni sadržaji Festivala ulične umjetnosti, FUU 2016.

Prisutnim predstavnicima/ama medija obratili su se: Mirvad Kurić, ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo; Aleš Kurt, inicijator festivala; Aleksandar Saša Brezar i Boris Stapić, autori murala posvećenog Karimu Zaimoviću, Mensur Demir, autor murala; Emir Zametica, programski koordinator FUU 2016 i Delila Ćeremida, voditeljica Art Marketa na Festivalu ulične umjetnosti i programska koordinatorica.

Demokratizacija umjetnosti, Radićeva ulica kao umjetnička četvrt, drugačije promišljanje gradskih površina, učesnici iz oblasti scenskih, likovnih i muzičkih umjetnosti, dio je onoga što nas očekuje u programu ovogodišnjeg festivala koji počinje u petak 22. jula a završava se u nedjelju, 24. jula.

Sretni/e da možemo dati doprinos njegovanju kulture sjećanja, prenosimo dio umjetničkog statementa Borisa Stapića i Aleksandra Saše Brezara povodom murala koji će biti posvećen Karimu Zaimoviću.

“Ideja slikanja murala posvećenog Karimu Zaimoviću (1971-1995), novinaru i piscu u ulici Musala, preko puta sarajevskog FIS-a, objedinjuje dvije priče koje se simbolički isprepliću u jednu novu autentičnu vrijednost. S jedne strane tematizira umjetnost u javnom prostoru centra grada kroz medij street arta, a s druge revalorizira kulturu sjećanja grada na njegove istaknute pojedince, kreativce i sanjare. U vremenima opsade Sarajeva, Karim je ispisao i odsanjao jednu novu kartografiju grada i biografija njegovih stanovnika tek na korak od naše stvarnosti. Radio emisijom ‘Josif i njegova braća’ i pričama posthumno objavljenim u zbirci ‘Tajna džema od malina’ dao nam je moć da u mraku maštamo o putovanjima i avanturama, misterijama koje počinju i završavaju na ulicama za koje smo mislili da poznajemo do u detalj kroz banalnu rutinu svakodnevne borbe za preživljavanje u opkoljenom gradu. U novonastalom kontekstu javnog prostora gledanog u svjetlu neo-liberalne krilatice koja figurira kao neizrečena mantra da ‘društvo kao takvo ne postoji’, javlja se potreba za što jačom reafirmacijom istog kao kulturnog i društvenog, a ne samo formalnog nositelja urbanosti. Nukleus je to ideje koja bi u budućim godinama ponudila nova etetska i simbolička dešifriranja Sarajeva. Izbor lokacije murala i u tom pogledu na desetak koraka od kultnog okupljališta Sarajlija, zgrade FIS-a i spomenika u parku Davorinu Popoviću i Mirzi Delibašiću, nije slučajan. Uspostavljanje je to dijaloga prostora s povijesnim narativom identiteta grada, kontinuitetu kojem svako “novo vrijeme” treba donijeti i neki novi kvalitet. Karim Zamović u svom kratkom, ali genijalnom zemaljskom postojanju možda nije stigao naslijediti prethodnu generaciju sarajevskih i bh. umjetnika, ali je ovaj mural prilika za podsjećanje onih novih, mlađih i pametnijih na kulturni prostor u kojem djeluju, i na činjenicu da Karimova zaostavština – a samim tim, i sam Karim – insistira upravo na njima.”