U čemu je dakle smisao države? Kako poskrbiti za smislenu zajednicu, koja neće biti samo masa kupaca i prodavača? Šta jeste i šta nije i ne smije biti na prodaju? To su moralna i politička pitanja u najizvornijem smislu riječi. Traženje odgovora na ta nužna pitanja moramo obaviti ovdje : mi, skupa,
Oni mogu biti trenutni stimulans koji nam može u temelju promijeniti život, a naravno da za to moramo biti otvoreni i raspolagati odgovarajućim predznanjem. Europska prijestolnica kulture će dakle biti uspješna, ako budu mladi ljudi i nakon upisivanja u srednju školu i dalje posjećivali pozorišta, m
Jer me je zanimalo šta se dogodi kad si ispuniš sve svoje želje i fantazme. Ali…zapravo ne mislim da je to puno opasno. Ne mislim da je seks opasan. Istinska opasnoste je – zaljubiti se. To je zaista opasno. I mislim da je promiskuitetno ponašanje samo obrana od istinskog upuštanja s nekim. To je mn
Jedan japanski istraživač je uspio napraviti žice za violinu od svile proizvedene od 300 paukovih mreža. Njegov proizvod je ‘mekan i dubok’, kaže jedan inovator.
Predstavnici 140 zemalja okupljeni u Marseilleu razmišljaju o boljoj raspodjeli vitalnog resursa i podižu tenzije
Zato u ovom odlučnom vremenu u slovenačkoj povijesti ne ukazujmo prstom na pogešnog neprijatelja. Naša deviza ne bi smjela biti ‘Smrt kulturnim radnicima!’ Kulturni radnici sigurno nisu najbolja meta za društveni bijes. Tržište je postalo tako jako nadmoćno i razdiruće da nas samo netržišna i ne glo
Ako toga ne bude, treba se sjetiti da smo u zadnjih nekoliko godina bili svjedoci drugog pomena vrijednog događanja, naime sve češćeg izbjegavanja glasanja i umjesto toga izlazak na ulicu: tako su protestanti preplavili trg Tahrir u Kairu, izgrednici su pljačkali po Londonu – pri čemu im se ta plja
Poruka ove mjere je neupitna: kultura kao samostalna proizvoditeljica smisla i ona koja povezuje zajednički život nam ne treba. Zašto? Jer treba štedjeti, glasi odgovor vlade. A štednja u kulturnom sektoru koji iz državnog proračuna ‘popije’ samo dva posto, je samozavaravanje. Pod krinkom krize sti
Pamuk nije dozvolio da ga ubjede, on govori iz osjećaja dužnosti koji tjera pisca da se suoči sa cjelovitom povjesnom pričom naroda kojem pripada, a pri tome je sve vrijeme u punoj mjeri svjestan da govoriti istinu znači izazivati društvenu stabilnost i kritizirati vođe čija se moć temelji na namet
Pripovjedač u mojoj knjizi ‘Izvještaj iz tamnog vilajeta’ kaže da je XX stoljeće počelo i završilo se u Sarajevu. Počelo je 1914. na Latinskoj ćupriji, kad je ubijen vojvoda Ferdinand, završilo se tri mosta niže, na Vrbanja mostu, koji se danas zove Most Suade Dilberović, studentice koju su tu ubili
Kao Slovenac ja se stidim brisanja’, kaže gospodin u bijelom mantilu, koji se po svojoj ordinaciji kreće uz pomoć štake. ‘Dugi raspust’ je film kojeg bi morali gledati Slovenci, i ne samo Slovenci. Ne zato da bi se njihov stid produbio, nego zato jer je još uvijek mnogo bolje da u ogledalu sami seb
Kad sjednu na bijelu sofu u prostorima mariborskog ‘Vetrinjskog dvorca’, za tren se učini da ih neće biti moguće ukrotiti. Doskočice, zarazan smijeh, spontane izjave koje ne popravljaju…Momci pucaju od energije, ali već nakon prvih minuta razgovora naslutiš nevjerojatnu senzibilnost; za glazbu, za
Ja sam marksista. Pokušao sam promijeniti stajališta ljudi prema drugačije spolno usmjerenim, sada ću svojim skromnim prilogom pomoći socijalističkoj revoluciji.
“Zatvorio sam se u sobu. Nisam skoro uopće spavao ni jeo. Odlučio sam umrijeti. Svejedno mi je bilo, i nisam postojao. Narednih godina sam sanajo o smrti, granatama, truplime, nepodnošljivoj buci. Mrtav sam. Ne mogu voljeti. Moj smijeh je vještičiji. Trbuh mi je gnjio. Tijelo otupjelo. I živi m
Ne bi me čudilo ako je njima u Turskoj od njih već puna kapa. Turska na kraju krajeva uživa ugled među arapskim masama i u vlastitoj valuti bilježi neprestalni gospodarski rast. U vrijeme obilježeno arapskim proljećem i međunarodnom kreditnom krizom, možda će konačno prihvatiti činjenicu da predstav
Dvadeseto stoljeće je bilo američko. Ameriku smo mnogi od nas – ne samo mi koji smo tamo studirali – vidjeli kao rješenje za svijet. U dvadesetprvom stoljeću Amerika je opasno blizu da postane problem za svijet. To mnogi od nas vide. Mnogi, ne svi. Kad smo Wachtel i ja izašli iz fakultetske pa
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
