Kad se magla rata razilazi…

Povezani članci

• Broj poginulih u nesreći u rudniku u Turskoj dosegao 201
• Moskva: Brisel i Berlin odgovorni za proširene sankcije EU
• Trump potpisao zakon i dekret kojima SAD kažnjava Kinu
• Sirijci napali pobunjeničko uporište u kojemu je bilo uskladišteno kemijsko oružje
• Uragan Matthew prijeti Jamajci, Haitiju i Kubi
• Seul: uhapšen kapetan potonulog broda

Foto: DPA – Ukrajinski T -72 tenk na manevru u istočnoj Ukrajini. Mogu li tenkovi Leopard 2 odlučujuće uticati na razvoj na bojnom polju?

Isporuka tenkova Leopard – 2 vodi do nekalkulisanim rizicima eskalacije – ali za koji cilj? Scenariji za dalji tok rata.

Piše: Helmut W. Ganser – ipg-journal.de – 30.01.2023.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Helmut W. Ganser je brigadni general u mirovini. Diplomirani psiholog i diplomirani politolog bio je između ostaloga zamjenik rukovodioca štabnog odjelenja vojne politike u Ministarstvu odbrane u Berlinu, docent za strategiju na akademiji za rukovodioce njemačke vojske kao i vojnopolitički savjetnik stalnog njemačkog predstavnika pri NATO u Briselu i kod UN u Njujorku.

Odluka njemačke vlade i drugih država NATO da Ukrajini stave na raspolaganje moderne borbene tenkove i oklopne transportere podiže zapadni angažman u Ukrajini na novi stupanj. Vjerovatno se u daljim ratnim događanjima neće ostati kod do sada navedenih broja tenkova. Neposredno nakon odluke o tenkovima započela je već međunarodna debata o isporuci borbenih aviona. Osim toga se na horizontu pojavljuju prvi glasovi koji iz „razloga zastrašivanja“ razmišljaju o trupama iz NATO država u Ukrajini što bi vodilo do učešća u ratu NATO. Diskusija o ukrajinskim ratnim ciljevima ne smije se ipak dalje voditi apstraktno čak iako proces razjašnjavanja unutrašnjopolitički i među državama NATO može voditi da žestokih kontroverzi. Previše toga je na kocki.

Izjave američke vlade kao i njemačke vlade ukazuju na to da one žele Ukrajini omogućiti da drži dosada osvojene linije fronta i gdje je moguće oslobodi dalja područja. Povrat svih okupiranih teritorija, uključujući i Krim, bio bi u ovom strateškom pristupu vjerovatno ostvariv u dugotrajnim pregovorima pod pritiskom teških zapadnih paketa sankcija. Nasuprot ovoj predstavi cilja stoji zahtjev koji ide dalje a to je da se Ukrajina mora osposobiti da svoju cjelokupnu teritoriju povrati vojnim protuudarima. Ovo se ističe i od ukrajinskog vođstva. Sa tim povezani ozbiljni rizici eskalacije zahtijevaju duboku analizu koja se u dosadašnjoj debati uglavnom zaobilazila.

Magla rata sprječava predviđanja o daljem toku rata. Svim profesionalnim vojnopolitičkim ekspertima je jasno da oni sa svojim analizama, vrednovanjima i prognozama nabadaju u magli rata u kome će trvenja i  iznenađenja stalno nastupati. Ipak različiti scenariji mogu pooštriti procjene šta bi se možda moglo desiti.

Diskusija o ukrajinskim ratnim ciljevima ne smije se dalje voditi apstraktno.

Sa pogledom na proljeće 2023. pokušaćemo uticaj novih isporuka tenkova Ukrajini obuhvatiti u dva scenarija. U oba scenarija polazi se od toga da će ukrajinska armija do proljeća 2023. postepeno dobiti oko 100 zapadnih borbenih tenkova, pretežno varijante Leopard, kao i oko 100 uglavnom njemačkih i američkih oklopnih vozila. Do tog trenutka neće biti izvršena najavljena isporuka 31 tenka M1 – Abrams. Sa novim teškim oružanim sistemima u oba scenarija biće do proljeće naoružana dva tenkovska bataljona i dva bataljona oklopnih vozila. To odgovara otprilike ekvivalentu jedne brigade.

