Korona nije jedini pokretač cijena

Povezani članci

• Libijski premijer izbjegao pokušaj ubojstva
• Demokratski zastupnici pozivaju Bidena da zatvori Guantanamo
• Rusija: Odmrznuti sva sredstva iz fonda za obnovu Afganistana
• Mediji: Poternica za Nikićem zbog pripreme terorističkih napada
• Ukrajina se konsultuje sa Francuskom i Njemačkom zbog ruskih trupa na granici
• Predsjednički izbori u Slovačkoj: Jedna žena protiv državne mafije

Foto: Tanatat/shut

Stalno se govori da su pomoć zbog korone i visoke plate krive za rastuće cijene. O povećanju profita preduzeća čuje se manje.

Piše: Heike Buchter – 14. februar 2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

To je bio šok, nema diskusije. Inflacija u SAD je tako visoka kakva nije bila posljednjih 40 godina. U januaru su cijene porasle za 7,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuje izvještaj američkog Ministarstva rada prošloga tjedna. Posljednji put cijene su porasle 1982. Olivia Newton-John je pjevala Physical, budući guverner Kalifornije, Arnold Schwarzenegger, bio je u kinu dok su Conan Barbarian i bivši heroj vesterna Ronald Reagan bili u Bijeloj kući.

Danas jedva da postoji područje života u kojem se rast cijena u SAD-u ne osjeti. Na primjer, svatko tko je priredio zabavu za nogometni događaj Super Bowla u nedjelju morao je učiniti puno više. Pileća krilca  koštaju 12 posto više nego na Super Bowlu 2021., mljeveno meso za chili con carne košta 13 posto, a oni koji svoje goste žele razmaziti odrezak plaćaju 21 posto više nego lani.

Razlozi koji se navode za povećanje gotovo su uvijek isti. Globalna uska grla jer Covid dovodi do zatvaranja u zemljama dobavljačima ili zato što ima premalo brodova, pristanišnih radnika, vozača kamiona i transport postaje sve teži i skuplji. Da ne zaboravimo i veće plaće koje su radnici nedavno uspjeli progurati. Sjetite se samo jednotjednih štrajkova kod proizvođača poljoprivrednih strojeva John Deere i proizvođača žitarica Kellogg’s, koji su radnicima omogućili bolje uslove.

I vlada nosi krivicu, čuje se prije svega od konzervativnih ekonomista i političara, jer su velikodušne pomoći za koronu suviše jako pogurale potrošačku potražnju. Ovo širi između ostalih Lawrence Summers, koji je nekada bio ministar finansija kod Billa Clintona i koji je otada – do sada uzaludno – u igri za šefa Centralne banke SAD. Summers je stvarno bio u pravu, kada je prije godinu dana upozoravao da inflacija neće biti „prolazna“ kako umirujuće tvrde ne samo šefovi Feda i Evropska centralna banka, nego i vlada u Vašingtonu. U međuvremenu postaje opasno za Summerovog partijskog prijatelja Bidena. U jednoj anketi CNN šest od deset Amerikanaca su rekli da Biden od svoga izbora prije godinu dana nije za njih ništa uradio. Raspoloženje potrošača u zemlji tako je  nisko kakvo nije bilo unazad deset godina.

Biden i njegovi saveznici kao senatorka Elizabeth Warren napravili su druge krivcima: preduzeća. Pošto u SAD ima suviše malo konkurencije mogla bi preduzeća koristiti nedostatak roba kroz pandemiju za izrabljivanje. Summer i drugi ekonomisti smatraju to manevrom skretanja. Ko nedostatak konkurencije pravi odgovornim za inflaciju pobija nauku, objasnio je Summers na twitteru.

Preduzeća koriste situaciju da zarade

Ne mora baš odgovarati učenju iz školskih knjiga ali ima apsolutno dokaza za to da preduzeća koriste trenutnu situaciju da dobro zarade. Naznake o tome dolaze od preduzeća samih. Iskopala je to Lindsey Owens iz ljevičarskog thinktanka Groundwork Collaborative. Ona se potrudila da sluša najnovije Earnings Calls. To su konferencijska uključenja u kojima predsjednici i finansijski šefovi preduzeća notiranih na berzi objašnjavaju berzovnim analitičarima sa Wall Streeta svoje kvartalne poslovne rezultate. Pritom je Owens naprimjer čula kako finansijski šef koncerna 3M, koji između ostaloga proizvodi FFP-2 maske, hvali svoje suradnike za „izvanredan posao“, jer im je uspjelo cijene za proizvode preduzeća povećati prvo za 0,1, onda za 1,4 i konačno za 2,6 posto.

