Genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa pet drugih najvećih genocida dvadesetog stoljeća se obilježava i izučava svakog aprila, mjeseca borbe protiv genocida u Kanadi

Povezani članci

• Dva generala – Divjak i Divljak
• Dennis Gratz izabran za predsjednika Glavnog odbora Naše stranke
• Incko poručio Dodiku: Odustani od refernduma i spasi se u zadnji čas
• Postoje li u BiH vlast i opozicija – ili su i jedni i drugi dijelovi iste družine?
• Promocija knjige “Stenogrami o podjeli Bosne” u Sarajevu
• Ko će s kim praviti koalicije?

Genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa pet drugih najvećih genocida dvadesetog stoljeća se obilježava i izučava svakog aprila, mjeseca borbe protiv genocida u Kanadi

April je mjesec koji je u Kanadi, Rezolucijom federalnog parlamenta proglašen mjesecom borbe protiv genocida. Naučno saznanje, stečeno naučnim istraživanjima o genocidu i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pored naučnog doprinosa, najneposrednije je u funkciji izgradnje, očuvanja i razvoja mira, sloboda i prava, solidarnosti, uzajamnosti, jednom riječju svih proklamovanih principa i vrijednosti u najvišim dokumentima Ujedinjenih nacija, čije uvažavanje i ugrađivanje u temelje ljudskog društva obezbjeđuje razvoj boljeg i pravednijeg svijeta, kao ideala kome treba da teži savremena civilizacija, kultura i ljudsko čovječanstvo.

Na dokaze o genocidu u Bosni i Hercegovini, Institut za istraživanje genocida, Kanada  reaguje aktivno, sa činjenicama. Žrtve genocida, a posebno naučnike istraživače, prvenstveno i isključivo interesuje naučna istina do koje se dolazi kroz određenu naučnu proceduru, uz strogu primjenu logičkih i metodoloških pravila procedure, primjenom valjanog i pouzdanog projekta naučnog istraživanja i naučnih metoda istraživanja kojima se obezbjeđuje objektivno, istinito saznanje. Genocid je najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, najteži oblik kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zločin koji je Republici Bosni i Hercegovini nanio ogromne ljudske žrtve i velika materijalna razaranja. Zato genocid u Republici Bosni i Hercegovini nije stvar samo žrtava genocida, već je to stvar i problem cijelog čovječanstva.

Institut za istraživanje genocida Kanada u mjesecu borbe protiv genocida u Kanadi govori u ime onih koji ne mogu govoriti, podsjeća na njihove patnje i suze i potiskuje strah od zaborava. To je naša dužnost i civilizacijska obaveza prema nevino ubijenim ljudskim bićima, kako bi spasili čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote svih, a posebno malih, slabih i nemoćnih ljudskih grupa, zajednica i naroda. U kanadskom mjesecu borbe protiv genocida, Institut za istraživanje genocida Kanada o žrtvama genocida govori plemenito, istinito, sa dignitetom i samo na osnovu relevantne naučno istraživačke dokumentacije. To je značajan projekt za žrtve genocida koje traže i zahtijevaju zadovoljenje pravde, utvrđivanje istine i utvrđivanje odgovornosti za izvršeni genocid u Republici Bosni i Hercegovini, u svim okupiranim mjestima, gradovima u opsadi i sigurnim zonama Ujedinjenih nacija, a ne samo u Srebrenici i njenoj okolini jula 1995., kako to tvrde Međunarodni krivični sud, Međunarodni sud pravde i Sud Bosne i Hercegovine, a što je u suprotnosti sa relevantnim naučno istraživačkim dokazima.

Kanadska konekcija bosanskohercegovačkih posebno bošnjačkih organizacija i zajednica sa matičnom domovinom, Bosnom i Hercegovinom je izuzetno značajna i dobra. Bosanski jezik je priznat u Kanadi kao jedan od internacionalnih jezika. Priznavanje bosanskog jezika kao sredstva komunikacije i mišljenja kanadskih Bošnjaka predstavlja veoma važan korak u smislu očuvanja i jačanja bošnjačke kulture, tradicije i historije u kanadskom Kulturnom mozaiku, te tako važan korak u prihvatanju Bošnjaka Kanade kao lojalnih građana Kanade. Na osnovu tog priznanja otvoreno je skoro deset škola bosanskog jezika. Narodno ime Bošnjak je uvedeno u kanadske statističke izvore. Kanadski Bošnjaci se mogu izjašnjavati kao Bošnjaci u kanadskom popisu stanovništva. Kanadski grad Hamilton je priznao Dan nezavisnosti BiH, Dan državnosti BiH, Svjetski dan bijelih traka i Dan sjećanja na žrtve genocida u Kanadi. Na planu istine i pravde je takođe urađeno mnogo.
Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}. Pokrenut multidimenzionalni naučno istraživački projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, Srđa Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.
Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima. Učešće u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajućim imenom “Bosanski čovjek”.

Ako ljudska zajednica ikada bude pokazala interes za istinu o svojoj ulozi u tome što je ona donijela Bosni i Hercegovini, tada neće biti moguće mimoići ni osudu užasnog nemorala i cinizma politike čiji su protagonisti bili tadašnji lideri međunarodne zajednice Francois Mitterand, John Major, Butros Butros Ghali i njihovi suradnici i nasljednici u i van BiH. Pravno i moralno posrnuće u kome su antibosanskohercegovački elementi jaki koliko je bosanskohercegovačka država slaba. U slaboj bosanskohercegovačko državi poslije najvećeg udara na međunarodno pravo i najveće nagrade za zločin poslije Drugog svjetskog rata – nemoralne, političke  odluke Međunarodnog  suda pravde, u toj nedovršenoj državi, u vremenu nepobjeđenog zla ponovo, konstantno bosanskohercegovačkom zemljom haraju njeni neprijatelji, njeni prijatelji su ponovo u strahu, bosanskohercegovački politički establišment je konstantno nemoćan, opsjednut vlastitim interesom, da zaustavi zločince, a međunarodna zajednica kako je prije 20 godina “brinula” o hiljadugodišnoj tradiciji “Ideje Bosne” danas putem svojih tzv. autoriteta presuđuje toj ideji. Istraživači genocida se ne obaziru na slabi bosanskohercegovački politički establišment, na nemoralni, nepravedni, interesom opsjednut međunarodni establišment. Istraživači genocida se ne pitaju šta BiH može učiniti za njih, nego šta oni mogu učiniti za BiH.