Dalja pretpostavka je da će od svih očekivana ruska proljetna ofanziva sa težištem u prostoru Luhanska ili Donjecka započeti krajem februara ili u martu. U očekivanim veoma intenzivnim borbama sa puno gubitaka u upotrebu još neće ući zapadni tenkovi i oklopna vozila ili će ih biti veoma malo. Sa nešto nesigurnosti se pretpostavlja da će profesionalnija i pokretna ukrajinska odbrana uspjeti zaustaviti veće operativne teritorijalne dobitke ruskih glavnih snaga. Sljedeći scenariji gledaju i na kasno proljeće kada će zapadni tenkovi biti uključeni u ukrajinsku armiju.

Scenario 1: Tenkovske borbe na južnom frontu sa ograničenim ukrajinskim dobicima teritorije

U kasno proljeće postaje vidljivo da ukrajinsko vojno rukovodstvo namjerava da vodi duboki udar iz prostora istočno i jugoistočno od Zaporožja prema jugu. Operativni cilj je prodrijeti preko 100 km do Azovskog mora da bi odsjekli ruske trupe južno od Dnjepra i prije svega prekinuli snabdijevanje Krima preko kopnenog mosta. Teren na ovom području je pogodan za tenkove jer je pretežno otvoren i ravan i do grada Melitopolja samo ispresjecan manjim mjestima. U rano ljeto 2023. Ukrajina se odvažuje pod povoljnim vremenskim uslovima za prodor na jug sa ciljem napada obala Azovskog mora. Dolazi do prve velike tenkovske borbe u ovome ratu u kojoj su naprijed raspoređeni njemački Leopardi i Marderi kao i američki Bradley i Striker sa njihovim boljim oklopima, pokretnošću i dejstvom oružja jasno u prednosti.

Magla rata sprječava prognoze o daljem toku rata.

Međutim, ukrajinski komandanti i zapovjednici ovladavaju samo djelomično složenom borbom povezanog oružja u kojoj borbeni tenkovi, oklopna vozila sa pješadijom, artiljerija sa pješadijom i vazdušna podrška moraju sinergijski zajedno djelovati da bi ostvarila punu udarnu snagu. Teški ruski tenkovi i pješadija postavljaju se protiv ovih nadirućih jedinica. Ukrajinski protunapad napreduje oko 30 km zaustavlja se tada u jakoj odbrambenoj vatri nakon što je ruskim mehanizovanim formacijama uspjelo da udare u bok ukrajinskih tenkovskih jedinica i ugroze njihovo snabdijevanje. Gubici u ljudstvu i materijalu su na obje strane ponovo užasno visoki. Slike pogođenih Leopard tenkova se šire u mrežama. Njemački TV odašiljači i online medija donose sve više istorijske filmske zabilješke sa njemačkim tenkovima za vrijeme Drugog svjetskog rata na istom prostoru.

Iz političko-strategijske perspektive u ovom scenariju rat iscrpljivanja se, uprkos taktičkih dobitaka terena na obje strane, učvrstio. Rusija sada ima još oko deset do dvanaest posto ukrajinske teritorije pod svojom kontrolom. Obimna izdvajanja oružanih sistema, rezervnih dijelova i municije iz zaliha njemačke kao i američke armije slabi sve više sposobnost upotrebe i izdržljivost NATO oružanih snaga na obje strane Atlantika. Pošto proizvodni kapaciteti ostaju ograničeni umnožavaju se glasovi za dogovor o završetku rata između SAD, Ukrajine i Rusije. U Ukrajini ekstremno visoki gubici, od kojih je pogođeno sve više porodica, vode ka političkim zahtjevima da se teži prema regulisanju primirja. Opozicioni političari zahtijevaju od svoga predsjednika objavu stvarnih gubitaka od početka rata.

Scenario 2: Tenkovska borba na južnom frontu sa prodorom ukrajinske armije na Azovsko more.