Na konferenciji analitičara Kimberly Clark, koji između ostaloga proizvodi pelene Huggies, predsjednik firme je više puta izvještavao o „znatnom povećanju cijena“ i obećavao investitorima dalje povećanje u tekućoj godini. Pelene su već prije pandemije bile tako skupe, da prema podacima National Diaper Bank Nerwork, udruženju koje besplatno dijeli pelene, jedna od tri američke porodice nije mogla da ih dovoljno obezbjedi. Pikantno je da u sponzore udruženja spada i Huggies.

Lanac brze hrane McDonald’s žalio se prije dva tjedna na više troškove, posebno i kroz plate, i objavio da se zbog toga vidi prisiljenim da cijene za svoj Big Mac i McNuggets podigne za oko 6 posto. Istovremeno lanac hamburgera saopštio je da je ukupan prihod u godini pandemije 2021. porastao na 23 milijarde dolara. Dobitak je sa 7,5 milijardi dolara bio 59 posto iznad prošle godine. I nisu samo pojedina preduzeća koja koriste povoljan trenutak. U jednoj anketi među malim i srednjim preduzećima 56 posto je izjavilo da je podiglo cijene više nego je bilo neophodno da bi pokrili više troškove, izvjestio je portal Digital.com. Rezultat: Marže dobitka preduzeća u SAD dostigle su prošle godine trenutno najviši nivo od pedesetih godina.

To objašnjava također zašto Wall Street zasada još ne vidi nikakav ozbiljan problem: „Mi tražimo preduzeća koja imaju dovoljno tržišne moći da mogu povećati svoje cijene“, objasnio je jedan investicioni menadžer reporterima finansijske stranice Bloomberg.“ U inflacionom okruženju to je sam sebi obnovljeni poklon. Razlog: Preduzeća bi mogla za vrijeme rasta inflacije troškove prebaciti na kupce ali povećane cijene ne bi nužno morale reducirati ako inflacija opet popusti.

Obećanja Joe Bidena donose malo povjerenja

Tamo bi mogao pripadati naprimjer Tyson Foods. Akcije vodećeg proizvođača mesa dostigle su prošlog tjedna najviši nivo svih vremena, nakon što je Tyson objavio viši prihod zahvaljujući povećanim cijenama. Sada bi se moglo primijetiti da je to dio funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva: Više cijene privlače nove konkurente na tržište što opet obezbjeđuju veću ponudu i cijene opet padaju. Osim toga dobijaju se nova radna mjesta. Međutim, u stvarnosti u mnogim sektorima gospodarstva vladaju monopolističke strukture.

Novi konkurenti samo teško prolaze. Tako Tyson sada ima samo tri uporediva konkurenta: JBS, Cargill, National Beef. Nakon kupovine manjih lokalnih pogona u osamdesetim godinama oni sada drže 85 posto tržišta mesa. Uzgajivačima ne ostaje skoro ništa drugo nego da prodaju na Big Four, konačno ne možete svinje i goveda slati kroz cijelu zemlju na klaonicu. To objašnjava zašto se rančeri žale da od viših cijena njima skoro ništa ne dolazi dok sami trpe pod visokim troškovima, naprimjer za stočnu hranu i gorivo.

Predsjednik Biden obećao je pomoć jer želi podržati lokalne nove klaonice sa milijardu dolara. To izgleda kao da biste dali pretraživačku Ask Jeeves milijardu u ruke i željeli mu mnogo sreće u borbi sa Google, nedavno je zajedljivo pisao Austin Frerick, profesor za konkurenciju i tržište na univerzitetu Yale. (Konkurent Google Ask Jeeves, koga jedva ko da se sjeća, postavio je 2010. funkciju pretraživača.)

Uprkos svoj retorici iz Bijele kuće: Od jednog Trustbustera (zabrana dogovora među kompanijama) kao što je nekda Teddy Roosevelt uspio da se razdjeli Rockfellerov Standard Oil Biden je suviše udaljen.

zeit.de