Povratiti komandu

Povezani članci

• Francuska: Imigracija i sigurnost u fokusu predizborne debate
• Doktor Paul Offit: Ne vjerujem da će virus ikada nestati
• Kako je kapitalizam upropastio internet
• Evropska dužnička kriza u fokusu G8
• Nova zlatna groznica
• EU i finansije: Veliki gubici širom evropskog bloka

Foto: DPA

Globalizacija, kakvu smo mi znali, je prošlost. Evropa mora povratiti suverenitet nad važnim industrijskim granama.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Izbijanje Corona virusa u Kini dovelo je već krajem januara do zatvaranja velikog broja tvornica u zemlji. Niti jedan jedini industrijski sektor u drugim dijelovima svijeta nije ostao pošteđen toga događanja. Među ostalim automobilska, elektronska i tekstilna industrija doživjele su i doživljavaju i dalje neviđene gubitke. Samo u tekstilnoj industriji oni se procjenjuju na više stotina milijardi dolara. U prodaji mobilnih telefona stručnjaci prognoziraju za prvi kvartal 2020. pad oko 50 posto. U Evropi je proizvodnja automobila u kolapsu jer su mnogi proizvodni pogoni zatvoreni.

Iako je uticaj na svjetsko gospodarstvo teško kvantificirati  Međunarodni monetarni fond (MMF) računa već sada sa negativnim rastom od 3,3 posto za ovu godinu. Drugim riječima: Svjetsko gospodarstvo će opadati. Nešto optimističnija je prognoza OECD: Prema jednom izvještaju objavljenom u martu 2020. oni polaze od pozitivnog rasta između 1,5 i 2,4 posto u odnosu na 2,9 posto u 2019. godini.

Ovisnost ide tako daleko da su evropske zemlje u nekim strategijskim i životno važnim sektorima potpuno izgubile svoj nacionalni suverenitet.

„Shutdown“ u Kini povukao je skoro sve druge zemlje svijeta u nevolju, pošto Kina sama odgovara za trećinu rasta svjetskog gospodarstva. Pošto je većina zapadnih nacionalnih gospodarstava fokus postavila na uštedu troškova Kina se razvila u tvornicu svijeta. Narodna republika danas proizvodi skoro 30 posto svih produkovanih roba, 50 posto plemenitog čelika i 80 posto štampanih ploča koje su potrebne za izradu smartfona i laptopa. Udio Evrope u globalnom lancu stvaranja nove vrijednosti je opao a Kina je dobila ključnu ulogu u globalnim lancima isporuka. Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija su danas izuzetno ovisne od kineskih isporučilaca kako kod dijelova za ugradnju i rezervnih dijelova tako i kod sirovina. Ovisnost ide tako daleko da su evropske zemlje u nekim strategijskim i životno važnim sektorima potpuno izgubile svoj nacionalni suverenitet.

Jedan trenutno veoma diskutovani primjer za to je farmaceutska industrija. Od prije nekoliko godina Evropa je svoju proizvodnju prebacila u inostranstvo. Danas se 80 posto lječivih supstanci uvozi iz Kine i Indije, među njima i molekule za životno važne lijekove kao antibiotici, lijekovi za rak i vakcine. Još prije trideset godina uvozilo se samo 20 posto supstanci.

Evropske zemlje su se i u proizvodnji zaštitnih maski oslonile na industrijske kapacitete Kine umjesto da ih izrađuju u vlastitoj proizvodnji. Italija, Francuska i Španija trenutno hitno trebaju hirurške maske i maske za zaštitu disanja ali i zaštitne naočale, respiratore, sredstva za dezinfekciju ruku i mnoge druge proizvode čiju izradu su odavno zaustavili i umjesto toga povlačili iz Kine.

Kada se virus proširio u cijelom svijetu porasla je jako i brzo potražnja za medicinskim proizvodima kao što su sredstva za dezinfekciju ruku i zaštitne maske. Međutim kineske tvornice u kojima su se godinama serijski izrađivali ovi proizvodi bile su zatvorene. U pojedinim zemljama je nedostatak medicinske opreme zbog prekida lanaca isporuke fatalan.

I automobilski sektor je tvrdo pogođen. Jedan automobil se sastoji iz oko 20 000 dijelova, koji se u prosjeku izrađuju u preko 30 raznih zemalja, među njima i Kina. Dodatno široko primijenjena praksa Just-in-Time proizvodnje značila je da su zalihe na skladištima ograničene.

