Savez za zaštitu i spašavanje životinja BiH: Higijenski servis radi nelegalno?

Povezani članci

• U Bukureštu ubijeno 187 pasa lutalica
• Četiri naučno potvrđene dobrobiti koje mačke donose svojim vlasnicima
• Povratak najređe mačke na svetu: Populacija sibirskog leoparda se utrostručila
• Kako se razvijala pseća obuka
• Slon koji je rasplakao svijet stekao prvu prijateljicu
• Ako im date izbor, mačke neće ni šapu pomaknuti da bi se potrudile za hranu

Higijenski servis za hvatanje napuštenih pasa počeo je sa radom u maju tekuće godine. Iako posluju već oko pola godine, uvidom u sudski registar utvrđeno je da firma Lokom u čijem sklopu radi i Higijenski servis, zapravo nema registrovanu djelatnost.

Kako i na osnovu čega Higijenski servis može raditi bez registracije i bez poštivanja Pravilnika o utemelju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi, pitanja su koja se trebaju postaviti aktuelnom načelniku Semiru Efendiću. U medijima svoj Higijenski servis predstavlja kao vrlo uspješan, dok u isto vrijeme formalno-pravno nepostojeći Higijenski servis sklapa Ugovor o saradnji sa također zakonski nepostojećim Prihvatilištem za pse u Gladnom polju. Kako Higijenski servis Opštini Novi Grad može fakturaisati ono za šta nije registrovan?!

Podsjetimo, Prihvatilište za pse u Gladnom polju posluje pri Zemljoradničkoj zadruzi Ilidža. Kako u Prihvatilištu nisu zadovoljeni ni minimalni uslovi potrebni za smještaj napuštenih pasa, građani koji žive u naselju u kojem se Prihvatilište nalazi već dugo apeluju na nadležne da se problem velikog broja pasa u naselju riješi. Kako o psima u Prihvatilištu gotovo niko i ne brine, više pasa se nalazi u naselju nego u Prihvatilištu. Građani strahuju za svoju sigurnost, dok Higijenski servis, prema njihovim navodima, svakodnevno dovodi nove pse i ostavlja ih ispred ograde Prihvatilišta da slobodno lutaju.

Da Higijenski servis ne hvata pse samo sa područja Opštine Novi Grad, potvrdili su i građani sarajevskog naselja Hrasnica. Radnici Higijenskog servisa su u više navrata hvatali i sve pse iz tog naselja i odvodili ih u Gladno polje. Zbog prevelikog broja napuštenih životinja u Gladnom polju, građani su u više navrata uzimali stvar u svoje ruke i trovali pse.

Na godišnjem nivou se za rad prihvatilišta u Gladnom polju izdvaja 85 000 KM. Koliko je zapravo novca utrošeno na brigu o psima vrlo je upitno. Direktor zadruge Almir Džanković već skoro dvije godine fakturiše Opštini Ilidža nepostojeće sterilizacije i kastracije, čipovanja, liječenja, vakcinacije, hranu koja se ne kupuje. O svemu tome od samog otvaranja Prihvatilišta svjedoče volonteri koji svakodnevno odlaze kako bi brinuli o psima.

Samo na hranu se mjesečno fakturiše 3 000 KM, a psi se hrane klaoničkim otpadom koji se dobija besplatno. Da krivicu za ovakvo stanje ne snosi samo Džanković, potvrđuje i to da načelnici opština Ilidža i Novi Grad samo izdvajaju sredstva predviđena za rad Prihvatilišta, bez ikakve provjere utroška uplaćenih sredstava. Od svih pasa koje je od svog osnivanja Higijenski servis „smjestio“ u Prihvatilište, volonteri su zatekli tek njih 19.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, otvorila bi se odlična mogućnost da se amnestira nerad nadležnih. Pretpostavljamo da bi se za pse koji se već tamo nalaze, a nisu evidentirani, dodatno izdvajala sredstva kao da su tek uhvaćeni. Dodatna sredstva bi bila izdvajanja i za eutanaziju, a evidencija se ne bi vodila. Ako se već do sada ne zna kako se troši narodni novac, zašto nagraditi nerad stvaranjem novih mogućnosti manipulacije i obmana?

Da se Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH sprovodio, nikada ne bismo imali ovakvu situaciju. Mediji su nedavno objavili informaciju da se na godišnjem nivou na zbrinjavanje napuštenih životinja u BiH potroši skoro 22 miliona maraka. Situacija na terenu govori samo to da se psi na ulicama i u prihvatilištima teško zlostavljaju.

Ako je tačno da je toliki novac izdvojen, vrijeme je da se svi zajedno upitamo gdje je i nestao.