Corona slom: Gospodarski savjet mudrih daje nadu

Povezani članci

• Ban Ki-moon osudio nasilje u Siriji
• Može li liberalna demokratija preživeti društvene medije?
• Kako su američki pisci zamišljali fašističku budućnost
• EU – sadašnjost i budućnost
• Kardinalu Pelu šest godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja dečaka
• Makron: Trampov partner i evropski reformator

Foto: Christoph Soeder/ picture alliance/dpa

Njemačka pada u recesiju. Međutim, da li će Corona kriza trajno oslabiti gospodarstvo? Savjet stručnjaka za procjenu ukupnog gospodarskog razvoja smatra da to nije vjerovatno: „To nije kao da smo u ratu.“

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Dok je njemačko gospodarstvo došlo do jedne vrste “sudden stop” ekonomisti su započeli veliko računanje. Daju li se posledice zabrane kontakata i zatvaranja tvornica procijeniti? Koliko duboko će gospodarstvo pasti u Corona slomu?

Jednu tmurnu prognozu lovi slijedeća: Institut za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kilu upozorio na na minus devet posto kod bruto domaćeg proizvoda i na „majku svih recesija“. Kod kolega iz minhenskog Ifo instituta pada gospodarstvo u najgorem slučaju čak za 20 posto za cijelu godinu.

Jedna stvar razlikuje ove prognoze od uobičajenih procjena konjukture od strane ekonomista: U aktuelnoj situaciji one se ne proračunavaju da bi se predvidio stvarni kasniji razvoj. Nasuprot tomu ovo su upozorenja na politiku: Duže od nekoliko tjedana ne bi smio trajati “shutdown” inače će gospodarska mreža doživjeti strukturne štete.

Studije kao ova od Ifo instituta imaju više „didaktičku vrijednost“, tako se, nešto otmenije, izražava Achim Truger. Truger je profesor ekonomije na univerzitetu Duizburg – Esen i član Savjeta stručnjaka savezne vlade za ocjenu ukupnog gospodarskog razvoja. U normalnim vremenima ovaj gremij, čije članove nazivaju i „gospodarskim mudracima“ objavljuje početkom novembra ekspertizu uz prognozu konjukture.

Mimo tog reda Savjet je prošlog tjedna predao vladi posebnu procjenu vezano za krizu – i sada je predstavio javnosti. Na nešto više od stotinu stranica stručnjaci diskutuju o tokovima Corona kreša koji oni smatraju vjerovatnim.

Oni slovima označavaju tri scenarija da bi pojasnili formu pada: malo v, veliko V, i U sa dugačkim dnom.

Scenario v: kratak slom, brzi oporavak

Sa današnjeg aspekta Savjet stručnjaka smatra slijedeći razvoj za najvjerovatniji: Tvrdi “shutdown” u ovom „baznom scenariju“ traje pet tjedana. Nakon toga potrebna su još tri tjedna da se svi gospodarski procesi ponovo pokrenu. Bruto domaći proizvod u ovoj fazi pada drastično slično kao za vrijeme svjetske finansijske krize 2009. godine.

Preko ljeta bi se prema tome gospodarska situacija opet normalizovala a od trećeg kvartala gospodarstvo opet teče bez problema. Bilans ovoga scenarija: 2020. godine opada gospodarstvo za 2,8 posto. 2021. godine jak rast na plus 3,7 posto.

Scenario V: dublji pad, brzi oporavak

Ukoliko „zdravstvenopolitičke mjere potraju duže“, pišu ekonomisti, tada bi rez u bruto domaćem proizvodu bio znatno drastičniji.

Iako je “shutdown” u ovom scenariju produžen samo od pet na sedam tjedana, pad gospodarske snage ispada skoro dvostruko jači nego u baznom scenariju. Dva tjedna zastoja više imali bi „nadprosječan negativan efekt“, upozorava član savjeta Volker Wieland, profesor ekonomije u Frankfurtu. Zato je tako važno „da razvijemo strategije kako da se uskoro vratimo na posao“.