Scenario 2 je do početka protunapada ukrajinske armije iz prostora istočno od zaporožja identičan sa scenarijem 1. U ovom scenariju operacije protiču kako je planirao ukrajinski generalštab. Kijev je jedinice naoružane zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima postavio u težište napada. Na osnovu nadmoćne vatrene snage, oklopljenosti i pokretljivosti posebno tenkova Leopard 2 oni nakon nekoliko dana prodiru do međucilja sjeveroistočno od Melitopolja. Vođstvo, borbena snaga i motivacija ruskih jedinica pokazuje se ponovo kao slaba dok ukrajinske trupe borbu sa povezanim oružjem bolje ovladavaju nego što su zapadni vojni eksperti očekivali. Prvi Leopard tenkovi stižu u mjesta pred obalom i stoje prekoputa Krima. U toku ukrajinskog prodora razaraju HIMARS rakete iz američke proizvodnje na nekoliko mjesta novi ruski most kod Kerča i prave ga neupotrebljivim za snabdijevanje Krima. Rusija na to odgovara sa dosad najjačim vazdušnim napadima na Kijev, koji ima puno žrtava i nestanak struje u gradu.

Raste opasnost polaganog, ustvari nenamjernog klizanja u najveću katastrofu za cijelu Evropu.

Ruski predsjednik daje nakon medijalno inscenirane konferencije u generalštabu kratku izjavu. Na početku se Putin izjašnjava da Ruska federacija one NATO države koje su Ukrajini isporučile teško naoružanje, bez obzira na suptilnost međunarodnog prava, sada posmatra kao direktne ratne protivnike. Trenutni napad na rusku teritoriju Krima bio je moguć samo kroz veliko učešće zapadnih država. Rat je sada dostigao egzistencijalne dimezije za Rusku federaciju. Time se za Rusiju ukupno ratno područje širi na teritoriju zapadnih država koje daju podršku Ukrajini. On odustaje od verbalnog upozorenja na atomski rat, jer su njegova ranija upozorenja olako shvaćena. On je, kaže Putin, svome ministru odbrane i generalštabu naredio da dio nuklearno sposobnih raketnih trupa opskrbi nuklearnim bojevim glavama koje su u skladištima.

Ako se snabdijevanje Krima preko kopnenog mosta ne bi moglo obnoviti morala bi Rusija to ostvariti upotrebom svoga taktičkog atomskog oružja. Ruski blogeri izvještavaju da je tok rata vođstvo u Kremlju više ujedinio i doprinijelo odlučnosti u daljim postupcima, što se ne može ispitati. Nakon nekoliko sati američki sateliti otkrivaju ruske konvoje koji su krenuli na marš iz skladišta atomskog oružja u prostore za pripremu atomskih raketnih bataljona. Ovi ustvari tajni izviđački podaci dospijevaju u međunarodnu javnost.

Za mnoge iznenađujuće istovremeno Kina najavljuje dosada najveće manevre svoje mornarice u tajvanskom prolazu. Prvi ratni brodovi su već isplovili. SAD i njihovi NATO partneri stoje sad, brže nego je od mnogih vjerovano, na rubu atomske eskalacije, čije konzekvence za cijeli evropski kontinent se ne mogu izračunati. Zapadne vlade, NATO savjet i NATO vojni odbor kao i Savjet bezbjednosti UN stalno zasjedaju. Komentatori podsjećaju na vrhunac kubanske krize. U NATO se sudaraju nepomirljive procjene rizika i stajališta. U Berlinu počinju velike demonstracije za trenutni prekid rata sa sloganom „Zaustavite ludost“.

Naravno da je moguće konstruisati i optimističnije scenarije u kojima Kremlj preduzima ponovno zauzimanje Krima bez nuklearne eskalacije. Odgovorni, između ostaloga u Berlinu, Vašingtonu i Parizu, drže se do sada na utvrđenom cilju da ne prekorače sivu zonu prelaza u direktno učešće u ratu. Međutim, opasnost polaganog, ustvari nenamjernog klizanja u najveću katastrofu za cijelu Evropu raste. Neočekivani događaji i zaokreti (ponekad označeni kao „Black Swans“ – “crni labudovi” ili  „Wild Cards“ – “zamjenski znakovi”) mogli bi usto proizvesti dinamičan razvoj čija kontrola i gušenje bi moglo biti izuzetno teško. Sa rastućim njemačkim isporukama tenkova raste i suodgovornost Njemačke za dalji tok rata – i njegove posljedice – i time u posljednjoj konzekvenci pravo i neophodnost uticaja na vođstvo u Kijevu.

ipg-journal.de