Kada su se kineske tvornice u januaru iznenada zatvorile bilo je jasno da će doći do domino efekta i time prekida isporuka. Kineski izvoz je pao. U toku nekoliko tjedana više evropskih proizvođača potrošilo je ugradbene dijelove i bili su prisiljeni da obustave proizvodnju. Proizvođači automobila kao Fiat, BMW i Jaguar Land Rover bili su zato među prvima koji su obustavili pogon u svojim evropskim tvornicama.

Danas se tvornice u Kini postepeno opet otvaraju ali globalni lanci isporuka su i dalje ugroženi. Zatvaranje granica i izoliranje raznih evropskih zemalja kao i ograničenje vazdušnog transporta roba su izazov za transport proizvoda. Osim toga zdravstvena kriza se sada zaoštrava i u SAD što dodatno pojačava pritisak na lance isporuka. Smetnje se sada prebacuju na zapad i evropske robe se izuzetno teško mogu isporučiti na američki kontinent.

Za samo dva mjeseca pandemija Corone je nanovo izmiješala karte globalizacije. Ona je pokazala kako je ranjiv naš globalni proizvodni sistem. Koliko su naša nacionalna gospodarstva ovisna od proizvodnih lanaca razbacanih preko cijele planete, koliko daleko jedan proizvod mora putovati od mjesta izrade do mjesta potrošnje i kako svaki poremećaj jednog dijela lanca može izazvati obustavljanje cjelokupne proizvodnje. Međunarodna podjela rada koja je decenijama vladala svjetskim gospodarstvom nije više snošljiva i smatra se izvorom velike nesigurnosti.

Pandemija je i šansa za Evropu da povrati svoj suverenitet nad važnim industrijama kao što je proizvodnja medicinskih i farmaceutskih produkata.

Ipak bi pandemija mogla biti pozitivna tačka zaokreta. Ona je nearshoring i neophodnost da se lanci isporuka skrate gurnula u prvi plan. Umjesto odluka na bazi optimiranja troškova koja su navela preduzeća da prebace svoju proizvodnju u zemlje sa niskim platama Evropa bi trebalo da uvede izbalansiraniju raspodjelu izvora nabavke i razvije sredstva za proizvodnju koja leže bliže potrošačima. To bi ograničilo rizike u snabdijevanju i nedostatke u slučaju krize i istovremeno smanjilo logističke troškove. Transport proizvoda iz Kine do Evrope traje četiri tjedna. Ukoliko bismo proizvodili bliže mjestu potrošača mogli bismo biti fleksibilniji i efikasnije se prilagoditi izmijenjenim tržištima i događajima.

Evropski proizvođači moraju procijeniti i svoje rizik pozicije i diverzificirati svoje lance isporuka. Vi ne možete više dijelove kupovati od samo jednoga isporučioca sa samo jednog mjesta. Zbog trgovinskog rata između SAD i Kine preduzeća su već počela da prestruktuiraju svoje lance isporuka van Kine. Ovaj korak bi se mogao nakon krize ubrzati.

Pandemija je i šansa za Evropu da povrati svoj suverenitet nad važnim industrijama kao što je proizvodnja medicinskih i farmaceutskih produkata. U jednom te vrste nesigurnom geopolitičkom okruženju danas je važnije nego ikada osigurati osnovno snabdijevanje da bi se ovisnost EU od ostatka svijeta smanjila. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nedavno najavio da Francuska teži potpunoj neovisnosti u proizvodnji zaštitnih maski do kraja godine. To je prvi korak. Međutim EU mora zaključiti pravu strategiju za lance isporuka za medicinske proizvode. To počinje u nabavci sirovina i seže do izrade, montaže, pakovanja i distribucije u proizvodnim pogonima na evropskom tlu.

Evropska radna snaga je relativno skupa ali kombinovani proces iz automatizovanog i manuelnog rada trebao bi preduzećima omogućiti da vrate proizvodnju u Evropu. U elektro industriji može robotizacija doprinijeti nearshoringu. Kineske proizvodne linije su već potpuno robotizirane a pojedini evropski proizvođači robota rade već na tome.

Jedno je sigurno: Vrijeme koje je pred nama zahtijeva reorganizovani globalni model lanaca isporuka. Jer globalizacija, kakvu smo mi poznavali, je prošlost.

ipg-journal.de