Bilans V scenarija: 2020. godine će gospodarstvo pasti za 5,4 posto. Recesija će 2021. godine biti praćena sa rastom od 4,9 posto. Doduše trajaće do 2022. dok gubici ne budu nadoknađeni.

Scenario U: duboki pad, polagani oporavak

Ukoliko bi gospodarski život bio znatno pogođen i preko ljeta u borbi sa Covid – 19 kriza bi mogla uzeti temeljito drugi tok: Bruto domaći proizvod bi strmo pao – i drugačije nego u scenarijima sa V formom ne bi se brzo oporavio.

Savjet stručnjaka smatra ovakav razvoj mogućim ukoliko situacija postane veoma netransparentna i nesigurna: Mjere politike tada ne bi mogle biti dovoljne da spriječe velike poremećaje gospodarske strukture. Stručnjaci to fiksiraju na dva ključna pojma: „zaustavljene investicije“ i „suzdržanost domaćinstava u kupovinama“.

Ukoliko firme zbog krize svoje investicije dugoročno smanje moglo bi to srednjoročno sniziti ukupni potencijal gospodarstva da produkuje proizvode i usluge: manje mašina, manje računara – manje radnih mjesta.

Privatna domaćinstva opet mogla bi iz straha od nezaposlenosti težiti tome da svoj novac drže kod sebe više nego u normalnim vremenima. Firmama bi tada nedostajali važni kupci.

U ovom scenariju bi oporavak njemačkog gospodarstva trajao duže. 2020. godine pad bi bio 4,5 posto – a 2021. godine spori rast od samo 1,1 posto.

Što duže traje “shutdown” utoliko će biti teže za politiku da spriječi dugoročno oštećenje gospodarske mreže, kaže Lars Feld, predsjednik savjeta stručnjaka. Kod dužeg trajanja raste vjerovatnoća od neizbježnih nesolventnosti: Firme u stečaju moraju otpustiti radnike – i ne mogu više mnogo doprinijeti oporavku gospodarstva.

Strukturno su male firme i samostalni preduzetnici brže ugroženi nego veliki koncerni. Takođe postoje branše koje su od zabrane izlazaka jače pogođene nego druge: Dok bi proizvođači mašina i automobila mogli neke narudžbe jednostavno kasnije nadoknaditi u ugostiteljstvu posao nepovratno propada. U ovim područjima država mora osigurati da firme dobiju pomoć prije nego padnu u nesolventnost. Achim Truger smatra da je njemačka vlada ukupno na dobrom putu: „Meni se čini da protiče dobro sve šta je politika preduzela.“

Nema straha od scenarija L

Postoji još jedna dalja forma razvoja koju ekonomisti označavaju jednim slovom: Scenario L, nagli trajan pad nakon koga ništa više nije kako je bilo prije. Gospodarski učinak ostaje trajno na znatno nižem nivou. Drugim riječima: Nakon Corona kreša Njemačka bi ostala trajno zemlja sa znatno manje blagostanja nego prije krize.

Savjet stručnjaka izričito isključuje takav razvoj. „To nije kao u ratu gdje je temeljni kapital razoren bombama i radnici umiru na frontu“, kaže Volker Wieland. „Čim budu suspendovane mjere zabrana  nacionalnom gospodarstvu stoje opet svi kapaciteti na raspolaganju.“

Dosada u aktuelnoj krizi može se prepoznati manje masivnih lomova kao naprimjer za vrijeme finansijske krize 2008/2009. U zemljama kao SAD i Irska tada je slom naglo okončao građevinski bum – i , kao posledica, stotine hiljada radnika je dugo moralo tražiti posao u drugim branšama.

To bi važilo samo vremenski ograničeno. “Ne možete gospodarstvo naravno zaustaviti tri četvrtine godine – i potom očekivati da sve ide dalje kao prije”, upozorava Wieland. Moguće je također da će se gospodarstvo SAD strukturno slabije razvijati nego što se misli. Tada bi mogli nestati neki važni prekomorski kupci njemačkih izvoznika.

U osnovi međutim važi: „Inovativna snaga njemačkog gospodarstva je velika“, kaže Lars Feld. Na tome kriza neće ništa promjeniti.

spiegel.de