Demobilisani i demoralisani

Povezani članci

• Sidran u Kamernom
• Srbe nije niko ovlastio da budu žandari Jugoslavije
• Sedma Gitarijada “Na putu za jug” 8. i 9. oktobra u Muzičkom centru Pavarotti u Mostaru
• “Mašna “ sporazum
• Sedika Mujan: Moga Saše još uvijek nema
• ‘Sigurno mjesto’ najbolji film Sarajevo Film Festivala

Piše: Dino Prohić Tekst je uz dozvolu autora preuzet sa bloga prohic.no

Nakon ratova devedesetih, veliki je broj demobilisanih boraca na svim stranama. To je ogroman socijalni problem za cijelu državu, a u isto vrijeme i ogroman neiskorišteni potencijal.

Ako se prisjetimo primjera Japana koji je nakon II svjetskog rata podigao privredu na noge u velikoj mjeri zahvaljujući korištenju bivšeg komandnog kadra, nemoguće je ne upitati se zašto se toga niko kod nas nije dosjetio.

Za svaku firmu bilo bi od neporcjenjive vrijednosti zaposliti, recimo, demobilisane vodnike. U većini slučajeva, za ovu vrstu uposlenika ne treba ni neka bitnija prekvalifikacija u odnosu na raniju školu. Jedan podoficir u vojnoj školi, ili u ratnoj praksi, ispekao je zanat vođenja grupe ljudi koja zajedničkim radom treba da postigne unaprijed dogovorene ciljeve. Koja je razlika između toga i rada u bilo kojoj kompaniji?

Naravno, pod uslovom da se kompanija bavi proizvodnim radom, a ne administracijom. U administraciji bi se sa velikim uspjehom mogli koristiti bivši oficiri, zbog zahtijevnosti poslova.

Podoficirski kadar nekadašnje JNA (ali isto tako i ABiH, HVO i VRS) je godinama obučavan za poslove za koje novozaposlenom, civilno školovanom kadru treba isto tako mnogo godina da ih usavrši. Nedostatak discipline u cijelom drušvu u krajnjoj liniji dovodi u pitanje može li civilni kadar ikada postići nivo discipline kakav je vojska (vojske) ugrađivala u svoje kadrove.

Umjesto da se iskorite ovi resursi, oni su u ovom trenutku jedna ogromna masa ljudi u dobi između 40 i 45, od kojih je nemali broj penzionisano od svoje 30-te ili 35-te godine.

Dakle, ovdje se radi o duplom gubitku: s jedne strane imamo ljude koji bi u velikoj mjeri mogli doprinijeti razvoju proizvodnje a istovremeno su budžetski korisnici  u starosnoj dobi kada bi trebali biti najproduktivniji.

Savjet firmama koje žele naprijed: ne zapošljavajte poslovođe olako. Otiđite na bilo koji protest demobilisanoh boraca, tamo možete naći poslovođu (ili više njih) koji će za vas (vašu firmu) raditi bolje nego što to možete i zamisliti. A time pravite i ogromnu korist društvu.

Šta sa Feldwebelom nakon rata? Kako iskoristiti njegovu obučenost da vodi i izvršava zadatke?