Dobro je znati o psima

Povezani članci

• Misteriozni ljubimci: 7 neobičnih činjenica o psima koje mnogi ne znaju
• Prijatelji životinja upozoravaju na napuštanje pasa i mačaka zbog ljetovanja
• Nema boljeg ljubimca od onog kojeg udomite sa ulice!
• Nema kaznenog djela za bacanje psa sa zgrade!
• L.N. Tolstoj: Hraniti se životinjama je nemoralno, jer uključuje čin koji je u suprotnosti s moralnim osjećanjima – ubijanje
• Mini azil za pse lutalice u Hadžićima

Poznato je da se pas nekada isključivo hranio mesom životinja koje je ulovio. Zvijeri pri ulovu najprije pojedu iznutrice (u želucu ima trave). Danas se pas uglavnom hrani 1/3 mesa i 2/3 ostalih proizvoda. Primjećujemo da pas jede travu ali ne svaku, već tzv. pasju travu. Travom si olakšava probavu. Kada se pas čisti, često proguta i nešto dlaka koje mu ostanu u želucu. Trava mu pomaže da dlaku lakše povrati. Sama trava također pospješuje funkcije crijeva i želuca, te u tijelo unosi i potrebnu dozu vitamina.

ZAŠTO PAS ZAKOPAVA HRANU?
Kada pas raspolaže s većom količinom hrane, zbog straha da je sutra možda neće imati, zakopava je u zemlju ili pijesak. To u prirodi rade šakali i vukovi. Ta hrana psu ne služi samo kao rezerva, nego zakopano meso i druga hrana zbog vlage u zemlji sazrije i fermentira. Na taj način hrana postaje njemu ukusnija i lakše probavljiva.

ZAŠTO, KADA POČNE LAJATI JEDAN PAS, LAJU l SVI OSTALI PSI U SUSJEDSTVU?
Poznato je da je nekada pas živio u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa, društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje porijeklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susjedstvu, bez obzira što je kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.

Svatko od nas imao je priliku vidjeti psa kako trči za automobilom i želi ga ugristi, a kad mu to ne uspije, s repom među nogama vraća se natrag u svoje dvorište. To je refleks prastarog načina lova koji je bio pseća potreba: da ugrize divljač, zadavi je i time priskrbi plijen za sebe i gospodara. Nos mu ukazuje da je auto stroj od željeza, oči i razum mu kazuju da je njegov trk uzaludan. Pas se ponaša nagonski.

ZAŠTO PSI PREDNJIM l ZADNJIM NOGAMA GREBU PO ZEMLJI?
Vukovi na svojim stazama, a posebno na križanjima, zadnjim nogama grebu po zemlji, te na taj način ostavljaju znakove raspoznavanja, kao orijentaciju za čopor koji ih slijedi. Na isti način psi obilježavaju svoj teren, da bi iza njih ostao bilo kakav trag. Namjena tih tragova je da upozori i obavijesti ostale pse da je tuda prošao, te da računaju na susret s njim.

ZAŠTO PAS l MAČKA ZAKOPAVAJU SVOJ IZMET?
Često smo vidjeli da mačka i pas pokušavaju zakopati svoj izmet. Mačka to pokušava na parketu, a pas na asfaltu ili betonu. To je naslijeđe predaka koji su svoj izmet skrivali zato, da ne bi otkrili svoju prisutnost neprijatelju mirisom svojeg izmeta. Unatoč udomaćivanju, taj nagon se kod pasa i mačaka nije izgubio. U prirodi je vuk još uvijek dosljedan tom običaju, te je u šumi skoro nemoguće naći njegov izmet. Neki to pripisuju higijeni životinja, ali je gotovo posve sigurno da je uzrok tog postupka prastari nagon.

ZAŠTO PSI MUŽJACI UGLOVE, TELEFONSKE STUPOVE, DRVEĆE OBILJEŽAVAJU MANJOM KOLIČINOM URINA?
Nema odraslog psa mužjaka koji, kada ga pustimo s povodnika, ne obilježi ugao, drvo, stup tako da ih smoči svojim urinom. Time pas želi ostaviti svoj znak ostalim psima, vijest da se na tom mjestu nalazi pas. Količina urina koju izluči pas srednje veličine u 24 sata je od 0,5 – 2 litre. Ako se pas osjeća snažnijim, dizanjem noge ostavlja trag na većoj visini od ostalih. Ta pojava je također naslijeđe predaka: da se ostavi trag ili znak po kojemu bi se čopor ravnao. Visina znaka pokazuje moć onoga koji je taj znak ostavio. Taj postupak je podsvjestan i izazvan instinktom. Zašto to čine samo mužjaci, a ne ženke? U većini slučajeva vođe čopora su bili mužjaci, koji su davali orijentaciju cijelom čoporu tako, da su na križanjima obilježavali teren grebanjem i uriniranjem.

ZAŠTO PAS KRUŽI KADA ŽELI LEĆI?
Iz iskustva znamo da svaki pas prije spavanja više puta kruži oko ležaja, te zatim legne. To čini u kućici, u stanu ili na livadi. Tu pojavu je pas naslijedio od predaka koji su izabirali ležajeve u kakvoj udolini, kako bi se što ugodnije smjestili. Mnogi nagonski postupci današnjeg psa podsjećaju na instinktivne (nagonske) radnje njegovih predaka, koje su morali upotrebljavati da bi opstali.

ŠTO UČINITI KADA PAS JEDE IZMET?
Važnu ulogu u psećem organizmu igra ravnoteža između baza i kiselina. Hrana kao što je meso, riba, riža, kruh ili predugo kuhano povrće probavlja se tako, da se mineralne tvari pretvore u spojeve koji utječu na želučanu sluznicu da izlučuje više kiseline. Ukoliko se pas hrani pretežno takvom hranom, u tijelu nastaje višak kiseline koju uravnotežujemo hranom (sirovo povrće, salata, voće, krumpir, mlijeko itd.). Ako ravnoteže nema, pas će sam pokušati nadoknaditi pomanjkanje tako da će svakom prilikom jesti pokvareno meso, a posebno izmet – ljudski ili životinjski. To jede s velikim uživanjem. Jedenjem izmeta i trave, pas nadomješta sastojke koji mu nedostaju u hrani. Često pri pomanjkanju bazne hrane dođe i do nedostatka mineralnih soli. Hrana za psa mora biti raznolika, kako bi se uspostavila potrebna ravnoteža. Ako psa pravilno hranimo odučit ćemo ga od ružne navike da jede izmet.

Što napraviti kada pas jede izmet? Promijeniti sasvim način prehrane. Greška je ako psu iz straha ne dajemo meso ili mu dajemo pokvareno da ne bi jeo izmet. Bolje je da više puta mijenjamo vrstu mesa. Srce, želudac ili crijeva (preživalaca), a posebno ako nisu očišćena i u njima su još ostaci hrane, ili jetra s nešto samljevenog povrća i žlicu mineralnih soli – sve to nije najbolja hrana za psa, ali je najbolji način da pas prestane jesti izmet.

ZAŠTO PAS DAHĆE?
Pas se ne znoji i dahtanjem, otvorenih usta i isplaženim jezikom se rashlađuje, odnosno regulira temperaturu tijela. Normalna temperatura psa je 38,5 C.

vauvau.net